ZADAR / ŽUPANIJA
“PONOĆNA OBITELJ”, “TRANZIT”, “MINARI”… Travanj u Kino Zoni uz novu porciju vrhunskih filmskih ostvarenja!
Ožujak smo zatvorili uz fantastičnu mađarsku ljubavnu priču ”Tijelo i duša”, malo se odmorili za uskršnje blagdane u krugu obitelji i najmilijih, a sad smo spremni za nastavak. U skučenom travanjskom rasporedu imali smo zadaću izabrati za vas ‘samo’ četiri filmska naslova i to nije bilo lako, no vjerujemo kako ćete iznova biti zadovoljni našom selekcijom.
Travanj u Kino Zoni tako otvaramo ove srijede uz uzbudljivi meksički dokumentarac ”Ponoćna obitelj”. Ciudad de México, jedna od najvećih svjetskih metropola s 9 milijuna stanovnika, za potrebe svoje brojne populacije na raspolaganju ima svega 45 ambulantnih kola hitne pomoći. Ovu sistemsku rupu uništenog javnog zdravstva upražnjavaju kohorte privatnih obiteljskih ambulantnih službi koje rade za profit, međusobno se utrkujući kaotičnim ulicama meksičke metropole kako bi što brže ‘ugrabile’ unesrećene pacijente i odvezle ih u privatne klinike umjesto onih javnih. Jedna od njih je i obitelj Ochou na čelu s deprimiranim ocem Fernardom, 17-godišnjim Juanom, realnom i operativnom „glavom obitelji“, te 10-godišnjim mlađim bratom Joseom.
”Ponoćna obitelj” Lukea Lorentzena prikazana je na više od 100 filmskih festivala i osvojila je više od 35 nagrada, uključujući i Posebnu nagradu žirija za kameru u kategoriji američkog dokumentarnog filma prestižnog Sundancea.
Tjedan dana kasnije, odnosno, u srijedu 14.04. ponovno se susrećemo s redateljsko/glumačkim trojcem Petzold/Rogowski/Beer koje smo ove veljače mogli upoznati kroz magičnu romansu ”Undine”. Ovaj put gledamo njihov prethodni i jednako dobri zajednički film, ”Tranzit”.
Georg (Franz Rogowski) izmiče holokaustu i bježeći u Marseille nosi stvari pisca Weidela koji si je oduzeo život u strahu od progona. Preuzevši njegov identitet kako bi dobio putne isprave, upoznaje misterioznu Marie (Paula Beer). Kroz ljubavnu priča ispričanu na jedinstven i nekonvencionalan način, Petzold se dotiče i teme njemačke i europske turbulentne prošlosti. Kritičari su “Tranzit” prozvali svojevrsnom kafkijanskom Casablancom ispričanom u dva različita trenutka povijesti – onom u 1940-oj i onom današnjem.
Srijedu 21.travnja obavezno rezervirajte za friškog pobjednika Zlatnih Globusa i jednog od najvećih kandidata za nadolazeće Oskare, izuzetno hvaljenu i nagrađivanu dramu ”Minari”.
Film ”Minar”, kao nježna i sentimentalna priča o obiteljskim korijenima, prati korejsko-američku obitelj koja se doseljava na farmu u državu Arkansas u potrazi za vlastitim američkim snom. Međutim, obiteljska se situacija u potpunosti mijenja s dolaskom prepredene, prostačke, ali nevjerojatno brižne bake. U vrtlogu nestabilnosti i izazova njihovog novog života u nimalo prijateljski nastrojenom području, film ”Minari” prikazuje neporecivu otpornost jedne obitelji i ukazuje nam na to što je zapravo dom.
Režiju i scenarij filma potpisuje Lee Isaac Chung, dok glavnu ulogu tumači globalno poznati Steve Yuen kojeg ponajprije pamtimo po ulozi dobroćudnog Glena iz televizijske senzacije ”Živi mrtvaci”, odnosno, fantastičnoj korejskoj drami ”Izgaranje”. ”Minari” je do sad prikupio impresivne 94 nagrade i 216 nominacija, a hoće li mu se sreča nasmiješiti i na Oskarima, saznat ćemo nekoliko dana nakon projekcije.
Za sam kraj mjeseca travnja iliti u srijedu 28.-og, filmsko putovanje globusom odvodi nas u Gvatemalu gdje nas očekuje belgijski kandidat za Oskara 2019., potresna drama ”Naše majke”. Godina je 2018. Cijela je zemlja zaokupljena suđenjima bivšim zapovjednicima u građanskom ratu, a izjave žrtava naviru sa svih strana. Ernesto (Armando Espitia – Heli, 2013.) je mladi forenzički antropolog čiji je posao identificirati tijela poginulih. Jednoga dana, u priči stare svjedokinje on uočava trag koji bi ga mogao odvesti do oca gerilca koji je nestao u ratu.
Drama Césara Díaza premijerno je prikazana na Tjednu kritike u Cannesu gdje je nagrađena Zlatnom kamerom za najbolji debitantski film i nagradom SACD za scenarij, a valja naglasiti i kako je među ostalim priznanjima osvojila i nagrade za najbolji debitantski film na festivalima u Chicagu i Havani.
* Sve projekcije održat će se u ‘Kazalištu lutaka Zadar’ dok se ulaznice po standardnoj cijeni od 20 kn mogu kupiti svakog radnog dana od 08-14h u prostoru Centra nezavisne kulture (preko puta pošte na Relji) te na samoj lokaciji prikazivanja (Kazalište lutaka Zadar) sat vremena prije početka projekcije.
*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra i Hrvatskog audiovizualnog centra, a odvija se u partnerstvu s Kazalištem lutaka Zadar.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





