Connect with us

Svijet

MALO POZNATE INFORMACIJE Gdje je umro Nikola Tesla?

Objavljeno

-

Izumitelj, elektrotehničar i fizičar Nikola Tesla u povijest je ucrtao nevjerojatne izume koji se i danas koriste. Malo su poznate informacije o njegovoj smrti.

Nikola Tesla rođen je 10. srpnja 1856. godine u Smiljanu kod Gospića, a dolazi iz srpske obitelji. Početak svog školovanja odradio je u Hrvatskoj nakon čega se selio po Europi te na kraju u Ameriku gdje je i umro. Bez obzira na to što nije osvojio Nobelovu nagradu, Tesla je osvojio poveći broj medalja i nagrada, većinu posthumno.

Djetinjstvo i školovanje u Hrvatskoj

Otac Nikole Tesle zvao se Milutin, a majka Georgina Mandić zvana Đuka. On je bio pravoslavni svećenik, a majka neobrazovana inteligentna žena. Pretpostavlja se kako je prezime Tesla nastalo od rimskog naselja Tesleum koje se nalazi pored Raduča, mjesta gdje se rodio Nikolin otac. Također postoji vjerovanje kako je naziv Tesla došao radi njihove genetske osobine izgleda lica – širokih i isturenih prednjih zubiju koji su ličili na sjekiru koja se naziva tesla.

Prvi razred škole završio je 1862. godine u Smiljanu te je već tada pokazao afinitete prema igračkama tehničkog sadržaja. U to vrijeme je na potoku Vegancu ispod rodne kuće izradio malo mlinsko kolo kao igračku, također zračnu pušku od šuplje bazgovine. Navodi se kako ga je zanimao mehanizam sata njegova djeda koji je rastavio ali nije znao složiti nazad. Nakon Smiljana obitelj se preselila u Gospić 1862. godine jer mu je otac kao svećenik imao želju tamo se prebaciti gdje je i unaprijeđen u protoprezbitera namjesnika. Nikola Tesla je u Gospiću polazio i završio pripremnu osnovnu školu. Govori se da je već tada bio aktivan s tehničkim pokusima te je poznata anegdota u kojoj je želio iskušati kišobran skočivši s krova prizemnice. Kišobran se potrgao, a Nikola završio u krevetu s ozljedama. Poznata je i priča da je još kao dječak pomogao vatrogascima kada im je u svečanom puštanju u pogon zatajila štrcaljka. Bio je brz i shvatio je što se dogodilo, izuo se i odčepio dovod cijevi.

1870. godine Nikola je završio 3. razred škole te je bio poslan u Rakovac na obali Korane gdje se danas nalazi Gimnazija Karlovac. Svoje školovanje završio je sa 7. razredom, a maturu je polagao 1873. godine sa svojih 17 godina. Zanimljivost je da je inspektor na maturi bio prirodoslovac Živko Vukasović koji je bio prvi član JAZU.

Život u Europi bez završenog fakulteta i zvanja inženjera

Nakon što su mu roditelji pomogli u školovanju, Nikola se odlučio otići u Budimpeštu kada je val telefonije upravo stigao u Europu. Ta prigoda je za Teslu bila odlična jer im je jedan od šefova tog pothvata bio obiteljski prijatelj. Nikolin ujak bio je Pajo Mandić, a njegov prijatelj Tivadar Puskas koji je bio zaposlen u Telefonskom uredu u Pešti. Njemu se pripisuje ideja uvođenja telefonskih centrala. Tesla je tada radio kao crtač u Telegrafskom uredu pa je prošao u centralu i brzo se istaknuo s nekoliko izuma pojačavanja glasa u telefoniji.

Nakon Budimpešte, Puskas ga šalje u Pariz s nadom da će tamo ostvariti svoju zamisao i uspjeti konstruirati motor s okretnim magnetskim poljem. U Francuskoj je boravio od 1882. do 1884. godine. U Parizu je radio u tvrtki Compagnie Continentale Edison de Paris,koja se bavila izgradnjom elektrane istosmjerne struje. Ova tvrtka bila je u poslovnim vezama i pod nadzorom Edison Company-a u New Yorku. Radio je i u Strasbourgu na projektu na koji je donio materijale iz Pariza i uspio, uz pomoć A.Szigetyja, konstruirati svoj dvofazni indukcijski motor. Ovo je jedna od izjava iz njegove biografije o tom periodu:

“Napokon sam sa zadovoljstvom vidio rotaciju uzrokovanu izmjeničnim strujama različite faze bez kliznog kontakta ili komutatora, kao što sam to zamislio prije godinu dana. Bio sam vrlo zadovoljan ali to se ne može usporediti s delirijem radosti koji je pratio moje prvo otkriće.”

Bez obzira na fenomenalan izum, Edisonovo kontinentalno društvo u Parizu ga nije prihvatilo u otkup.

Nakon Pariza, Tesla se seli u Prag 1880. godine kako bi ispunio želju oca da upotpuni svoje školovanje. Bez obzira na to ne postoje dokumenti o tome je li bio upisan negdje ili nije. Vjeruje se da je upisao Tehničko sveučilište u Grazu te da ga je napustio. Smatra se kako nije nikada završio svoje školovanje i zapravo nije postao inženjer, ali to ga nije spriječilo u daljnjim pokusima i izumima.

Teslin odlazak u Ameriku

Nakon što je nastojanje da prikupi sredstva u Parizu kako bi ostvario svoj izum propalo, Tesla odlazi u Edisonovu kompaniju Machine Works u New Yorku. Tamo je bio jako zaposlen i radio je na pregrađivanju 24 različita tipa istosmjernih električnih strojeva i popravljanju električne instalacije parobroda “Oregon”. Nije bio zadovoljan tamo te odlazi od izumitelja Thomasa Alve Edisona s kojim se nije najbolje slagao po pitanju istosmjernih strojeva.

U ovom periodu je Tesla opisao svoj sustav radioprijamnika na predavanju u Franklinovu institutu u Philadelphiji 1893. godine. Osim toga je te godine održao predavanje na skupu Udruženja za električnu rasvjetu u St.Louisu pod naslovom ‘Svjetlosne i druge pojave kod visokih frekvencija’. Tom su prigodom predstavljena njegova osnovna načela radiotehnike, sustav antene i sustav četiri strujna kruga u rezonanciji.

1886. godine Tesla je dobio odobrenje za iskorištavanje Niagarinih slapova, kada se izjasnilo za primjenu istosmjerne struje. Nakon što je komisija dobila pravo primjene Teslinih patenata, Edisonova je kompanija predložila instalacije trofaznog sustava. Westinghousev plan je bio prihvaćen 1893. godine, a on je predvidio i pretvorbu generatorom proizveden dvofazne struje u trofaznu. Prvi agregat kod Niagarinih slapova je pušten u pogon 15. travnja 1895. godine.

Gdje je umro Nikola Tesla?

Zadnjih sedam godina svog života je Nikola Tesla živio u New Yorku i to od mirovine koje mu je slala jugoslavenska vlada. Živući tamo pratio je političke događaje u tadašnjoj Banovini Hrvatskoj. Drugu polovicu 1942. godine Tesla je proveo u postelji, odmarajući tjelesno slab i nikoga nije primao u posjet.

Nikola Tesla je umro u svom stanu u New Yorku u petak 8. siječnja 1943. godine. Pronašla ga je sobarica kako je umro sam, bez liječničke pomoći. Nakon smrti ustanovljeno je da je umro u noći s četvrtka na petak. Dva dana nakon njegove smrti radiopostaja WNYC emitirala je govor gradonačelnika Fiorella Henrya La Guardia koji je govorio u njegovu slavu. Supruga američkog predsjednika Franklina Delana Roosvelta izrazila je sućut Teslinoj obitelji. Tijelo Nikole Tesle preneseno je u mrtvačnicu Francka D. Campbello kod Avenije Madison u 81. ulici, a prema želji njegove rodbine je kremirano.

Zadušnica za Nikolu Teslu održala se u protestantskoj crkvi St. John the Divine u New Yorku, četiri dana nakon smrti. Zadušnicu je vodio biskup William T. Manning na engleskom jeziku, a službu božju na srpskom jeziku završio je svećenik Dušan Sukletović. Na misi zadušnici su prisustvovali i tadašnji jugoslavenski ambasador u SAD-u dr. Ivan Šubašić i Teslin nećak Sava N. Kosanović.

Od 1956. godine žar s njegovim pepelom nalazi se u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu, a u Smiljanu je te iste godine postavljena spomen ploča.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”

Objavljeno

-

By

Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)

Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.

Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.

Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”

Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.

Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.

Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.

Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”

Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.

Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.

“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.

“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.

Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada. 

Nastavi čitati

Svijet

Sredozemno more postalo poput “toplica”: Izmjerena rekordna temperatura

Objavljeno

-

By

Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.

Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.

Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.

More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno

Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.

Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.

Toplo more znači i toplije noći

Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.

Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.

Posljedice osjećaju i morski organizmi

Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.

Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.

Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.

More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.

Nastavi čitati

Svijet

PRVE PROGNOZE ZA ZIMU / Pred Europom je velika promjena vremena

Objavljeno

-

By

Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.

Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.

Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.

Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja

Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.

To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.

Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.

Alpe bi mogle biti iznimka

Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.

Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.

Što donose prosinac, siječanj i veljača?

Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.

U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.

Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.

S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.

Prognoza nije uklesana u kamen

Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.

Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.

Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.

Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu