Connect with us

Svijet

Pogledajte što sve NASA planira u idućih 10 godina

Objavljeno

-

Desetogodišnji plan američke svemirske agencije NASA-e predviđa potrošnju milijardi američkih dolara i aktivnosti u dijelovima svemira udaljenima milijune kilometara od Zemlje. Doznajte što sve planiraju

Prošle godine iz NASA-e je stigla najava kako planiraju ponovno poslati astronaute na Mjesec, nakon nekog vremena podići bazu na njemu i potom se uputiti na Mars. U lipnju ove godine predstavili su misiju u sklopu koje namjeravaju poslati helikopter na nuklearni pogon na let iznad površine Titana, ledenog Saturnova mjeseca, u potrazi za znakovima života.

Život će tražiti i drugdje, primjerice ispod leda koji prekriva površinu Jupiterova mjeseca Europe. Također žele pokušati fotografirati cjelokupnu našu kozmičku povijest te mapirati tamnu tvar i tamnu energiju, a ovo je pregled najambicioznijih planova NASA-e za idućih deset godina.

Nekoliko većih misija već je u tijeku. Jedna od njih je Parker Solar Probe te će proletjeti pored Sunca brzinom od skoro 350 tisuća kilometara na sat ukupno 24 puta. Trenutno to čini treći put, zaštićena toplinskim štitom koji drži opremu u njoj na održivoj razini temperature.

Sonda je lansirana lani, 12. kolovoza. Na odredište je stigla 5. studenog iste godine, više se približivši Suncu nego bilo koja ljudska letjelica dosad. Cilj je istraživati Sunčev vjetar, što bi nam moglo pomoći u zaštiti uređaja i tehnologije na Zemlji, piše Tportal.

Letjelica New Horizon

Daleko od Sunca, u Kuiperovom pojasu, nalazi se letjelica New Horizons. Na put je krenula 19. siječnja 2006., da bi na svemirsko tijelo Ultima Thule (2014 MU69) stigla 1. siječnja ove godine. Prije toga je 2015. proletjela pored Plutona i ledenih patuljaka koji ga okružuju.

Kuiperov pojas područje je u kojem se nalaze milijuni komada leda preostalih poslije formiranja Sunčeva sustava. Ultima Thule trenutno je najudaljenije svemirsko tijelo koje je posjetila ljudska letjelica.

New Horizons prikuplja i znanstvenicima šalje podatke o njemu, uključujući fotografije te videozapise. Očekuje se kako će svi prikupljeni podaci pristići tek krajem iduće godine. Dosad smo tako doznali da na Ultima Thuleu ima metanola, vodenog leda i organskih molekula.

InSight na Marsu

U nešto bližem susjedstvu, na površini Marsa, InSight osluškuje površinu ne bi li uhvatio znakove potresa. Na put je krenuo 5. svibnja prošle godine i sletio šest mjeseci kasnije, 26. studenog. Dosad je zabilježio desetke potresa, što znanstvenicima daje bolji uvid u unutarnju strukturu Crvenog planeta.

Iduće godine dobit će društvo jer u NASA-inom laboratoriju za mlazni pogon u Pasadeni (Kalifornija, SAD) razvijaju novi rover za Mars koji bi trebao biti lansiran u srpnju 2020. i sletjeti u veljači 2021.

Zadaća rovera Mars 2020 bit će potraga za znakovima drevnih mikroba, prikupljanje i pohrana uzoraka stijenja te testiranje tehnologije koja bi mogla učiniti mogućim dolazak ljudi. Razvoj rovera, projekt vrijedan 2,1 milijardu američkih dolara, možete pratiti uživo ovdje:

Ali kako će na Marsu prikupljeni uzorci stići na Zemlju? Pa to će biti zadaća zasebne misije, a koja zasad nema precizno određene termine lansiranja i slijetanja na Mars.

Dok iz NASA-e ne pošalju još jednog robota na Mars, novi rover će prikupljati uzorke, pohranjivati ih i tražiti mjesto na tom planetu na kojem ih može ostaviti kako bi bili preuzeti.

Slijetanje na Mjesec

Prije no što pošalje ljude na Mars NASA će krenuti na Mjesec s ciljem izgradnje baze na našem najbližem svemirskom susjedu. Iako još nije poznato kad će krenuti ova misija, očekuje se da će biti operativna najkasnije tijekom 2024.

Projekt predviđa izgradnju svemirske postaje koja će kružiti oko Mjeseca i sustava za slijetanje na Mjesec koji će biti moguće više puta koristiti. Mjesečeva baza omogućila bi neposrednija i dublja istraživanja, ali i rudarenje resursa za gorivo koje bi pogonilo daljnja svemirska putovanja.

Tako bi Mjesec, između ostalog, trebao poslužiti kao odskočna daska prvoj ljudskoj posadi koja će se uputiti na Mars 30-ih godina ovog stoljeća. Misija bi trebala trajati tri godine, za što će trebati savladati niz poteškoća i riješiti više problema. Između ostalog, kako upotrijebiti materijale dostupne na Mjesečevoj i Marsovoj površini.

U NASA-i već razvijaju svemirska odijela za buduće astronaute. Poslat će materijale od kojih su sačinjena s roverom Mars 2020 kako bi provjerili mogu li izdržati tamošnje oštre atmosferske prilike. Ovogodišnje natjecanje u izradi nastambe u dubokom svemiru iznjedrilo je projekt koji predviđa korištenje lokalno dostupnih građevnih materijala i 3D printera za gradnju, piše Tportal.

Misija Lucy

NASA također planira zaviriti u povijest Sunčeva sustava misijom Lucy, kojom će istražiti pojas asteroida oko Jupitera. Na put će krenuti u listopadu 2021. i na odredište – među tajanstvenu nakupinu Trojanskih asteroida – stići 2027.

Lucy će posjetiti njih šest i proučiti ih kako bismo doznali više o sastavu i povijesti nebeskih tijela starih koliko i Sunce.

Razmjerno blizu bit će svemirska letjelica Europa Clipper te će skenirati slani ocean na Jupiterovu mjesecu Europi. Lansiranje je predviđeno tijekom 2020-ih, a Europa Clipper trebala bi obletjeti taj mjesec 45 puta, pri čemu će se približiti na tek nešto više od 25 kilometara od površine. Letjet će kroz isparavanja vode i pokušati analizirati što se nalazi u oceanu. Koristit će i radar za mjerenje debljine leda te potragu za vodom pod površinom.

Nuklearni helikopter Dragonfly

U potragu za tragovima života krenut će 2026. i nuklearni helikopter Dragonfly, koji bi na najveći Saturnov mjesec Titan trebao stići 2034. Istraživat će bazene s tekućim metanom i ledom, kao i atmosferu zasićenu dušikom.

Titan donekle nalikuje Zemlji zbog toga što se na njemu mogu naći organski materijali bogati ugljikom, poput metana i etana. Znanstvenici pretpostavljaju kako bi se nešto manje od sto kilometara ispod leda mogao nalaziti ocean tekuće vode.

Zašto će biti korištena nuklearna energija? Pa do Saturna stiže tek oko jedan posto Sunčeva svjetla u kojem se kupa Zemlja, stoga se svemirska letjelica ne može osloniti na solarnu energiju, već će za pogon koristiti toplinu nastalu raspadom plutonija.

Nebesko tijelo Psyche

Drugi tim u NASA-i razvija svemirsku letjelicu koja treba istražiti metalnu jezgru nebeskog tijela Psyche. Na put će krenuti 2022. i stići tijekom 2026.

Psyche je zanimljivo tijelo zato što mu se jezgra sastoji od željeza i nikla, slično kao i Zemljina, umjesto stijenja ili leda kao kod drugih asteroida. Znanstvenici pretpostavljaju da je riječ o ostatku ranog planeta uništenog kataklizmičkim sudarima prije više milijardi godina. Pokaže li se da je doista riječ o jezgri mrtvog planeta, bit će to prilika da se dozna više o ranom razdoblju formiranja Sunčeva sustava.

NASA-ina sonda bit će prva koja će koristiti svjetlo umjesto radiovalova za slanje podataka nazad na Zemlju. U lipnju je odobren konačni dizajn i početak postupka sastavljanja.

U NASA-i također pripremaju 176 misija koje će se oslanjati na CubeSats, satelite veličine 11,6 puta 11,6 centimetara koji koriste nanotehnologiju. U sklopu suradnje s 93 organizacije u SAD-u, već su u svemir poslali satelite nastale u osnovnoj i srednjoj školi, kao i u Salish Kootenai Collegeu (Montana, SAD), piše Tportal.

Istraživanja sa Zemlje

Ni istraživanja sa Zemlje neće biti zanemarena. Teleskop Euklid Europske svemirske agencije bit će lansiran 2022. kako bi istraživao tamnu tvar i tamnu energiju. Mjerit će širenje svemira te pokušati mapirati tamnu tvar i energiju. NASA će u ovom projektu sudjelovati dajući opremu za teleskop.

Teleskop James Webb, ogromno zrcalo s 18 panela, od 2021. će češljati prostranstva svemira u potrazi za planetima na kojima bi moglo biti života, ali će i pokušati snimiti Veliki prasak.

Ovaj će teleskop naslijediti Hubble nakon skoro pa 30 godina rada, piše Tportal.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša

Objavljeno

-

By

Severe Weather

Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.

Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.

Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Super El Nino
Severe Weather

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.

Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.

Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.

Nastavi čitati

Svijet

NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi

Objavljeno

-

By

Windy.com/ilustracija

Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.

Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.

Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.

„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.

Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.

„Od UK-a do istočne Europe“

U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.

Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.

Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.

No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.

Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“

Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.

„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.

Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?

Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.

Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.

Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.

Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.

Tračak nade

Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.

Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.

Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.

Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.

Nastavi čitati

Svijet

Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?

Objavljeno

-

By

Pexels

Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”

Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.

No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).

I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.

“Nijedan par ne smije biti odbijen”

Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.

Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg BätzingParovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.

Svi su pozvani slijediti Isusa

Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance

Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.

“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.

Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu