Hrvatska
Niz europskih zemalja ide u novi lockdown, evo pregleda
Većina europskih zemalja ponovno uvodi zatvaranja ili djelomična zatvaranja na početku 2021. godine kako bi se izborila protiv porasta broja novozaraženih i umrlih.
Ipak, ima i zemalja koje, poput Hrvatske, olakšavaju epidemiološke mjere. Za djelomična popuštanja, uglavnom po regijama, su se odlučile Grčka, Nizozemska, Danska i Italija.
Francuska, Srbija, Češka, Španjolska i Portugal uvode pak nove, strože mjere i nova zatvaranja. Lockdown u Belgiji je produljen, a stroge mjere ostaju na snazi u Njemačkoj i Irskoj. Švedska je prije nekoliko dana postrožila mjere, no to i dalje nisu drastične mjere kakvima svjedočimo diljem Europe.
Pogledajte detaljan pregled mjera po zemljama na kraju veljače.
FRANCUSKA – Zatvaraju se dijelovi zemlje
Djelomično zatvaranje na snazi je od ovog vikenda u dijelovima Francuske koji su posebno snažno pogođeni pandemijom koronavirusa, odnosno na području Nice i obale na jugu i na sjeveru oko Dunkerquea.
Zatvaranje se odnosi samo na vikende, kada ljudi mogu izaći samo s valjanim razlogom. Dućani, osim supermarketa i ljekarni, su zatvoreni.
Valjani razlozi uključuju bavljenje sportom, odlazak u šetnju u radijusu od pet kilometara ili kupnju. To moraju dokumentirati ispunjenim obrascem.
Zatvara se francuska rivijera
Gradonačelnik Nice Christian Estrosi zatvorio je i dijelove poznate šetnice uz more, Promenade des Anglais, i plaže.
Od 18 sati u regijama oko Nice i Dunkerquea na snazi je policijski sat, kao i u ostalim dijelovima zemlje. Svi se dućani moraju zatvoriti, a nisu dopušteni ni sport niti šetnje.
Takav je policijski sat na snazi u Francuskoj već nekoliko tjedana, uz izuzetak koji čine povratak ili odlazak na posao i šetnja psa.
Premijer Jean Castex proglasio je povećano upozorenje na koronavirus u 20 administrativnih jedinica u četvrtak, a lokalne vlasti mogu razmotriti uvođenje strožih mjera. Među pogođenim regijama je i grad Pariz.
Broj novih slučajeva ponovno narastao
U Francuskoj je broj novih slučajeva na 100.000 stanovnika u posljednje vrijeme ponovno narastao iznad 200.
Škole su otvorene i situacija je bila stabilna, ali se sada ponovno pogoršava.
Francuska ima ukupno od početka pandemije 3.75 milijuna zaraženih i na šestom je mjestu u svijetu po tom broju. Umrlo je gotovo 86.000 ljudi.
NJEMAČKA – Stroge mjere ostaju na snazi
S povećanjem brojki se suočava i Njemačka.
Tamo su na snazi oštre mjere, pa su tako zatvorene sve ne-esencijalne trgovine, kao i škole, restorani, kafići i barovi, frizerski saloni, saloni namještaja i trgovački centri.
Privatna okupljanja svedena su na samo jednu osobu iz drugog kućanstva, a ljudi više ne smiju nositi maske izrađene kod kuće ili šalove u trgovinama i u javnom prijevozu.
Jednokratne kirurške maske ili maske s filterom (FFP2) su sada obavezne. Takve mjere u Njemačkoj ostat će na snazi barem do 7. ožujka, ali škole i frizerski saloni mogli bi se otvoriti i ranije.
Razredna nastava se ponovno pokrenula 22. veljače u više od polovice njemačkih saveznih država, uključujući i Berlin.
GRČKA – Nakon strogog lockdowna, neke mjere se popuštaju
Grčka ima nešto lakšu situaciju.
Strogi lockdown od studenog pomogao je da se smanji ogroman rast novih slučajeva zaraze, pa su tako u siječnju otvorene trgovine i osnovne škole.
No krajem siječnja u Grčkoj su se pojavile tzv. “crvene zone”, mjesta s povećanim brojem novozaraženih i umrlih, uključujući i glavni grad Atenu, pa je onda zonski uveden novi lockdown. To znači da su zatvorene sve ne-esencijalne trgovine, škole, frizerski i saloni ljepote.
U Ateni, Solunu i Halkidikiju je na snazi policijski sat od devet navečer do pet ujutro tijekom tjedna, dok je preko vikenda nešto strože – od šest sati popodne do pet ujutro. U “crvenim zonama” policijski sat je stalno na snazi od šest popodne do pet ujutro.
SRBIJA – Djelomično postrožene mjere
Krizni stožer srpske vlade za borbu protiv koronavirusa odustao je od namjere da petodnevnim zatvaranjem svih ugostiteljskih objekata pokuša presjeći nagli skok broja novozaraženih, koji je već dva dana uzastopce veći od 3000, te je preporučio nešto blaže mjere.
Skraćeno radno vrijeme
Vladi je tako preporučena odluka skraćivanja radnog vremena do 14 sati tijekom vikenda na teritoriju cijele zemlje za sve trgovačke centre, restorane i kafiće, koji se, poglavito u zimskim centrima, smatraju ključnim izvorištem zaraze.
Gradske vlasti Beograda, koji bilježi najveći postotak zaraženih na dnevnoj razini, usprotivile su se zatvaranju ugostiteljskih objekata, argumentirajući to tvrdnjom da neće dopustiti zatvaranje prijestolnice zbog toga što se u zimskim centrima ne poštuju mjere i što kafići rade do pet ujutro.
Srbija već tjednima bilježi četveroznamenkastu statistiku zaraženih na dnevnoj razini, a posljednjih se dana povećanje novih zaraza pripisuje povratku tisuća ljudi sa zimovanja, ali i neodgovornosti građana.
Vlasti su, uz angažiranje inspekcija i komunalne policije te policijsku asistenciju, znatno pooštrile kontrole poštivanja epidemioloških mjera.
Ljudi su se okupljali u kafićima
Samo u posljednjih nekoliko dana zatvoreni su deseci ugostiteljskih objekata u kojima su kršena ograničenja radnog vremena uz prekomjeran broj gostiju jer je u nekoliko lokala zatečeno na stotine ljudi pa su poduzimane i prekršajne i kaznene mjere.
Prema epidemiološkim podacima od jučer, uz još 15 žrtava potvrđeno je 3588 novih zaraza, u bolnicama su 3832 pacijenta, od kojih 153 treba respiratore.
Testiranjem ukupno 2.9 milijuna uzoraka registriran je 449.901 slučaj zaraze, dok je umrlo ukupno 4398 osoba.
Srbija je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja u kampanji imuniziranja koristi četiri odobrena cjepiva – Pfizer/BioNTech, ruski Sputnik V, kineski Sinopharm te od početka ovog tjedna i AstraZenecino cjepivo uvezeno iz Indije.
Prema posljednjim službenim podacima, do jučer je cijepljeno 1.361.509 građana, od kojih je oko pola milijuna primilo i drugu dozu.
Mediji su izvijestili kako bi idućeg tjedna u Beograd trebao stići i treći kontingent kineskog cjepiva s 500.000 doza, uz dosad već isporučenih 1.5 milijuna doza.
ITALIJA – Većina mjera ostaje na snazi, ali ima i popuštanja
Italija je zadržala policijski sat u trajanju od deset navečer do pet ujutro, a uvedena je i zabrana putovanja između 20 talijanskih regija. Maske u javnosti su obavezne, u zatvorenim prostorijama, ali i vani i to vrijedi za teritoriju cijele države.
No kafići, barovi i restorani u nekim talijanskim regijama otvorili su svoja vrata i poslužuju goste za stolovima i šankom do šest popodne. Srednje škole su otvorene i nastava se vratila u normalu iako su učenici podijeljeni u grupe.
Također nije dozvoljeno ispuniti učionicu do kraja. Nastava na daljinu i dalje se odvija za ostale što je u Italiji uvedeno još u listopadu.
ČEŠKA – Stanje u bolnicama kritično, pooštrava se lockdown
Jedna od najteže pogođenih zemalja u EU pooštrava svoj lockdown. Češka se bliži brojci od 20.000 umrlih, a premijer je izjavio da je “stanje u bolnicama blizu prave katastrofe”.
Češka vlada donijela je u petak odluku o novom izvanrednom stanju koje stupa na snagu od nedjelje i trajat će 30 dana čime će se ograničiti kretanje ljudi kako bi se pokušalo smanjiti širenje koronavirusa među stanovništvom, objavljeno je na vladinom Twitteru.
Taj je potez bio očekivan nakon što je parlament odbio produljenje sadašnjeg izvanrednog stanja ranije u petak.
Nova zatvaranja
Vlada se sastala kako bi finalizirala nove strože mjere dok pokušava usporiti stopu rasta infekcija koja je najviša u svijetu.
Zemlja od 10,7 milijuna ljudi, u kojoj je jedna od deset osoba bila zaražena u posljednjih godinu dana, ima u prošlih tjedan dana najvišu stopu infekcije po glavi stanovnika u svijetu, pokazuje stranica Our World in Data, deset puta višu od Njemačke.
Vlada planira zatvoriti škole, zabraniti otvaranje dijela dućana i ograničiti putovanja u zemlji na samo ona nužna.
Češka blizu 20.000 umrlih. Premijer: Približavamo se potpunoj katastrofi u bolnicama
Češka se u petak približila broju od 20.000 umrlih od koronavirusa od početka pandemije, a bolnički sustav joj je prenapregnut do krajnjih granica, piše agencija dpa.
Ministar zdravstva Jan Blatny je rekao da je umrlo 19.999 ljudi koji su bili pozitivni na testiranju na koronavirus.
Broj zaraženih od početka pandemije je u posljednja 24 sata narastao za dodatnih 14.457 na više od 1,2 milijuna.
Blatny je rekao parlamentu da bi dnevne infekcije mogle rasti iznad 18.000 u sljedećih tjedan ili dva i ostati na toj razini ako se ne uvedu dodatne restrikcije.
Parlament ranije u petak nije odobrio vladin prijedlog o produljenju izvanrednog stanja u ožujku ali je manjinska vlada Andreja Babiša odmah proglasila novo izvanredno stanje koje stupa na snagu u nedjelju na trideset dana, što može bez parlamenta.
ŠPANJOLSKA – Policijski sat do svibnja
Španjolska je od mjera zadržala policijski sat u svim dijelovima države najkasnije do svibnja 2021.
Ljudima je jedino dozvoljeno izaći van zbog posla, obrazovanja i kupovine lijekova, odnosno u slučajevima kada treba pružiti pomoć starijima i djeci.
Svi stariji od šest godina moraju nositi masku u javnom prijevozu, te u javnosti, uključujući i zatvorene prostore. Maske su u većini regija obavezne i na otvorenim prostorima.
BELGIJA – Lockdown produljen
Belgija je produljila svoj lockdown do 1. travnja. Zabranjena su sva ne-esencijalna putovanja.
Maksimalno jedna osoba smije posjetiti neko kućanstvo (i to uvijek ta ista osoba) i sastati se s nekim na otvorenom. Maksimalan dozvoljen broj okupljenih vani je četiri.
Škole i trgovine su otvorene, ali ljudi moraju u kupovinu sami i ne smiju se zadržavati u trgovinama više od trideset minuta.
Maske su obavezne svugdje.
PORTUGAL – Uveden novi lockdown
Novi lockdown uveo je i Portugal. To su učinili 15. siječnja.
Obavezan je rad od kuće, zatvorene su ne-esencijalne trgovine i uslužne djelatnosti. Kafići i restorani su limitirani samo na dostavu i isporuku hrane na vratima.
Za većinu djece škola je zatvorena, a očekuje se da će ove mjere novog zatvaranja biti na snazi barem do 1. ožujka.
NIZOZEMSKA – Policijski sat ostaje, ali neke mjere se popuštaju
Nizozemska vlada odlučila je relaksirati neke od epidemioloških mjera. Od 1. ožujka srednjoškolci će u školama imati barem jedan dan nastave.
Otvorit će od 3. ožujka moći frizerski saloni i ostale “kontaktne” profesije (osim seksualnih radnika). Tinejdžeri i odrasli do 27. godine života mogu se baviti sportom na otvorenom, a trgovine mogu otvoriti svoja vrata kupcima koji se prethodno najave.
Na snazi je policijski sat koji traje od devet navečer do četiri i pol ujutro. Podsjetimo, zbog njega su u Nizozemskoj izbili najveći neredi u proteklih 40 godina. No vlada ga je odlučila ostaviti na snazi barem do 15. ožujka.
Vlada je pozvala ljude da ne bukiraju inozemna putovanja barem do 31. ožujka.
DANSKA – Mjere se relaksiraju
Danska vlada također je odlučila relaksirati neke od epidemioloških mjera.
Veliki dijelovi maloprodajnog sektora trebali bi se ponovno otvoriti u ožujku, a aktivnosti na otvorenom, poput sporta, nastavit će se za najviše 25 ljudi.
Očekuje se povratak starijih školaraca u učionice i to samo u regijama koje imaju nisku stopu novozaraženih.
Danska je u lockdownu od prosinca, svi dućani su zatvoreni osim supermarketa i ljekarni. Škole su nedavno otvorene samo za mlađe osnovnoškolce.
IRSKA – Najstrože mjere na snazi
Irska se vratila strogom lockdownu krajem prosinca, nakon što su prethodno relaksirali mjere putovanja tijekom božićnih blagdana.
Najstrože mjere, one razine pet, trenutačno su na snazi i to barem do 5. ožujka.
Ljudi ne smiju napuštati domove osim odlaska na posao, obrazovanje i ostalih esencijalnih razloga. Smiju vježbati na otvorenom, ali u krugu od pet kilometara od doma.
Gosti ne smiju ulaziti u privatne kuće ili vrtove, osim ako se radi o skrbi za djecu, starije osobe ili one koji su ranjivi.
Vjenčanja su ograničena na šest osoba, a sprovodi na 10.
Sve ne-esencijalne trgovine, teretane, bazeni i sadržaji za razonodu su zatvoreni. Restoranima, pabovima i kafićima dozvoljena je isključivo predaja na vratima i dostava.
ŠVEDSKA – Vlada uvela prva veća ograničenja
Švedska je dugo vremena izbjegavala uvođenje strogih mjera tijekom pandemije, ali je 10. siječnja donesen hitni zakon koji je odmah stupio na snagu.
To je omogućilo vladi da prvi put uvede ograničenja zbog korone.
Švedske su se vlasti dosad najviše oslanjale na preporuke i to da će ih građani poštivati. Nije bilo značajnijih obaveznih restrikcija.
Sada se od ljudi traži da u javnom prijevozu nose maske, ali samo u prometnoj špici. Neke regije, međutim, preporučuju nošenje maske i van tog vremena.
Prije nekoliko dana uvedena je zabrana prodaje alkohola iza osam sati navečer, a u restoranima za stolom smije sjediti samo četvero ljudi.
U javnosti ili na nekom događaju ne smije se okupiti više od osam ljudi. Navodno se razmatraju i neka druga zatvaranja, ali zasad ništa nije potvrđeno.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže novi kišni val, pratit će ga grmljavina, jugo će biti olujno
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.
Umjereno do pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, ima i slabe kiše duž Jadrana i uz Jadran. U nastavku srijede kiša će isto tako biti uporna duž Jadrana i uz Jadran, no bit će je i na istoku unutrašnjosti, gdje može i zagrmjeti, osobito poslijepodne. I dalje će puhati pretežno jugo i jugozapadnjak, lokalno i olujnom snagom na udare, osobito u višem gorju.
Četvrtak donosi novo jače pogoršanje sa zapada, stići će novi val izraženije kiše, pri čemu može biti i grmljavine, osobito na Jadranu. Puhat će umjeren do jak jugozapadnjak i južnjak, mjestimice na udare i olujan, na moru i jugo.
U petak će ipak biti rjeđa oborina, i bit će je pretežno duž Jadrana i uz Jadran, gdje može biti grmljavine, s tim da poslijepodne pljuskova može biti i u dijelu unutrašnjosti, češće prema istoku. Ipak, bit će i sunčanih razdoblja.
Nestabilno će biti i za vikend, s tim da će biti i sunčanih razdoblja. U nedjelju poslijepodne je izgledno novo pogoršanje. Bit će hladnije, i to značajnije.
Hrvatska
KUPCI POZVANI NA OPREZ / Lidl povlači proizvod zbog opasne bakterije: Provjerite jeste li ga kupili:
Državni inspektorat obavijestio je potrošače o opozivu Dalmatinske pancete od 100 grama marke Okusi zavičaja, koja se prodaje u Lidlu, nakon što je u proizvodu utvrđena prisutnost bakterije Listeria monocytogenes.
Kako je objavila Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), opoziv je pokrenuo proizvođač MIJUKIĆ-PROM.
Riječ je o proizvodu Dalmatinska panceta, narezak, pakiranju od 100 grama, s rokom trajanja do 15. prosinca 2026. godine i oznakom serije LOT L918M0H.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu.
Proizvođač je MIJUKIĆ-PROM iz Runovića, dok proizvod na hrvatsko tržište stavlja Lidl Hrvatska.
Iz HAPIH-a naglašavaju da se obavijest odnosi isključivo na proizvod s navedenim podacima.
Hrvatska
Dugoročna prognoza: Kakva nas jesen, zima i početak proljeća očekuju?
Nakon toplijih razdoblja posljednjih godina, pred nama je još jedna meteorološki zanimljiva zima. Najnoviji sezonski prognostički izračuni upućuju na prevladavanje temperatura zraka iznad višegodišnjeg prosjeka, dok bi količina oborina tijekom zime i ranog proljeća uglavnom mogla biti blizu klimatoloških vrijednosti. Ipak, takva sezonska slika ne znači da ćemo proći bez hladnih prodora, snijega i povremenih zimskih epizoda.
Posebnu pozornost ove zime privlači El Niño, koji se tijekom jeseni 2026. intenzivno razvija u tropskom dijelu Tihog oceana. Njegov očekivani maksimum krajem godine mogao bi utjecati na globalnu atmosfersku cirkulaciju i posredno na vremenske prilike u Europi.
Što nam, dakle, donose kasna jesen, zima i početak proljeća?
Što pokazuju sezonski prognostički modeli?
Prognostički materijali ECMWF-a (Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena), dobiveni izračunima ansambla prognoza od 51 člana, upućuju na ujednačen temperaturni signal. Tijekom promatranog razdoblja prevladavaju pozitivne anomalije. Najizraženije odstupanje od prosjeka očekuje se tijekom siječnja i veljače, dok bi prema proljeću pozitivne temperaturne anomalije postupno slabjele.
Kod oborina je situacija manje jednoznačna. Količine su uglavnom u okviru višegodišnjeg prosjeka, uz manje pozitivne ili negativne anomalije, ovisno o mjesecu. Rasap rezultata ansambla pokazuje da je pouzdanost prognoze količine oborina manja od pouzdanosti prognoze temperature zraka.
Jednostavnije rečeno, rezultati modela upućuju na topliju sezonu, ali još ne daju dovoljno čvrstu osnovu za zaključak da će zima biti izrazito kišna ili sušna. Važno je naglasiti da je riječ o sezonskim izgledima i raspodjeli rezultata prognostičkog ansambla, a ne o prognozi pojedinačnih dnevnih vremenskih situacija.
Kasna jesen – postupni ulazak u zimu
Tijekom studenoga očekuje se temperatura zraka uglavnom oko prosjeka ili nešto iznad njega. To ne znači da će izostati prodori hladnijeg zraka, ali bi oni mogli biti kratkotrajni unutar duljih toplijih razdoblja.
Karakter vremena u unutrašnjosti Hrvatske obilježit će razdoblja magle, niske naoblake i temperaturnih inverzija, uz prolazak frontalnih sustava koji će se brzo izmjenjivati. Zbog temperaturne inverzije u nizinama može biti hladnije nego u višim predjelima, osobito kada se uspostavi stabilna anticiklonalna situacija.
Na Jadranu će vremenske prilike i dalje biti pod snažnijim utjecajem ciklonalnih poremećaja i prolazaka frontalnih sustava. Kiša će biti češća u razdobljima izraženijeg jugozapadnog strujanja, dok su uz prodore hladnijeg zraka mogući bura i tramontana.
Oborinski signal za studeni ne upućuje na izrazito odstupanje od prosjeka, ali ne isključuje mogućnost kratkotrajnih razdoblja s obilnim oborinama, osobito na Jadranu i u gorskim predjelima.
Zima – toplija od prosjeka, ali ne bez hladnih prodora
Najzanimljiviji dio sezonske prognoze odnosi se na razdoblje od prosinca do veljače.
Temperaturni ansambl pokazuje pozitivan signal tijekom sva tri mjeseca, s najizraženijom anomalijom u veljači. To znači da bi srednja zimska temperatura mogla biti viša od klimatološkog prosjeka.
Potrebno je razlikovati srednju sezonsku temperaturu od vremenskih prilika u pojedinim danima. Zima s pozitivnom temperaturnom anomalijom može sadržavati nekoliko izrazito hladnih razdoblja, odnosno kratkotrajnih prodora hladnog zraka iz polarnih širina, takozvanih „ugriza zime“. Sezonska prognoza ne isključuje ni snijeg u nizinskoj Hrvatskoj.
Za nastanak hladnih prodora važan je raspored baričkih sustava nad sjevernim Atlantikom, Europom i Arktikom. Promjene položaja i intenziteta Azorske i Islandske ciklone, kao i razvoj blokirajućih anticiklona, mogu omogućiti prodor polarne ili kontinentalne hladne zračne mase prema srednjoj i jugoistočnoj Europi.
U takvim situacijama Hrvatska može nakratko ući u područje sjevernog ili sjeveroistočnog strujanja. Posljedice mogu biti nagli pad temperature, snijeg u unutrašnjosti, a na Jadranu jaka bura, ponegdje i s orkanskim udarima.
Takve kratkotrajne hladne epizode nisu u suprotnosti s prognozom toplije zime. Naprotiv, mogu biti sastavni dio zime čija je ukupna srednja temperatura iznad prosjeka.
Veljača se prema rezultatima izračuna prognostičkih modela izdvaja kao mjesec s najizraženijom pozitivnom temperaturnom anomalijom. To ipak ne znači da će svaki dan biti blag niti da je snijeg u veljači isključen.
El Niño – koliko će utjecati na europsku zimu?
Jedan od najvažnijih klimatskih čimbenika koji će obilježiti zimu 2026./2027. svakako je El Niño. Riječ je o prirodnom klimatskom fenomenu povezanom s anomalnim zagrijavanjem površinskih voda središnjeg i istočnog ekvatorijalnog Tihog oceana. Promjene temperature oceana mijenjaju raspored tropske konvekcije, a time i atmosfersku cirkulaciju na velikim udaljenostima.
Prema analizi američkog Nacionalnog centra za klimatska predviđanja (NOAA/CPC) od 8. listopada 2026., El Niño se nastavlja intenzivirati. Temperaturna anomalija površine mora u području Niño 3.4 dosegnula je približno +2,1 °C, a prognoze upućuju na veliku vjerojatnost njegova zadržavanja u snažnoj do vrlo snažnoj kategoriji tijekom zime, najmanje do razdoblja od siječnja do ožujka 2027.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u svojim izgledima od 21. listopada također predviđa daljnje intenziviranje El Niña, s mogućim maksimumom krajem 2026. godine. Višemodelski ansambl za razdoblje od studenoga 2026. do siječnja 2027. daje srednju anomaliju temperature površine mora u području Niño 3.4 od približno +3,8 °C.
Takav intenzitet El Niña rijetka je pojava, ali važno je razumjeti da El Niño ne djeluje na sve dijelove svijeta jednako. Njegov utjecaj na Europu nije izravan niti jednoznačan kao, primjerice, u pojedinim dijelovima Sjeverne ili Južne Amerike. Na njega istodobno utječu Sjevernoatlantska oscilacija (NAO), Arktička oscilacija (AO), stanje polarnog vrtloga, temperatura Sjevernog Atlantika i Sredozemnog mora.
Zato nije znanstveno opravdano tvrditi da će snažan El Niño automatski donijeti toplu ili hladnu zimu Hrvatskoj. Budući da se maksimum El Niña očekuje oko prosinca 2026., njegov atmosferski utjecaj mogao bi se nastaviti i tijekom siječnja i veljače 2027. Pritom treba računati na vremenski pomak između razvoja oceanskog poremećaja i odgovora atmosfere.
U kombinaciji s ostalim čimbenicima El Niño bi mogao pridonijeti promjeni položaja atlantske ciklonalne aktivnosti, a time i promjeni putanja atmosferskih poremećaja. Za Hrvatsku je posebno važno hoće li prevladavati zapadno i jugozapadno strujanje ili će se povremeno uspostaviti blokirajuće situacije koje omogućuju prodor hladnog zraka iz sjeveroistočne Europe.
Ne treba zanemariti ni stanje polarnog vrtloga. Njegovo slabljenje i eventualno zagrijavanje stratosfere mogu promijeniti cirkulaciju u višim slojevima atmosfere te povećati mogućnost prodora hladnog zraka prema srednjim geografskim širinama. Takav razvoj, uz sadašnji stupanj razvoja meteorologije, nije moguće pouzdano predvidjeti nekoliko mjeseci unaprijed.
Stoga je najrazumnije očekivati da će srednja zimska temperatura biti viša od prosjeka, uz mogućnost povremenih kraćih, ali izraženih hladnih prodora. Upravo je takva kombinacija toplijih razdoblja i kratkotrajnih zimskih epizoda meteorološki moguća i u sezoni pod snažnim utjecajem El Niña.
Oborine – bez jasnog signala za izrazito kišnu ili suhu zimu
Tijekom promatranog razdoblja središnje vrijednosti prognoze količine oborina uglavnom se zadržavaju blizu klimatološkog prosjeka. Manja pozitivna odstupanja pojavljuju se u pojedinim mjesecima, ali se ne može izdvojiti kontinuirano razdoblje s izrazito povećanom količinom oborina.
To znači da zasad nema dovoljno čvrstog argumenta za najavu izrazito kišne zime u Hrvatskoj, ali ni za prognozu dugotrajnog manjka oborina.
Treba imati na umu da sezonski prosjek može prikriti velike razlike u rasporedu oborina. Nekoliko intenzivnih ciklonalnih epizoda može donijeti velik dio ukupne mjesečne količine oborina, dok između njih mogu nastupiti dulja suha razdoblja.
Za Jadran i Dinaride važna je učestalost ciklona nad Sredozemljem i Jadranom te položaj njihovih putanja. Kod izraženog jugozapadnog strujanja i vlažnog zraka s mora moguće su obilne oborine na zapadnim padinama Dinarida. S druge strane, promjena strujanja i prodor hladnog kontinentalnog zraka mogu donijeti snijeg u gorskim predjelima i unutrašnjosti.
Za poljoprivredu će zato biti važnije pratiti raspored oborina i stanje zaliha vode u tlu nego samo sezonsku ukupnu količinu. Jednaka sezonska količina oborina može imati sasvim različite posljedice, ovisno o tome je li ravnomjerno raspoređena ili koncentrirana u nekoliko intenzivnih epizoda.
Rano proljeće – nastavak toplijeg temperaturnog režima
Tijekom ožujka, travnja i svibnja 2027. temperaturni signal ostaje pozitivan, ali se anomalije postupno smanjuju, što upućuje na mogućnost ranijeg početka proljetnog temperaturnog režima, uz brže zagrijavanje tla i vegetacije tijekom stabilnih anticiklonalnih razdoblja.
Ipak, proljeće je klimatološki vrlo promjenjivo godišnje doba. Prodori hladnog zraka iz sjeverne i sjeveroistočne Europe mogu se nastaviti i tijekom ožujka, a u pojedinim situacijama i početkom travnja.
Posebno treba upozoriti na opasnost od kasnih proljetnih mrazova. Raniji početak vegetacije, potaknut toplijim razdobljima tijekom zime i ranog proljeća, može povećati osjetljivost voćaka i drugih poljoprivrednih kultura na naknadne prodore hladnog zraka.
Oborinski signal za proljeće ostaje relativno slab. Nema izražene višemjesečne tendencije povećanja ili smanjenja količine oborina.
Sezonski prognostički materijal za razdoblje od studenoga 2026. do svibnja 2027. daje prilično dosljedan temperaturni signal: očekuju se temperature iznad višegodišnjeg prosjeka, s najizraženijim pozitivnim anomalijama tijekom središnjeg dijela zime.
Kod oborina je prognoza znatno neizvjesnija. Prevladava signal blizak klimatološkom prosjeku, bez pouzdane naznake izrazito kišne ili sušne zime.
Snažan El Niño, koji bi svoj maksimum trebao dosegnuti krajem 2026., važan je čimbenik globalne atmosferske cirkulacije. Njegov utjecaj na Europu i Hrvatsku bit će posredan i ovisit će o istodobnom djelovanju drugih klimatskih i atmosferskih čimbenika.
Toplija sezonska prognoza ne znači da možemo odložiti zimsku odjeću niti da snijeg više nije moguć u nizinskoj Hrvatskoj. Kratkotrajni ugrizi zime, nagli padovi temperature, snijeg i jaka bura ostaju realne mogućnosti.
Meteorološki gledano, pred nama je sezona u kojoj bi toplija razdoblja mogla prevladavati, ali će njezin stvarni karakter određivati izmjena atmosferskih cirkulacijskih režima.
Napomena o pouzdanosti prognoze
Europski Copernicusov sezonski pregled od 10. listopada 2026. također upućuje na mogućnost iznadprosječnih temperatura i oborina u većem dijelu Europe, ali naglašava slabiji oborinski signal nad južnim dijelovima kontinenta. To je važno za Hrvatsku jer se nalazi u prijelaznom području između srednjoeuropskih i sredozemnih klimatskih utjecaja.
-
magazin1 tjedan prije(FOTOGALERIJA) MODNA NOĆ ZA PAMĆENJE: ModernA pretvorila raskošni Berekin Wedding & Events Resort u središte glamura, elegancije i vrhunske mode!
-
magazin1 tjedan prijeFOTOGALERIJA / Privlačka lignjada okupila 26 ekipa: Ulovljeno više od 70 kilograma liganja, evo tko je pobijedio
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 tjedna prijeFOTOGALERIJA IZ OPĆE BOLNICE / Zadarski laboratorij ima najveseliju klapu!
-
magazin2 tjedna prijeŠPICA!




