ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO/VIDEO 15 godina od prve međunarodne speleoronilačke ekspedicije “Zrmanjina suza”
Ove godine obilježavamo 15 godina od održavanja prve međunarodne speleoronilačke ekspedicije koju su zajedno organizirali DINARIDI DISKF i Riva Rafting Centar. U nastavku donosimo tekst, video i fotografije koje je tim povodom poslala Riva rafting centar:
“Naziv ekspedicije Zrmanjina SUZA jasno govori o namjeri organizatora u kojem bi pravcu željeli usmjeriti razvoj ovog, po mnogo čemu posebnog, prostora koji pruža neslućene mogućnosti. Naime, Zrmanjina SUZA znači SPORT, UMJETNOST, ZNANOST i AVANTURIZAM te jasno definira model i vrstu razvoja turističke niše koja bi trebala otvoriti nove razvojne perspektive u ovom dijelu bukovačko – dalmatinskog krša.
Ekspedicija je u prvi plan stavila znanstveno-istraživački rad kao jedinu realnu platformu za određivanje dinamike i intenziteta gospodarskog razvoja kroz selektivne oblike turizma, a da pritom ne devastira prirodne resurse i okoliš. Od 22.7. do 6.8.2006. istraženo je nekoliko značajnih speleoloških objekata. Izvor Dobarnice, pritoke rijeke Zrmanje, naziva se Kusa I. Ondje su speleoronioci topografski snimili prvi sifon, dugačak 214 m i dubok čak 52 metra. Potom je preronjen drugi sifon s najvećom dubinom od 58 m, a duljine 380 metara. Na istoj ekspediciji speleoronilački tim pod vodstvom svjetski poznatog Gigija Casatija, člana DINARIDA DISKF-a, zaronio je do 155 m dubine u izvoru Sinjac kod Plaškog. U dolini Zrmanje u izvor-špilji Kusa II u Manastirskim lukama, istraženo je i topografski snimljeno 2506 metara kanala, čime je Kusa II postala najduljim speleološkim objektom Zrmanje. Iz ove špilje voda povremeno izvire i ulijeva se u Krupu. Na Ekspediciji se ronilo i u Milića pećini u zaleđu Bilišana. Preronjena su dva sifona, duljine od oko 30 m. Špilja je kaptirana i njena voda se upotrebljavala za piće. Na Ekspediciji je radilo 88 sudionik različitih struka i zanimanja.
U zrmanjskom kraju česti su nazivi Kusa, Velika Kusača, Mala Kusača, Kusac, Kusa nad Manastirskom lukom…sve su to imena izvora ili krških rječica povremenog izviranja i toka.
Svake godine nakon završetka ekspedicija u Rakovici 2002. – 2005. bio je običaj da svi sudionici otiđu na Zrmanju. Neki su odlazili zbog druženja s kristalno bistrom vodom Zrmanje i odmora, a drugi na nastavak istraživanja i speleoronjenje. Konačno, u ljeto 2006. zbog sve više novootkrivenih objekata, organizirali smo speleoronilačku ekspediciju u suradnji s Riva rafting centrom i JU zadarske županije s bazom na Zrmanji (MSRE „Zrmanjina SUZA ’06“ ).
U srpnju 2006. proveli smo ekspediciju „Zrmanjina SUZA ’06“. Jedan speleoronilački tim istraživao je Kusu II pod vodststvom Alana Kovačevića. Ostali članovi bili su Tihomir Zubović-Tihač, Damir Pavelić, Darko Višek, Robi Zubak i Gordan Polić.
Ulaz u Kusu II nalazi se na sjeverozapadnom obodu polja Manastirske luke na Krupi. Ulazi se kroz donji ulaz koji je manji i ima nekoliko suženja, gdje se mora provlačiti. Naknadno je otkriven gornji ulaz. On je teže pristupačan izvana, ali je puno lakši za kretanje i transport unutar objekta.
Već pri prvom istraživanju topografski je snimljeno preko 500 metara špilje. Za gornji ulaz potrebno je uže. Nakon 40-tak m kanala dolazi se na jamu dubine 20 metara. U nastavku je pri istraživanjima glavnih dijelova špilje potrebna užad za penjanja (dva užeta od 30 metara i dva od 10 metara). Prva tri penjanja je odradio Alan Kovačević i postavio užad, a četvrto i najzahtjevnije Gordan Polić. Nakon više neuspjelih pokušaja svih članova ekipe, Gordan slobodnim penjanjem uspijeva popeti 14 m visoku prepreku do ulaza u stijeni i nastavka kanala. Postavljeno je uže. Od tog dijela nastavak špilje više nije razgranat kao u donjem dijelu iako ima manjih bočnih kanala. U sljedećim akcijama nastavljeno je topografsko mjerenje i crtanje špilje. U tom poslu pridružili su se i drugi speleolozi iz DDISKF-a, SKS-a, HBSD-a i SOŽ-a.
Istraživanja su nastavljena na MSRE ”Zrmanjin ZOV ’07” (ZNANOST-OPSESIJA-VIZIJA)
DDISKF kontinuirano istražuje na području rijeke Zrmanje od 2002. godine. Težište je na speleoronjenju povremenih izvora riječica Čudinke, Čavlinke, Dabarnice, Vratolomke, Kusača, Krnjeze, Kusca…. Istražuju se i drugi speleološki objekti koji su u principu s vodom. Na zadnje tri međunarodne ekspedicije napravljeno je nekoliko tisuća metara novih kanala i ronjeno niz sifona. Jedno od većih otkrića predstavlja špilja Kusa 2 ili Kusa nad Manastirskim lukama. To je izvor špilja s dva ulaza. Voda otječe kratkim potočićem u rijeku Krupu, desnu pritoku Zrmanje. U dosadašnjem istraživanju topografski je nacrtano 3058 metra. Istraživanja su stala na dva sifonska jezera, u kojima je moguće roniti. Zasad smjer kanala ide prema izvor-špilji rijeke Krnjeze.
Zrmanjina SUZA otvorila je dugu i plodnu suradnju DINARIDI DISKF-a i Riva Rafting Centara koja je iznjedrila više međunarodnih ekspedicija, okruglih stolova, likovnih kolonija, sve sa svrhom očuvanja ovog dijela još takoreći nedirnute prirode. Postignuti su značajniji rezultati u istraživanju i poznavanju krških fenomena ovoga područja. Oni stvaraju čvrste temelje, kao znanstvenu podlogu u budućem i sadašnjem razvoju i afirmaciji ove turističke niše. Ekspedicija je poslala jasnu poruku o bezuvjetnoj sprezi znanstvenog istraživanja i održivog gospodarskog razvoja.”
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





