Connect with us

Hrvatska

Božinović: “Postojeće mjere ćemo produžiti, strože mjere nisu isključene”

Objavljeno

-

Članovi Znanstvenog savjeta sastali su se nakon  mjeseca. Nije se razgovaralo o strožim mjerama, one će se i dalje donositi na lokalnoj, odnosno županijskoj razini. Postojeće mjere na nacionalnoj razini na snazi su još danas. 

Danas je glavna tema bila provedba plana cijepljenja te učinkovitost i sigurnost cjepiva u Hrvatskoj, a razgovaralo se i o mutiranim sojevima virusa.

– Bio je to jedan sadržajan i konstruktivan sastanak gdje se ukazalo na ozbiljnost situacije s koronavirusom u Europi i Hrvatskoj. Ministar Beroš je iznio podatke za današnji dan. Razgovarali smo o trendu ove bolesti u svijetu gdje vidimo različite rezultate i različite podatke. Važno je za cjelokupnu javnost da shvati da je ovo pandemija po tome što je zahvatila svaki kutak Zemlje. Svi skupa ćemo iz ove situacije izaći tek kad se nađe adekvatno rješenje u svim zemljama, a to uključuje i dostupnost cjepiva. Dokle god dijelovi svijeta nisu procijepljeni u dovoljnoj mjeri, virus će mutirati, a onda raste i opasnost da s vremenom neke pod mjera koje sad primjenjujemo, uključujući i cjepiva, će se morati dodatno modificirati, rekao je ministar Davor Božinović nakon sjednica Savjeta.

– Znate da danas ističu mjere na nacionalnoj razini, mi ćemo ih produžiti u onom izričaju kojem one jesu na snazi. Uvijek postoji mogućnost dodatnog angažiranja s nacionalne razine. Članovi Savjeta su pohvalili taj pristup prema županijama. Znamo da je situacija od županije do županije različita.  Imamo iskustva s primjenom mjera na županijskoj razini. Mislim da ćemo s ovim pristupom, naravno uz stalni nadzor i komunikaciju pronaći i održati balans kojem smo od početka bili skloni, a to je prije svega zaštita života i zdravlja, održivost zdravstvenog sustava, ali i održavanja ekonomskih aktivnosti. Nastavljamo pratiti situaciju. Čuli smo dosta zanimljivih podataka od znanstvenika.

– Županijski stožeri s Nacionalnim će pratiti situaciju po županijama. Ovisno o situaciji će se donositi strože mjere. Opcija strožih mjera nije isključena, ona je možda u ovom trenutku isključena na nacionalnoj razini. Imate županije koje imaju nisku incidenciju, županije koje su krenule s oštrijim mjerama i već se vide rezultati postupanja i nema puno logike donositi nacionalnu mjeru koja će biti stroža i primjenjivat se u županijama koje su krenule sa zahtjevima prema Nacionalnom stožeru da im se uvedu restriktivnije mjere. Te mjere se donose uz suglasnost Stožera i odluku donosi Nacionalni stožer, rekao je Božinović. 

– Što se tiče cijepljenja, nakon što je premijer osigurao 740.000 dodatnih doza Pfizera, čuli ste dobre vijesti iz Bruxellesa za dodatnih 50 milijuna doza na razini EU za drugo tromjesečje. Mislim da broj cjepiva više neće biti upitan kad govorimo o procjepljivanju hrvatskog stanovništva, dodao je.

Na pitanje je li Stožeru podnesen prijedlog da se u Zagrebu učenici od petog do osmog razreda vrate u škole, Božinović je kazao da još nema tu informaciju 

– Postoje različita mišljenja. Neki epidemiolozi smatraju da je primjena C modela opravdana, mi to također smatramo. O tome odluku donosi posebno povjerenstvo pri ministarstvu znanosti. U ovom trenutku nema puno razloga da se mijenja ta odluka. Brojevi nam rastu u odnosu na trenutak kad se odlučio da se ide s C modelom. Nije logično ukoliko brojke novozaraženih rastu, da se kreće u popuštanje, rekao je Božinović.

Član znanstvenog savjeta Ozren Polašek je kazao da očekuje brojku u iduća dva tjedna od 4000 novozaraženih. Ministru je postavljeno pitanje na temelju kojih brojki i analiza članovi Savjeta savjetuju treba li ići na oštrije mjere.

– Kad govorimo o semaforima i brojevima, ti semafori su kod zemalja koje su ih primjenjivali doveli do toga da su u nekim situacijama sami sebi vezali ruke. Ako kažete incidencija 100, pa uvodimo ono, što ćete kad je incidencija 101? Je li to bliže odluci da se popusti ili da se ne popusti mjera? Mi govorimo o trendovima, situaciju pratimo na dnevnoj bazi i mjere primjenjujemo sve više u suradnji sa županijama jer je Hrvatska različita. Vrijeme nije jednako na sjeveru ili jugu Hrvatske. Mislim da nećemo odustati od ovog pristupa koji se pokazao ispravnim i najjednostavnijim za objasniti ljudima zašto je nešto danas u jednoj županiji ovako, a u drugoj drugačije. Semafori na nacionalnoj razini, mislim da nećemo ići u tom smjeru. Prošle godine kada je bila turistička sezona da su nas emitivna tržišta gledala po županijama. Na županijama je velika odgovornost i posao cijelo ljeto da prate situaciju i zajedno s nama promišljaju i donose mjere, kazao je Božinović.

– Njihovi prijedlozi su u suradnji s nama. Daju specifičnosti koje nekad prihvatimo, nekad nam nisu prihvatljivi ali radimo zajednički. Ostavljamo im slobodu prijedloga i uvažamo ono što je argumentirano.

– Sve odluke potpisuje Nacionalni stožer. Uzmite Primorsko-goransku županiju koja ima nekoliko liječnika i epidemiologa koji su poznati javnosti nakon više od godinu dana i zašto mislite da oni ne bi bili u stanju predložiti kvalitetne mjere za područje koje žive. Znate i sami koji su to liječnici i epidemiolozi. Bilo bi pogrešno da ne uvažavamo njihove mišljenje, kazao je Božinović.

Na pitanje o problemu nepovjerenja prema cjepivu AstraZenece i kako će se on riješiti, Božinović je kazao da je to problem na europskoj razini.

– Ovdje se premijer, ministar zdravstva, predsjednik Sabora cijepio AstraZenecom što je najbolji pokazatelj odnosa Vlade i svih nas prema tom cjepivu. Nadam se kako vrijeme bude prolazilo da će ta skepsa biti manja. Prema svemu onome što nas izvješćuje HALMED i HZJZ nemamo iskustva na koja se referiraju druge zemlje, ali ćemo u tom smislu nešto morati pojačati kada je u pitanju komunikacija – kazao je.

Komentirao je i je li Stožer dobio zahtjev za postrožavanjem mjera u Šibensko-kninskoj županiji.

– Od jutros nemam tu konkretnu informaciju,kazao je. 

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu