Connect with us

Hrvatska

Stožer civilne zaštite: 2 posto više novooboljelih nego tjedan prije

Objavljeno

-

U posljednja 24 sata u Hrvatskoj su zabilježena 72 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2, a preminulo je 20 ljudi, objavljeno je na današnjoj konferenciji za medije Stožera civilne zaštite.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 240.017 ljudi zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 5449 preminulo, a ukupno se oporavilo 232.457 ljudi, od čega 312 u posljednja 24 sata. U samoizolaciji je trenutno 11.267 ljudi. Do danas je ukupno testirano 1.306.694 ljudi, od toga 2242 u posljednja 24 sata.

Pomoćnica ministra zdravstva Vera Katalinić Janković rekla je kako je prosječna dob preminulih 76 godina, a najmlađa osoba ima 57 godina.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak naveo je kako je zabilježen vrlo blagi porast u odnosu na prethodne tjedne.

– U ovom trenutku imamo 2 posto više nego tjedan dana prije. Ovaj tjedan je bilo 2292 novooboljela, a prošli tjedan je bilo 2252, rekao je Capak.

Capak je naveo da je Hrvatska po 14-dnevnoj stopi incidencije od 111 na trećem mjestu u Europskoj uniji – nižu imaju samo Danska i Finska, 101 i 97. Najvišu ima Češka – 1109,7.

– Ukupna kumulativna stopa smrtnosti na milijun stanovnika je u ovom trenutku 1331,9 za Hrvatsku i po tome smo na 19. mjestu od 27 zemalja EU-a, dodao je.

Današnji udio pozitivnih u testiranima je 3,2, a za zadnjih 14 dana bio je 6, također je naveo Capak.

Rekao je i kako je do današnjeg dana od početka cijepljenja HALMED zaprimio 927 prijava sumnji na nuspojave, od čega 822 na Pfizerovo cjepivo, 48 na Modernino i 57 na AstraZenecino.

Capak: Do kraja ožujka još 508.630 doza cjepiva

Odgovarajući na pitanja novinara Capak je rekao da bismo u ovom tjednu trebali primiti 23.400 doza Pfizera, 16.800 doza Moderne i 52.658 doza AstraZenece. Moderna je najavila da će 25. veljače isporučiti doze.

– Do kraja ožujka, osim ovih nešto više od 210.000 doza koje smo zaprimili do sada od sva tri proizvođača, trebali bismo primiti još 508.630 doza cjepiva, rekao je Capak.

Na pitanje o podatku da je u ovoj godini u bolnicama zabilježeno oko 20 posto manje zahvata i pregleda pacijenata ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da prate podatke o izvršenosti posla u zdravstvenim ustanovama na mjesečnoj razini te da se oni kreću otprilike u opsegu od 19 do 28 posto. Dodao je da su veliku zdravstvenu ustanovu u Zagrebu morali preorijentirati da pruža zaštitu COVID-bolesnicima kako bi se druge ustanove rasteretile i mogle pružati drugu zdravstvenu zaštitu.

– U tome mislim da smo dijelom i uspjeli u onim okolnostima koje su objektivno bile moguće, dodao je.

Beroš je rekao i da nije dobro da ljudi zbog straha od zaraze izbjegavaju preventivne preglede, koji su iznimno važni.

“Dok nam se značajno ne smanji transmisija virusa i dok nam se ne smanje brojke oboljelih u populaciji, dotle je svima preporuka da nose maske” – Krunoslav Capak

Odgovarajući na novinarsko pitanje o informaciji da oni koji se cijepe AstraZenecom najvjerojatnije neće morati nositi maske Capak je rekao da u ovome trenutku nikome ne bi rekli da ne nosi masku te da učinkovitost niti jednog cjepiva nije 100 posto.

– Dok nam se značajno ne smanji transmisija virusa i dok nam se ne smanje brojke oboljelih u populaciji, dotle je svima preporuka da nose maske, rekao je Capak.

Božinović: Mogućnost određenih popuštanja postoji

Upitan o mogućnosti dodatnog popuštanja mjera načelnik Stožera i potpredsjednik Vlade Davor Božinović rekao je da, kao i od početka, sve ovisi o epidemiološkoj situaciji, koja je dobra unatoč određenim povećanjima.

– Hrvatska je u ovom trenutku u samom vrhu zemalja kad govorimo o niskom broju incidencije u odnosu na 100.000, rekao je Božinović.

– Nama je zapravo cilj isti. Cilj nam je da se što više toga normalizira u našim životima, da se što više ekonomskih aktivnosti pokrene i sigurno da ni 1. ožujka nećemo otvoriti sve kao što je to bilo prije epidemije. Međutim, mislim da, ako se ovakvi trendovi nastave razvijati, da ono što jesmo najavljivali, a to je mogućnost određenih popuštanja, sigurno da postoji. Ne bih htio tu biti konkretniji niti je trenutak prije sastanaka koji nam slijede, gdje ćemo stvari konkretizirati i o tome iznositi neka trenutačna promišljanja, dodao je.

Upitan o spomenutom 2-postotnom rastu Capak je rekao da se radi o jednom blagom porastu u odnosu na brojku od prije tjedan dana. 

– Prvi dan je to bilo mislim 12, drugi 50, nakon toga svega nekoliko slučajeva više. Mi u ovom trenutku možemo misliti da je to neka oscilacija (…) ili možemo govoriti da nam je to sada neka stagnacija ovog pada koji smo kontinuirano imali pa da se plato izravnao i da nam blago brojke rastu, a to ćemo vidjeti kroz sljedećih nekoliko dana, rekao je Capak.

Odgovarajući na pitanje o optužbama za cijepljenje preko reda Beroš je rekao da su došla gotovo sva izvješća zdravstvenih ustanova te da većina ustanova navodi kako nije bilo većih stručnih propusta u provedbi cijepljenja, što znači, kako je objasnio ministar, da nije bilo cijepljeno previše mlađih osoba bez komorbiditeta koji po prioritetnoj listi ne bi spadali u skupine koje su doista prioritetne.

– Osim stručnog elementa u samom postupanju pri provedbi cijepljenja postoji određena moralna i etička dilema i očekujem da će se određene druge institucije poput Hrvatske liječničke komore po potrebi uključiti u evaluaciju istih, rekao je Beroš.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Objavljena stopa inflacije za travanj, pogledajte koliko su rasle cijene

Objavljeno

-

By

unsplash

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, dok su u odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7%.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Hranu, piće i duhan 4,5%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,0%, a za Energiju 1,1%.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%, Usluge, za 0,7%, te Hrana, piće i duhan, za 0,7%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Energija, za 0,4%.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja 2024.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

-

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu