Hrvatska
HŽ prugu od Kaštel Starog do Labina lani nije prskao retardantom, a neće ni ove!

HŽ infrastruktura lani uopće nije koristila retardant u svrhu protupožarne zaštite dionice Kaštel Stari – Labin Dalmatinski. Retardant nisu koristili prošle godine, a neće ni ove, potvrdili su u HŽ Infrastrukturi.
Pitali smo ih zbog čega odjednom nema potrebe za retardantom. Dobili smo sljedeći odgovor. “Osigurano je dodatno mehaničko čišćenje predmetne dionice pruge u periodu lipanj – rujan”, odgovorila nam je Zdenka Francetić iz Odnosa s javnosti HŽ Infrastrukture.
Zanimalo nas je i je li zabilježen veći broj požara na dionici pruge od Kaštela do Labina u prošloj godini. “Da, konstatiran je veći broj požara. U 2010. godini zabilježeno je 12 požara, dok je u godinama kada je pružni poja tretiran retardantom broj požara varirao između šest i osam”, odgovorili su u HŽ Infrastrukturi.
Od izvora dobro upućenog u ovu problematiku, doznajemo da se stanje s požarima na spornoj dionici prati već godinama. Gori u pravilu trava i makija, dosad nije izgorjelo ništa vrijedno spomena.
Bitno je naglasiti da se retardant koristi za protupožarnu zaštitu pragova od iskri koje se stvaraju prilikom kočenja na nizbrdicama. Znalo bi izgorjeti po 20-ak pragova, a vatra bi se katkada proširila i na okolni teren. Radi se o brdskom predjelu, a ne urbanim dijelovima Kaštela.
Zamjena izgorenog praga dođe otprilike tisuću kuna pa je stvarno nejasno kako se netko sjetio potrošiti milijuna kuna za retardant, kad se sve izgoreno moglo zamijeniti daleko jeftinije. Da ne spominjemo betonske pragove, koji uopće ne gore, i koji se postavljaju na novoizgrađenim prugama.
Lani je kod usjeka pruge u Kaštel Sućurcu izgorjela baraka Reto centra. Očevidom se pokazalo da je požar izazvala iskra iz auspuha dizel lokomotive, 20 metara nakon izlaska iz tunela. Iskra je frcnula na borove, a vatra se proširila na krov barake, koja je u potpunosti izgorjela. Nakon požara, mnogi su se okomili na HŽ, koji se u strahu od retardanta, odlučio lani za mehaničko čišćenje.
Ne bi, međutim, retardant puno pomogao, jer štiti pragove, a ne zrak. Osim toga, ta dionica pruge nikada nije ni tretirana retardantom, jer se radi o ravnom dijelu pruge te nema potrebe za nekim većim kočenjem, kao kod nizbrdica koji kilometar dalje.
Dosta je bilo zabune i oko namjene retardanta. Radi se o protupožarnom sredstvu. HŽ je svojedobno koristio herbicide za uništavanje vegetacije. I s tim je, također, bilo problema. Žalili su vinogradari da im je herbicid nošen vjetrom uništio lozu.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport5 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




