Connect with us

Hrvatska

Stožer: Samo šest država u EU lošije nego Hrvatska, stižu nove doze Pfizera

Objavljeno

-

Nacionalni stožer civilne zaštite na konferenciji za medije će izvijestiti o aktualnoj epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj. Podsjetimo, u ponedjeljak i srijedu nije održana presica Stožera.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 2698 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 16053. Među njima su 2 003 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 186 pacijenata. Preminule su 44 osobe.

– Dvije osobe nemaju evidentirane komorbiditete, šest preminulih je s jednim komorbiditetom, a svi ostali imali su multiple komorbiditete.  Najmlađa preminula osoba je imala 48 godina, a imala je i komorbiditete, rekla je Vera Katilinić Janković.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 303 598 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 6486 preminulo, ukupno se oporavilo 281.059 osoba od toga 1908 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 31.195 osoba.

Do danas je ukupno testirana 1,683.651 osoba, od toga 9233 u posljednja 24 sata.

Zaključno s 15. travnjem utrošeno je 643.834 doza, a cijepljeno je 519.375 osoba. Prvom dozom cijepljene su 393.002 osobe, dok je drugom dozom cijepljeno 124.459 osobe. Za 1914 osoba nema podataka kojom dozom su cijepljenje.

Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, rekao je da u ovom tjednu imamo 11.082 novooboljele, a u prošlom smo imali 8338 novooboljelih, što je porast od 32 posto.

– Brojka je 2698 od 9233 testiranih. Prije 7 dana smo imali 2599 novooboljelih od 8994 testiranih, a tjedan prije toga 2362 novooboljelih od 8697 testiranih. U ovom tjednu imamo 11082 novooboljele osobe, a u prošlom smo imali 8338. To je postotni porast u tjedan dana od 32%. Prosječna incidencija je 664,9. Najniža je u Istarskoj županiji, a najviša u Primorsko-goranskoj županiji. Na ljestvici zemalja EU po incidenciji Hrvatska je na 21. mjestu. Šest zemalja EU ima višu incidenciju od RH. Stopa smrtnosti na milijun stanovnika je 1587.4, što nas stavlja na 17. mjesto na ljestvici zemalja EU. Današnji udio pozitivnih u ukupno testiranima je 29,2. HALMED je zaprimio 2495 prijava sumnji na nuspojavu cjepiva protiv Covida. Jučer smo kasno dobili obavijest da nam Pfizer povećava alokacije cjepiva za RH za drugi kvartal. To je dogovoreno na zadnjem sastanku s EU, da se još 50 milijuna cjepiva prebaci iz 4. na drugi kvartal. Od 4. tjedna travnja te doze će biti značajno veće od Pfizera. U tom tjednu ćemo dobiti 95.940 doza, a kroz nekoliko tjedana u svibnju 173 ili 175.000 doza i u lipnju 200.000 doza tjedno. Do kraja lipnja primit ćemo ukupno milijun i 805 tisuća doza Pfizera, izvijestio je Capak.

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da su postignuti dogovori s veledrogerijama oko rješavanja duga. Dio duga je otplaćen i dgovorena je dinamika otplate duga do kraja godine.

– Moja isprika svima koji su se bojali. Od početka navodimo da ćemo napraviti sve da osiguramo isporuku lijekova i da ona bude neupitna. Trenutno smo u tim nastojanjima uspjeli, ali to je jedan korak a čeka nas reforma zdravstvenog sustava. Već smo započeli određene radnje za optimalizaciju nabavke lijekova, usklađivanje s potrebama i realnim financijskim mogućnostima da omogućimo sve što je potrebno hrvatskim građanima. Ključno je i mjerenje ishoda liječenja i to mora biti temeljni kriterij za funkcioniranje zdravstvenog sustava, uključujući reorganizaciju bolničkog sustava. Svi smo zaključili da su nužne reforme koje Vlada namjerava provesti i vjerujem da ćemo ih i provesti ako ne bude nepredviđenih okolnosti, rekao je Beroš.

Osvrnuo se i na cijepljenje protiv koronavirusa, rekavši da ga veseli Capakova najava o većoj količini cjepiva.

– Možete biti sigurni da će doći dovoljno cjepiva za sve koji se mogu i žele cijepiti. To je najbolje što možemo napraviti za sebe i za društvo, rekao je Beroš.

– Bolničk sustav je dodatno opterećen, a pojedine bolnice smanjuju svoj hladni program da bi se prilagodili novim okolnostima i angažirali dodatne mogućnosti za potrebe covid pacijenata. Postoje još rezervni kapaciteti koji su u pripremi ako situacija eskalira. 

 

Hrvatska

STIGAO NAM SLOVAČKI RIS EMIL Velebit je dobio novog stanovnika koji pristiže u spas dinarskoj populaciji risa

Objavljeno

-

By

Ris je najveća europska mačka, no opstanak ove vrste u dinarskim planinama je ugrožen zbog parenja u srodstvu. Nakon izumiranja početkom 20. stoljeća, dinarska populacija risa ponovno je uspostavljena 1973. godine naseljavanjem šest životinja iz slovačkih Karpata u Sloveniju. Svi risovi koji su danas prisutni u Sloveniji, Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini potomci su tih šest risova. Gotovo 50 godina razmnožavanja bliskih srodnika bez kontakta s risovima iz drugih populacija, rezultiralo je genetskim poremećajima te je jedino rješenje za opstanak bio ponovni uvoz risova iz Karpata.
Upravo to provodi međunarodni tim stručnjaka okupljen u projekt LIFE Lynx, pod
sufinanciranjem Europske komisije. U posljednje tri godine u Sloveniju i Hrvatsku je naseljeno
ukupno 13 risova iz Slovačke i Rumunjske, a već su zabilježeni i prvi potomci naseljenih
mužjaka i lokalnih ženki čime se zaustavlja parenje u srodstvu.
“Emil je treći ris kojeg ispuštamo na području Velebita. Prošle godine smo u Nacionalnom parku Paklenica ispustili Alojzija, koji je uspostavio teren na području općine Sveti Rok, te risa Pina, čija sudbina nam nažalost nije poznata. Na temelju podataka s fotozamki procjenjujemo da na Velebitu ima oko 40 odraslih risova, pa se nadamo da Emil neće imati problema s pronalaskom partnerice.” – izjavila je ravnateljica Parka prirode Velebit Ana Brkljačić.
Odrasli mužjak risa, nazvan Emil, uhvaćen je u slovačkim Karpatima te je proveo dva mjeseca u karanteni kako bi bili sigurni da u Hrvatsku stiže zdrav i s potrebnim protutijelima na virus bjesnoće. Iz transportne kutije je pušten na Apatišanu, u blizini mjesta Krasno. U skladu s epidemiološkim mjerama ispratio ga je mali broj gledatelja, među kojima su posebno mjesto zauzeli učenici iz Osnovne škole Krasno.

Docentica Magda Sindičić, koordinatorica hrvatskog djela LIFE Lynx projekta s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknula je “Osim risa Emila kojeg smo upravo ispratili u prostranstva Velebita, ove godine smo ispustili i pet risova u slovenske Alpe. Risovi u Alpama nisu zabilježeni od početka 20. stoljeća, te naseljavanjem tog područja nastojimo povezati našu populaciju s onima u zapadnim Alpama kako bi prekinuli izolacije tih populacija, te osigurali svjetlu budućnost risa u ovom dijelu Europe.”

 
Nastavi čitati

Hrvatska

AccuWeather objavio veliku prognozu za ljeto, evo što čeka Hrvatsku…

Objavljeno

-

Svjetski meteoservis AccuWeather objavio je svoju veliku sezonsku prognozu za ljeto u Europi.

Meteorološko ljeto počinje 1. lipnja, ali ljetni solsticij, koji će označiti početak astronomskog ljeta, događa se 20. lipnja.

AccuWeatherov tim meteorologa upozorava da vrućine koje će se širiti Europom tijekom ljeta te nedostatak duljih kišnih epizoda u dijelovima kontinenta mogu stvoriti ozbiljne probleme za poljoprivrednike. Čak i neke ljetne kulture, koje su obično otporne u uvjetima suše, mogle bi se suočiti s problemima s obzirom na to da se zimsko vrijeme ove godine nad dijelovima kontinenta zadržalo dulje nego što je uobičajeno.

U nastavku prenosimo dugoročnu prognozu meteorologa AccuWeathera.

Vrući Španjolska, Portugal i Italija

Najtoplije će ovog ljeta biti u Portugalu, Španjolskoj, južnoj Francuskoj i većem dijelu Italije jer će se toplina iz sjeverne Afrike širiti prema sjevernoj i južnoj Europi.

Očekuje se da će prosječne temperature na području jugozapadne i jugoistočne Europe tijekom ljetnih mjeseci biti blizu ili iznad normale. U lipnju se očekuju prosječne temperature od 21 do 26 Celzijevih stupnjeva, a u srpnju od 26 do 34 Celzijeva stupnja. 

Osim visokih temperatura, očekuje se da će i količina padalina biti ispod normale. Nedostatak kiše mogao bi dovesti do problema u poljoprivredi i kašnjenja uroda, uključujući stabla maslina.

Vrućina i u srednjoj Europi i na Balkanu

Olujni trag diljem Europe nastavit će se pomicati prema sjeveru kontinenta tijekom cijelog ljeta, a sušniji uvjeti zavladat će nad središnjim i jugoistočnim dijelovima, pišu meteorolozi AccuWeathera.

Vrućina će se širiti i iz Španjolske i Italije pa sve do juga Ujedinjenog Kraljevstva, sjeverne Francuske, Belgije, Njemačke, južne Poljske, Ukrajine i balkanskih zemalja. Međutim, širenje toplijeg vremena neće biti dosljedno na ovim područjima, napominju meteorolozi.

“Na zapadu i na istoku može biti vrućine, ali nikada istovremeno”, rekao je meteorolog AccuWeathera Tyler Roys. “Rijetko se događa da je vrućina ravnomjerno raspoređena na dva dijela kontinenta. Vjerojatnije je da će vrućina dolaziti u valovima”, dodaje.

Širenje toplijeg vremena također će biti postupno, a što je dalje od centra vrućine (Španjolska, Portugal), to će trebati više vremena da određeno područje dosegnu temperature iznad normale. Stoga se dulja razdoblja vrućine u Francuskoj i Njemačkoj očekuju tek krajem srpnja i početkom kolovoza.

Na području srednje Europe i Balkana tijekom lipnja se očekuju prosječne temperature od 19 do 21 Celzijev stupanj, a u srpnju od 21 do 25 Celzijevih stupnjeva. U kolovozu se očekuje da će prosječne temperature opet početi padati prema 19 do 21.

Ovog se ljeta na području srednje Europe i Balkana očekuje da će količina oborina biti niža od prosječne, pogotovo u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Na području Dalmacije očekuje se vrlo vruće ljeto s manje oborina od prosjeka.

Na području srednje Europe i Balkana najviše topline i sušnog vremena očekuje se sredinom i krajem ljeta. Kako kažu meteorolozi, to ne isključuje pojedine epizode olujnih nevremena i grmljavine na tom području. Ali one ne bi trebale biti dugotrajne.

“Ne očekujemo dugotrajne oluje raširene na cijelom području srednje Europe, ali lokalne ekstremnije promjene vremena su moguće”, kaže meteorolog Roys.

Vlažni početak ljeta u Velikoj Britaniji

Dok Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska čekaju dolazak tipičnih ljetnih temperatura, runde pljuskovitog vremena zadržavat će se nad regijom barem do početka ljeta. Iako će se vlažno vrijeme zadržati nad Irskom, Škotskom i sjevernom Engleskom barem tijekom lipnja i do srpnja, prognozira se da će oborine biti ispod prosjeka tijekom ostatka sezone.

Očekuje se da će prosječne temperature zraka na ovom području biti blizu ili ispod normale – od 15 do 21 Celzijev stupanj. Temperature tipičnije za ljetne mjesece stići će tek početkom srpnja. Najviše temperature od 30 Celzijevih stupnjeva ili više najvjerojatnije će se dogoditi između 1. srpnja i 15. kolovoza.

Prohladno i mokro u Skandinaviji i na Baltiku

Zbog sporog kretanja vrućina iz južne Europe očekuje se da će se nad najsjevernijim dijelovima kontinenta zadržati ispodprosječne temperature. Nad regijom će se tijekom ljeta zadržati i dulja kišna razdoblja.

Tijekom kolovoza se očekuju vrlo nestabilne vremenske prilike.

Na ovom će se području tijekom ljeta, kako najavljuju meteorolozi AccuWeathera, najviše dnevne temperature kretati od 21 do 26 Celzijevih stupnjeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

99. OBLJETNICA TUĐMANOVA ROĐENJA Plenković: “HDZ i dalje na postulatima koje je Tuđman zacrtao”

Objavljeno

-

By

Izaslanstvo Hrvatske demokratske zajednice predvođeno predsjednikom Andrejem Plenkovićem jutros je u povodu 99. obljetnice rođenja prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana položilo vijenac i zapalilo svijeću ispred Tuđmanove rodne kuće u Velikom Trgovišću u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Plenković je rekao kako se radi o velikom hrvatskom državniku koji je predvodio put prema samostalnosti i neovisnosti zajedno s hrvatskim narodom i braniteljima.

– HDZ 32 godine nakon osnivanja svoju političku platformu i program i dalje temelji na postulatima koje je on tada zacrtao, a to su i domoljublje, i državotvornost, i narodnjaštvo, i demokršćanstvo, a iznad svega interes hrvatskoga naroda u domovini i diljem svijeta, rekao je Plenković.

Najavio je i veliki skup za iduću godinu u povodu 100. obljetnice Tuđmanova rođenja.

I izaslanstvo Grada Zagreba položilo je vijenac i zapalilo svijeće ispred groba prvoga hrvatskog predsjednika na Mirogoju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu