Connect with us

Hrvatska

Todorić i Tedeschi me ruše zbog Rohatinskog

Objavljeno

-


Nadan Vidošević u razgovoru za Dnevnik 3 HTV-a neizravno je prozvao Ivicu Todorića i Emila Tedschija, da ga žele smijeniti s mjesta predsjednika HGK, jer je u slovenskim medijima dirnuo u ‘lažnog narodnog heroja’ – guvernera Rohatinskog.
Nakon što je Nadan Vidošević nedavno u slovenskim medijima izjavio kako Agrokor i Atlantic svojim slovenskim akvizicijama samo igraju igru koju diktiraju banke, udarac mu je jučer uzvratio tjednik Globus prozvavši ga za rasipništvo i neučinkovitost HGK.
‘Koliko znam, nitko me ne ruši. Vi me danas zovete u emisiju zbog naslovnice jednog tjednika, u kojemu se ne oglašavam ja, niti HGK, niti Kraš. Oni koji se tamo oglašavaju, oni diktiraju tempo što nije ništa novo na hrvatskoj medijskoj sceni’, iako ne izrijekom, jasno je da je Vidošević mislio na Ivicu Todorića i Emila Tedeschija koje je razljutio intervju u slovenskom listu Večer.
Premda nije htio javno tvrditi da ga EPH-ov tjednik Globus reketari, Vidošević je to cijelo vrijeme objašnjavao zaobilaznim putem. ‘Ne mogu tvrditi da me Globus reketari, ali njihova reakcija bila neprimjerena i puna netočnih podataka. Nemam šest potpredsjednika nego četiri, od kojih su tri profesionalci. U članku se govori o portirima kao problemu, a Komora ima vlastitu zaštitarsku službu, četiri osobe koje 24 sata čuvaju kući i obavljaju posao prijema, to je bio glavni ton teksta. U fotokopirnici i na telefonskoj centrali rade osobe s posebnim potrebama, a njima je to problem što govori o njihovoj društvenoj neodgovornosti.’
Prozvani šef Komore, optužio je hrvatske medije da su, prenijevši sporni intervju, zakuhali cijelu stvar te da su ga namjerno krivo interpretirali. Zato je na web stranicama Komore objavio izvorni slovenski tekst i hrvatski prijevod intervjua. A za iskrivljenu medijsku interpretaciju, Vidošević smatra da su zaslužni oglašivači, koji danas novinarima umjesto političara ‘diktiraju tempo’.
‘Niz medija potpuno je pogrešno interpretirao ono što sam rekao. Eksplicitno sam rekao da su hrvatske kompanije, misleći konkretno na ove dvije (op. a. – Agrokor i Atlantic grupa) sposobne upravljati tim kompanijama, da će ih razvijati i da neće biti otpuštanja u Sloveniji. Ali sam isto tako rekao slovenskom novinaru, nakon što mi je rekao da se plaše ulaska Hrvata, da se ne trebaju bojati jer ta poduzeća ionako više nisu njihova, ona su u rukama banaka, koje traže pouzdanije vjerovnike. Kriva interpretacija mog teksta nije bila slučajna, nego duboko namjerna jer sam progovorio o nečemu drugome’, rekao je Vidošević naglasivši kako ‘politika danas više nema utjecaje na medije, nego oglašivači i kad su tiskovni mediji u pitanju – oglašivači i distributeri’.
Šef HGK-a misli da je Globusov tekst ‘Rasipni kralj komore’, koji su naručili Todorić i Tedeschi, zaradio jer se usudio dirnuti u ‘lažnog narodnog heroja’, a oglašivačima bliskog guvernera Rohatinskog:
‘Apsurdno je da je najpopularnija osoba kod nas, spasitelj Hrvatske, ona koje je dovela sa svojim prethodnicima do toga da imamo nekoliko stotina tisuća nezaposlenih, da su cijele industrije nestale, osoba koja tri godine ne reagira u krizi i tek 2011. plasira sredstva kad već nemamo stotine tisuća radnih mjesta. No moć medija je takva da ste stvorili narodnog heroja.’
Na pitanje voditelja Dnevnika, smatra li Rohatinskog odgovornim za stotine tisuća nezaposlenih, odgovorio je: ‘Apsolutno – nije on sam. Neosporno je da je fiskalna politika neodgovorna, ali je i monetarna.’
 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Objavljena stopa inflacije za travanj, pogledajte koliko su rasle cijene

Objavljeno

-

By

unsplash

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, dok su u odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7%.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Hranu, piće i duhan 4,5%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,0%, a za Energiju 1,1%.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%, Usluge, za 0,7%, te Hrana, piće i duhan, za 0,7%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Energija, za 0,4%.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja 2024.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

-

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu