Rimljani su od životinjske masti pravili kreme, a jedna je Talijanka puderom za lice ubijala muškarce. Danas je industrija kozmetike vrijedna pola bilijuna dolara, a sastojci se pronalaze u svakom kutku planeta

Povijest nas uči da su žene oduvijek uživale u svojoj ljepoti i nastojale je istaknuti. Tako znamo da se prva kozmetika koristila još u vrijeme drevnog Egipta, oko 10.000 godina prije Krista. Egipćani, koji su bili poznati po dobroj higijeni, za svoje prepoznatljivo ocrtavanje očiju koristili su kajal ili kohl, crni pripravak čiji sastojci zapravo imaju i ljekovita svojstva. 

Grkinje su bojile kosu, koristile parfeme, a pomoću bijelog olova posvjetljivale su lice. Rimljanke su koristile i sjenila za oči, britvice i kreme za depiliranje, a arheolozi su 2003. godine na obalama rijeke Temze našli vjerojatno najstariju kremu za lice, koju su prije 2000 godina koristile upravo Rimljanke. Krema je toliko sačuvana da se u njoj još vide otisci prstiju, a po sastavu je od životinjske masti, škroba i minerala kasiterita.

Žena koja je šminkom ubijala muškarce

Tijekom srednjeg vijeka Crkva je uljepšavanje lica proglasila grijehom, no to nije zaustavilo žene. Od 16. do 18. stoljeća i dalje je bilo poželjno posvjetljivati lice, a koristio se i crveni oker kao rumenilo. Zahvaljujući Kinezima, od 17. stoljeća počinju se koristiti i četkice za zube. Tijekom 18. stoljeća čupale su se obrve, bojile u crno, a neko vrijeme na lice su se lijepile umjetne obrve napravljene od mišje dlake.

No uvjerljivo najbizarnija priča dolazi iz Italije, gdje je u 17. stoljeću živjela prava femme fatal. Giulia Tofana tvrdila je da proizvodi kozmetički preparat za lice, ali je zapravo bila riječ o smrtonosnom prahu. Tofani su se javljale žene koje su poželjele ubiti muža, a činile su to tako što bi ovaj prah bez mirisa i okusa nanijele na obraze. Kad bi ih muškarac poljubio u obraz, u organizam bi unio smrtonosne doze arsena, olova i otrovne biljke velebije. Tako je Giulia pomogla oko 600 žena pri ubojstvu svojih muževa, koji su tjednima polako umirali ne znajući zašto, ali imajući vremena napisati oporuku.

Industrija kozmetike danas

Sve do 1909. šminka je bila namijenjena za elitu, kazalište i filmske setove, a onda je poljski kozmetičar Maksymilian Faktorowicz (poznat i kao Max Factor) otvorio prvu prodavaonicu kozmetike u Los Angelesu. Danas je industrija kozmetike vrijedna oko 532 milijarde dolara, sofisticirana proizvodnja usavršena je do posljednjeg detalja, a podrijetlo nekih sastojaka u kozmetici moglo bi vas iznenaditi.

Ekstrakt meteorita

Najegzotičniji sastojak kozmetike mogao bi biti ekstrakt meteorita, s obzirom na to da mu je podrijetlo iz svemira. Ovaj ekstrakt koristi se u skupim kremama zato što sadrži kalcij, željezo i magnezij te minerale i komponente koji su nepoznati na Zemlji. Njegova je svrha pomlađivanje kože.

Plinovi izobutan i propan

Plin izobutan koristi se u kozmetičkim preparatima, kao što su kreme. INA ga proizvodiu svojim Objektima frakcionacije Ivanić Grad (OFIG) i najviše ga izvozi u Italiju, gdje se koristi u kozmetičkoj industriji. U OFIG-u proizvode i propan, koji se nerijetko nalazi u raznim sprejevima kao potisni plin, a moguće ga je pročistiti do vrhunske kakvoće bez mirisa, tako da se koristi u kozmetičkim industrijama. 

Puževa sluz

Puževa sluz sadrži mucine, skupinu proteina bogatih aminokiselinama s jakim kapacitetom zadržavanja vode, a dodaju ih u kreme i losione za kožu. Puževa sluz popularan je sastojak u korejskoj kozmetici, a istraživanja su pokazala da pomaže u formiraju kolagena i elastina te pri hidrataciji kože.

Kolagen

Kolagen je najzastupljeniji protein u ljudskom tijelu i pripada strukturnim bjelančevinama. Važan je građevni dio kože, mišića, zglobnih hrskavica i svih vezivnih tkiva. Zato se kolagen životinjskog podrijetla stavlja u dodatke prehrani ili u kozmetičke preparate. No znate li kako se dobiva? Kuhanjem kože, kostiju i ligamenata krava, svinja ili riba.

Aktivni ugljen 

Poznat kao sastojak koji uklanja toksine iz kože, aktivni ugljen postao je pravi hit u kozmetičkoj industriji 2016. godine. Ugljen se koristi u kremama, vlažnim maramicama za skidanje šminke, sapunima, maskama za lice ili u pastama za izbjeljivanje zubi.

Kozmetička industrija neprestano se razvija i na tržištu se redovno pojavljuju novi trendovi. Tako ste možda čuli za kozmetiku koja sadrži pčelinji otrov, razne alge, jaja ili ulja sjemenki. I dok neki od sastojaka nemaju snažno znanstveno zaleđe, drugi su tijekom duge povijesti opravdali svoju svrhu.