Connect with us

Magazin

Psi i ljudi stare na jednak način, postajemo savjesniji i smireniji

Istražujući pse znanstvenici su došli do raznih otkrića o ljudskom starenju, uključujući i to kako ljudi različitih karaktera doživljavaju proces starenja i kako mu se odupiru

 

Objavljeno

-

Osnova znanstvenog istraživanja bila je ideja da su psi nalik ljudima, osim što brže stare. Tako kolumnist New York Timesa James Gorman kaže da su psi iz znanstvenog gledišta model ljudskog starenja, te su vrsta zahvaljujući kojoj znanstvenici mogu naučiti više o tome kako mi starimo i kako bismo to bolje podnijeli, piše Psychology Today.

Gorman svoje tvrdnje o sličnosti starenja pasa i čovjeka dijelom temelji na rezultatima nedavne studije Borbále Turcsán i kolega (2020). Turcsán, znanstvenik iz Clever Dog Laba sa Sveučilišta u Beču, započeo je ovo istraživanje s pretpostavkom da je promjena osobnosti kod ljudi tijekom odrasle dobi ne samo moguća, već vrlo vjerojatna.

Bečki znanstvenici saželi su veliko istraživanje o ljudskoj osobnosti na nekoliko osnovnih promišljanja.

– Rezultati osobina pojedinaca mijenjaju se s godinama u gotovo univerzalnom obrascu, koji se obično naziva sazrijevanjem osobnosti. Stariji ljudi postaju savjesniji, a njihovi su osjećaji stabilniji i dominantniji – pojasnili su autori.

Koliko god ova generalizacija bila točna iz opće perspektive, autori primjećuju da previđa važne pojedinačne razlike koje odražavaju biološke čimbenike poput genetskih i hormonalnih te vanjske čimbenike poput okoliša i životnog iskustva koji mogu doprinijeti tome da se mijenja smjer, trenutak i snaga promjene osobnosti tijekom vremena.

Znanstvenici tako sugeriraju da su ljudi zrelijih osobina sposobni lakše se nositi sa životnim prijelazima i kao rezultat toga mogu pokazati manje promjena u odrasloj dobi nego ljudi koji su skloni uzbuđenju i impulzivnosti. Pred njima je teži put dok u starijoj dobi balansiraju između posla, odnosa i opće prilagodbe.

Psi su dobar model za razdvajanje ovih čimbenika, dijelom i zato što njihovo ubrzano starenje omogućuje promatranje tog procesa kroz kraći vremenski raspon. Usto, vanjski utjecaji na osobnost pasa mogu se povezati uz tretman koji im pružaj u njihovi vlasnici. Vlasnici će dresirati mlađe pse radije nego starije jer smatraju da stariji više nisu skloni učenju.

Dodatno, stariji psi ne doživljavaju istu raznolikost životnih situacija kao stariji ljudi jer ne biraju romantične partnere, ne provode godine na radnom mjestu i nemaju svijest o povijesnim i društvenim zbivanjima. Međutim, psi mogu biti izloženi utjecaju čimbenika kao što su promjene u obiteljskoj strukturi vlasnika, preseljenje i potencijalni gubitak vlasnika zbog bolesti ili smrti.

Ova pozadina pruža uvjerljiv razlog za proučavanje promjena osobnosti pasa tijekom vremena. Međutim, ključna prepreka uključuje način na koji istraživači zapravo uspiju ustanoviti osobine ličnosti kod ljudi jer će oni ispuniti običan upitnik. Turcsán i njezini kolege smislili su rješenje. Osmislili su VIDOPET, test osobnosti za pse. Smjestili su 220 pasa sudionika studije pasmine Border Collie u seriju od 15 situacija osmišljenih da izazovu reakcije koje bi potom znanstveni tim mogao ocijeniti.

Ovih 15 eksperimentalno stvorenih situacija trajalo je otprilike sat vremena s pauzom od pet do 10 minuta. Test se sastojao od zadataka kao što su omogućavanje psu da istraži sobu u nazočnosti vlasnika, odvajanje psa od vlasnika te praćenje njegovih uputa.

Nekoliko je zadataka uključivalo igru ​​lopticom, a drugi su uključivali hranu pa je pas morao izvući poslastice iz kaveza ili pričekati jednu minutu prije nego što je pojeo ponuđeni keks. Svi su postupci slijedili etičke smjernice za postupanje sa životinjama.

Psi su bili u dobi od šest mjeseci do 15 godina, a četiri godine nakon početnog testa, 37 su ih vratili u laboratorij kako bi pratili promjenu osobnosti tijekom vremena. Iz videozapisa testova, istraživački tim razvio je 70 varijabli temeljenih na ponašanju kako bi ih ocijenio.

Naknadna statistička analiza sažela je ovih 70 varijabli na sljedećih 5 osobina ličnosti:

1. Društvenost-poslušnost: Način pozdravljanja eksperimentatora, zaigranost loptom, vrijeme potrebno za izvršavanje zapovijedi.

2. Neovisnost o aktivnosti: kretanje po sobi, reagiranje na odvojenost od vlasnika i reagiranje kad je vlasnik ignorirao psa i gledao slike na zidu sobe.

3. Traženje novosti: Pokazivanje interesa za loptu dok se igrate, njuškanje ili promatranje novog predmeta u sobi.

4. Usmjerenost na problem: Uspjeh u izvlačenju hrane iz kaveza ili spuštanju iz kante na zidu.

5. Tolerancija na frustraciju: zadržavanje smirenosti tijekom problemskih zadataka i upravljanje frustracijom dok gleda kobasicu prije nego što je smije jesti.

Autori su ustvrdili da su zbog osobina neovisnosti o aktivnosti i usmjerenosti na problem primijetili obrazac u skladu s kumulativnim modelom starenja ličnosti. Te su se osobine najbrže povećavale rano u životu, a zatim su, nadovezujući se na tu promjenu, pokazivale sporiji rast u srednjoj i kasnijoj odrasloj dobi. Tek kasnije u odrasloj dobi javlja se manjak interesa za novim stvarima i to od svih testiranih osobina pokazuje najsnažniju poveznicu sa starošću.

Objašnjavajući ove spoznaje u vezi s aktivnošću i traženjem novih stvari, autori primjećuju da psi mogu postati desenzibilizirani i manje reaktivni na nove podražaje kako stare. Usto, mogu postati bolji u sprečavanju svojih neposrednih odgovora na predmete i situacije koje ih ometaju ili na  aktivnosti koje se odvijaju oko njih.

S druge strane, osobina tolerancije na frustraciju pokazala je vrlo blagu povezanost s godinama i to prvenstveno zbog ekstremnih promjena kod nekoliko pasa. Društvenost i poslušnost također u osnovi nisu pokazali nikakav odnos prema dobi, a samo se pet životinja s vremenom značajno promijenilo. Autori tvrde da će na ovu osobinu vrlo vjerojatno manje utjecati promjene povezane sa starenjem, bilo na biološkoj ili na okolišnoj razini.

Sveukupno, njihova otkrića su sugerirala da se promjene u osobnosti javljaju neravnomjerno tijekom životnog vijeka pasa i pojedinci se značajno razlikuju u razvoju osobnosti. Bez obzira na sve ukupne trendove koje je istraživački tim primijetio, nadjačala je prisutnost individualnih razlika u obrascima i rastu promjena.

Autori su također primijetili da su proučavali samo pripadnike pasmine Border Collie te zbog etičkih ograničenja nisu mogli proučavati strah i agresiju. Iz studije su eliminirali pse koji su bili pretjerano plašljivi.

S obzirom na bihevioralnu prirodu zadataka, bečkim znanstvenicima nije bilo moguće istražiti sve elemente promjene osobnosti koji bi se mogli proučavati pomoću upitnika kad je riječ o ljudima. Ključne u ovom otkriću su pojedinačne razlike koje su važnije od starosti kao utjecaja na osobnost tijekom odraslih godina.

– Ovi rezultati pozivaju na oprez protiv pretjeranog generaliziranja globalnih dobnih trendova kod pasa – izjavili su autori.

Čini se da je te iste upozorenja vrijedno imati na umu kad su u pitanju ljudi i promjene osobnosti. Umjesto da osobnost u odrasloj dobi promatramo kao niz različitih obrazaca ili faza, činilo bi se točnijim imati na umu pojedinačne razlike među ljudima. Dodatno, s obzirom na to da na pseći razvoj puno manje utječu okolišni čimbenici, ne možete podcijeniti ulogu vanjskih situacija u usmjeravanju stupnja i razine promjene osobnosti.

Ukratko, psi vam mogu pružiti uvid u starenje uz naznaku da promjene osobnosti ne treba pripisivati samo godinama. Ljudi se tijekom života nastavljaju mijenjati i na taj način odražavaju individualnost i jedinstvena životna iskustva.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Magazin

Šest vrsta voća koje pridonose zdravlju bubrega, prema dijetetičarima

Objavljeno

-

Bubrezi svakodnevno naporno rade filtrirajući otpadne tvari i održavajući ravnotežu tekućina i ključnih nutrijenata u tijelu. Prema riječima dijetetičarke Jen Hernandez, prehrana može snažno utjecati na njihovo zdravlje, a istraživanja pokazuju da je češća konzumacija voća povezana sa šest do osam posto manjim rizikom od razvoja bubrežne bolesti. Stručnjaci naglašavaju da određene vrste voća imaju posebno pozitivan učinak na bubrege.

Crveno grožđe
Crveno grožđe sadrži resveratrol, biljni spoj snažnog antioksidativnog djelovanja koji, prema dijetetičarki Erin Hetrick, podržava zdravlje bubrega i smanjuje upalu u tijelu. S obzirom na nizak udio kalija, preporučuje se osobama koje paze na unos kalija, a može se jesti svježe, smrznuto ili dodati salatama, piše EatingWell.

Jabuke
Jabuke imaju protuupalna svojstva i topiva vlakna koja mogu pomoći u snižavanju kolesterola i razine glukoze, navodi Hetrick. Nefrologinja Raeeda Gheewala ističe da su ti učinci važni jer su visoki tlak i dijabetes dva najčešća uzroka bubrežne bolesti. Jabuke dodatno podupiru probavu i dulje pružaju osjećaj sitosti.

Borovnice
Borovnice su bogate antocijanima i vitaminom C te imaju snažno antioksidativno i protuupalno djelovanje, navodi Gheewala. Hernandez navodi da su osobe koje su više konzumirale voće poput borovnica i jabuka imale 16 posto manji rizik od razvoja kronične bubrežne bolesti zahvaljujući flavonoidima iz ovog voća. Mogu se dodati u žitarice, jogurt ili smoothie.

Limun
Limuni pružaju citrat, tvar koja može smanjiti stvaranje bubrežnih kamenaca i poboljšati hidrataciju, tvrdi Gheewala. Citrat može spriječiti nastanak kalcijevo-oksalatnih kamenaca, a vitamin C dodatno pruža antioksidativnu zaštitu. Dodavanje limuna vodi olakšava održavanje hidracije, jednog od najvažnijih čimbenika za zdrave bubrege.

Ananas
Ananas je, prema Hernandez, bogat vitaminom C, manganom, vlaknima i antioksidativnim fitokemikalijama koje doprinose zdravlju bubrega. Sadrži i bromelain, enzim s protuupalnim učinkom opisan u studiji objavljenoj u časopisu Foods 2021. godine. Ananas je također prirodno niži u kaliju i prikladan za lagane slatke obroke.

Maline
Maline su jedno od voća s najvišim udjelom vlakana – sadrže oko osam grama vlakana na 120 grama – što je, prema dijetetičarki Alex Evink, važno za regulaciju šećera u krvi i urednu probavu. Stabilna razina glukoze posebno je važna za osobe s dijabetesom, jednim od glavnih rizičnih čimbenika za bubrežne bolesti. Maline dodatno pružaju vitamin C, mangan i antioksidanse koji pomažu u smanjenju upale.

     
    Nastavi čitati

    Magazin

    Viralni trend otkriva je li veza osuđena na propast prema jednoj reakciji partnera

    Objavljeno

    -

    Viralni “bird test” posljednjih je mjeseci postao popularan način procjene hoće li veza potrajati – barem ako je suditi prema trendovima na društvenim mrežama. Ljudi naglašavaju da je svaka veza jedinstvena i da ne postoji univerzalno pravilo za njezino trajanje. Prema savjetnicima za upoznavanje s platforme Love to Know, veze u ranim dvadesetima često traju između dvije i četiri godine, dok je Washington Post izvijestio da se vjerojatnost prekida znatno smanjuje nakon prve godine.

    Međutim, stručnjaci upozoravaju da se ti podaci, kao i sve studije o dugovječnosti veza, trebaju uzeti sa zrnom soli. U tom kontekstu pojavio se “bird test”, koji je dodatno populariziran nakon viralnog videa Roberta Irwina iz “Dancing With the Stars”.

    Test funkcionira tako da partneru napomenemo kako smo upravo vidjeli pticu ili neku drugu, naizgled nebitnu sitnicu, a cilj je vidjeti hoće li se uključiti u naš komentar. Tiktokerica Alyssa Caribardi, čiji je video o bird testu prikupio milijune pregleda, tvrdi da se na temelju te reakcije može procijeniti uspješnost odnosa. Ipak, postavlja se pitanje postoji li uopće znanstveno uporište za takav postupak. Prema istraživačici i psihologinji dr. Julie Gottman, bird test je zapravo oblik “bida za povezivanje”, pojma koji opisuje sitne pokušaje da od partnera dobijemo pažnju ili emocionalni odgovor. Terapeuti iz Therapy Group of DC navode da ti “bidovi” mogu uključivati sve – od osmijeha i dodira do uzvika poput “o moj bože!” nakon što pročitamo nešto zanimljivo, piše Unilad.

    Dr. John Gottman, američki psiholog, profesor emeritus Sveučilišta Washington i suprug dr. Julie Gottman, podsjeća da su takvi pokušaji povezivanja “temeljna jedinica emocionalne komunikacije”.

    No, što ako partner ne reagira, odnosno “padne na testu”? Prema dr. Johnu Gottmanu, dugotrajno ignoriranje bidova za povezivanje može ozbiljno naštetiti vezi. Njihova istraživanja pokazuju da se zbog toga s vremenom nakupljaju zamjeranje i emocionalna udaljenost, što može dovesti do prekida. Caribardi je za Guardian izjavila: “Ako vas ignoriraju, to je jako loš znak.” Ako smo mi ti koji povremeno zanemarujemo partnerove pokušaje povezivanja, dio toga može se popraviti. Prema stručnjacima iz The Therapy Huba, potrebno je priznati propušteni trenutak, preuzeti odgovornost i svjesno se ponovno povezati. John i Julie ističu da su pažnja, namjera, interes i znatiželja ključni za povratak na pravi put. Kako je naglasio John: “Ako vam je stalo, taj trud čini razliku.” Osim toga, ako partner ne “prođe” bird test prvi put, to ne mora biti alarm za uzbunu – možda mu samo treba malo više usmjerenosti i vježbe u prepoznavanju sitnih pokušaja povezivanja.

     
    Nastavi čitati

    Magazin

    Liječnik otkriva 4 ključne navike za zdravu jetru bez obzira pijete li alkohol ili ne

    Objavljeno

    -

    Bolesti jetre mogu nastati zbog virusa (poput hepatitisa), toksina poput alkohola ili lijekova, genetike ili načina života. Kada jetra postane oštećena i razvije ožiljke, stanje se naziva ciroza, a česti simptomi uključuju umor, slabost, gubitak apetita, mučninu i smanjeni libido. Iako se alkohol smatra jednim od glavnih uzroka oštećenja jetre, stručnjaci naglašavaju da se velik dio problema može spriječiti pravodobnom brigom o zdravlju jetre i usvajanjem zdravih životnih navika.

    Gastroenterolog dr. Angad Dhillon za Stylist je istaknuo koliko je jetra važan i opterećen organ, rekavši: “Vjerojatno je to najotporniji organ u tijelu, ali o njemu zaista ne razmišljamo dok nešto ne pođe po zlu.” Dodao je: “Jetra neprestano radi na obradi svega što unosite, proizvodnji ključnih proteina i održavanju metabolizma pod kontrolom.” Kako bi jetra radila optimalno, slijedi nekoliko njegovih ključnih navika koje bismo, prema njegovim riječima, svi trebali prakticirati.

    Kretanje svaki dan
    Dr. Dhillon naglašava važnost svakodnevne aktivnosti. “Kretanje je neizostavan dio mog dana”, podijelio je, upozoravajući da dugotrajno sjedenje može doprinijeti problemima s jetrom. Zato tijekom dana postavlja podsjetnike da ustane ili kratko prošeće, vozi bicikl kad može i uvijek uključuje neki oblik organizirane tjelovježbe kako bi održao jetru i cijelo tijelo u dobrom stanju.

    Početak dana kavom
    Prema dostupnim istraživanjima, umjerena konzumacija kave može imati zaštitni učinak na jetru. Dr. Dhillon tvrdi: “Neke studije sugeriraju da umjerena konzumacija kave može biti povezana sa smanjenim rizikom od upale jetre i ciroze.” Objašnjava da bi antioksidansi mogli igrati važnu ulogu te dodaje: “Volim svoju jutarnju šalicu kave, ne samo zbog kofeina, nego i kao dio moje strategije zaštite jetre.”

    Izbjegavanje konzumacije alkohola dva dana zaredom
    Ako odluči piti alkohol, dr. Dhillon pridržava se jasnog pravila: “Ako odlučim piti alkohol – čak i ako je manje od preporučenog tjednog unosa – nikada to ne činim dva dana zaredom.” Smatra da povremeni izlazak nije problem, ali naglašava da česta pretjerivanja mogu biti rizična i da je jetri potreban odmor između dana konzumacije alkohola.

    1. Izbjegavanje visoko prerađene hrane
      Visoko prerađena hrana povezuje se s povećanim rizikom od pretilosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Dr. Dhillon stoga preporučuje ograničavanje takvih namirnica i kaže: “Pokušavam izbjegavati visoko prerađenu hranu što je više moguće.”

    “Moje zlatno pravilo je fokus na cjelovite namirnice – puno lisnatog povrća, nemasni proteini i namirnice bogate omega-3, poput lososa i oraha”, zaključio je gastroenterolog.

     
    Nastavi čitati
    Oglasi
    Oglasi
    Oglasi
    Oglasi
    Oglasi
    Oglasi

    U trendu