Connect with us

Hrvatska

Stožer: Samo šest država u EU lošije nego Hrvatska, stižu nove doze Pfizera

Objavljeno

-

Nacionalni stožer civilne zaštite na konferenciji za medije će izvijestiti o aktualnoj epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj. Podsjetimo, u ponedjeljak i srijedu nije održana presica Stožera.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 2698 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 16053. Među njima su 2 003 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 186 pacijenata. Preminule su 44 osobe.

– Dvije osobe nemaju evidentirane komorbiditete, šest preminulih je s jednim komorbiditetom, a svi ostali imali su multiple komorbiditete.  Najmlađa preminula osoba je imala 48 godina, a imala je i komorbiditete, rekla je Vera Katilinić Janković.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 303 598 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 6486 preminulo, ukupno se oporavilo 281.059 osoba od toga 1908 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 31.195 osoba.

Do danas je ukupno testirana 1,683.651 osoba, od toga 9233 u posljednja 24 sata.

Zaključno s 15. travnjem utrošeno je 643.834 doza, a cijepljeno je 519.375 osoba. Prvom dozom cijepljene su 393.002 osobe, dok je drugom dozom cijepljeno 124.459 osobe. Za 1914 osoba nema podataka kojom dozom su cijepljenje.

Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, rekao je da u ovom tjednu imamo 11.082 novooboljele, a u prošlom smo imali 8338 novooboljelih, što je porast od 32 posto.

– Brojka je 2698 od 9233 testiranih. Prije 7 dana smo imali 2599 novooboljelih od 8994 testiranih, a tjedan prije toga 2362 novooboljelih od 8697 testiranih. U ovom tjednu imamo 11082 novooboljele osobe, a u prošlom smo imali 8338. To je postotni porast u tjedan dana od 32%. Prosječna incidencija je 664,9. Najniža je u Istarskoj županiji, a najviša u Primorsko-goranskoj županiji. Na ljestvici zemalja EU po incidenciji Hrvatska je na 21. mjestu. Šest zemalja EU ima višu incidenciju od RH. Stopa smrtnosti na milijun stanovnika je 1587.4, što nas stavlja na 17. mjesto na ljestvici zemalja EU. Današnji udio pozitivnih u ukupno testiranima je 29,2. HALMED je zaprimio 2495 prijava sumnji na nuspojavu cjepiva protiv Covida. Jučer smo kasno dobili obavijest da nam Pfizer povećava alokacije cjepiva za RH za drugi kvartal. To je dogovoreno na zadnjem sastanku s EU, da se još 50 milijuna cjepiva prebaci iz 4. na drugi kvartal. Od 4. tjedna travnja te doze će biti značajno veće od Pfizera. U tom tjednu ćemo dobiti 95.940 doza, a kroz nekoliko tjedana u svibnju 173 ili 175.000 doza i u lipnju 200.000 doza tjedno. Do kraja lipnja primit ćemo ukupno milijun i 805 tisuća doza Pfizera, izvijestio je Capak.

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da su postignuti dogovori s veledrogerijama oko rješavanja duga. Dio duga je otplaćen i dgovorena je dinamika otplate duga do kraja godine.

– Moja isprika svima koji su se bojali. Od početka navodimo da ćemo napraviti sve da osiguramo isporuku lijekova i da ona bude neupitna. Trenutno smo u tim nastojanjima uspjeli, ali to je jedan korak a čeka nas reforma zdravstvenog sustava. Već smo započeli određene radnje za optimalizaciju nabavke lijekova, usklađivanje s potrebama i realnim financijskim mogućnostima da omogućimo sve što je potrebno hrvatskim građanima. Ključno je i mjerenje ishoda liječenja i to mora biti temeljni kriterij za funkcioniranje zdravstvenog sustava, uključujući reorganizaciju bolničkog sustava. Svi smo zaključili da su nužne reforme koje Vlada namjerava provesti i vjerujem da ćemo ih i provesti ako ne bude nepredviđenih okolnosti, rekao je Beroš.

Osvrnuo se i na cijepljenje protiv koronavirusa, rekavši da ga veseli Capakova najava o većoj količini cjepiva.

– Možete biti sigurni da će doći dovoljno cjepiva za sve koji se mogu i žele cijepiti. To je najbolje što možemo napraviti za sebe i za društvo, rekao je Beroš.

– Bolničk sustav je dodatno opterećen, a pojedine bolnice smanjuju svoj hladni program da bi se prilagodili novim okolnostima i angažirali dodatne mogućnosti za potrebe covid pacijenata. Postoje još rezervni kapaciteti koji su u pripremi ako situacija eskalira. 

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu