Svijet
MALO POZNATE INFORMACIJE Gdje je umro Nikola Tesla?

Izumitelj, elektrotehničar i fizičar Nikola Tesla u povijest je ucrtao nevjerojatne izume koji se i danas koriste. Malo su poznate informacije o njegovoj smrti.
Nikola Tesla rođen je 10. srpnja 1856. godine u Smiljanu kod Gospića, a dolazi iz srpske obitelji. Početak svog školovanja odradio je u Hrvatskoj nakon čega se selio po Europi te na kraju u Ameriku gdje je i umro. Bez obzira na to što nije osvojio Nobelovu nagradu, Tesla je osvojio poveći broj medalja i nagrada, većinu posthumno.
Djetinjstvo i školovanje u Hrvatskoj
Otac Nikole Tesle zvao se Milutin, a majka Georgina Mandić zvana Đuka. On je bio pravoslavni svećenik, a majka neobrazovana inteligentna žena. Pretpostavlja se kako je prezime Tesla nastalo od rimskog naselja Tesleum koje se nalazi pored Raduča, mjesta gdje se rodio Nikolin otac. Također postoji vjerovanje kako je naziv Tesla došao radi njihove genetske osobine izgleda lica – širokih i isturenih prednjih zubiju koji su ličili na sjekiru koja se naziva tesla.
Prvi razred škole završio je 1862. godine u Smiljanu te je već tada pokazao afinitete prema igračkama tehničkog sadržaja. U to vrijeme je na potoku Vegancu ispod rodne kuće izradio malo mlinsko kolo kao igračku, također zračnu pušku od šuplje bazgovine. Navodi se kako ga je zanimao mehanizam sata njegova djeda koji je rastavio ali nije znao složiti nazad. Nakon Smiljana obitelj se preselila u Gospić 1862. godine jer mu je otac kao svećenik imao želju tamo se prebaciti gdje je i unaprijeđen u protoprezbitera namjesnika. Nikola Tesla je u Gospiću polazio i završio pripremnu osnovnu školu. Govori se da je već tada bio aktivan s tehničkim pokusima te je poznata anegdota u kojoj je želio iskušati kišobran skočivši s krova prizemnice. Kišobran se potrgao, a Nikola završio u krevetu s ozljedama. Poznata je i priča da je još kao dječak pomogao vatrogascima kada im je u svečanom puštanju u pogon zatajila štrcaljka. Bio je brz i shvatio je što se dogodilo, izuo se i odčepio dovod cijevi.
1870. godine Nikola je završio 3. razred škole te je bio poslan u Rakovac na obali Korane gdje se danas nalazi Gimnazija Karlovac. Svoje školovanje završio je sa 7. razredom, a maturu je polagao 1873. godine sa svojih 17 godina. Zanimljivost je da je inspektor na maturi bio prirodoslovac Živko Vukasović koji je bio prvi član JAZU.
Život u Europi bez završenog fakulteta i zvanja inženjera
Nakon što su mu roditelji pomogli u školovanju, Nikola se odlučio otići u Budimpeštu kada je val telefonije upravo stigao u Europu. Ta prigoda je za Teslu bila odlična jer im je jedan od šefova tog pothvata bio obiteljski prijatelj. Nikolin ujak bio je Pajo Mandić, a njegov prijatelj Tivadar Puskas koji je bio zaposlen u Telefonskom uredu u Pešti. Njemu se pripisuje ideja uvođenja telefonskih centrala. Tesla je tada radio kao crtač u Telegrafskom uredu pa je prošao u centralu i brzo se istaknuo s nekoliko izuma pojačavanja glasa u telefoniji.
Nakon Budimpešte, Puskas ga šalje u Pariz s nadom da će tamo ostvariti svoju zamisao i uspjeti konstruirati motor s okretnim magnetskim poljem. U Francuskoj je boravio od 1882. do 1884. godine. U Parizu je radio u tvrtki Compagnie Continentale Edison de Paris,koja se bavila izgradnjom elektrane istosmjerne struje. Ova tvrtka bila je u poslovnim vezama i pod nadzorom Edison Company-a u New Yorku. Radio je i u Strasbourgu na projektu na koji je donio materijale iz Pariza i uspio, uz pomoć A.Szigetyja, konstruirati svoj dvofazni indukcijski motor. Ovo je jedna od izjava iz njegove biografije o tom periodu:
“Napokon sam sa zadovoljstvom vidio rotaciju uzrokovanu izmjeničnim strujama različite faze bez kliznog kontakta ili komutatora, kao što sam to zamislio prije godinu dana. Bio sam vrlo zadovoljan ali to se ne može usporediti s delirijem radosti koji je pratio moje prvo otkriće.”
Bez obzira na fenomenalan izum, Edisonovo kontinentalno društvo u Parizu ga nije prihvatilo u otkup.
Nakon Pariza, Tesla se seli u Prag 1880. godine kako bi ispunio želju oca da upotpuni svoje školovanje. Bez obzira na to ne postoje dokumenti o tome je li bio upisan negdje ili nije. Vjeruje se da je upisao Tehničko sveučilište u Grazu te da ga je napustio. Smatra se kako nije nikada završio svoje školovanje i zapravo nije postao inženjer, ali to ga nije spriječilo u daljnjim pokusima i izumima.
Teslin odlazak u Ameriku
Nakon što je nastojanje da prikupi sredstva u Parizu kako bi ostvario svoj izum propalo, Tesla odlazi u Edisonovu kompaniju Machine Works u New Yorku. Tamo je bio jako zaposlen i radio je na pregrađivanju 24 različita tipa istosmjernih električnih strojeva i popravljanju električne instalacije parobroda “Oregon”. Nije bio zadovoljan tamo te odlazi od izumitelja Thomasa Alve Edisona s kojim se nije najbolje slagao po pitanju istosmjernih strojeva.
U ovom periodu je Tesla opisao svoj sustav radioprijamnika na predavanju u Franklinovu institutu u Philadelphiji 1893. godine. Osim toga je te godine održao predavanje na skupu Udruženja za električnu rasvjetu u St.Louisu pod naslovom ‘Svjetlosne i druge pojave kod visokih frekvencija’. Tom su prigodom predstavljena njegova osnovna načela radiotehnike, sustav antene i sustav četiri strujna kruga u rezonanciji.
1886. godine Tesla je dobio odobrenje za iskorištavanje Niagarinih slapova, kada se izjasnilo za primjenu istosmjerne struje. Nakon što je komisija dobila pravo primjene Teslinih patenata, Edisonova je kompanija predložila instalacije trofaznog sustava. Westinghousev plan je bio prihvaćen 1893. godine, a on je predvidio i pretvorbu generatorom proizveden dvofazne struje u trofaznu. Prvi agregat kod Niagarinih slapova je pušten u pogon 15. travnja 1895. godine.
Gdje je umro Nikola Tesla?
Zadnjih sedam godina svog života je Nikola Tesla živio u New Yorku i to od mirovine koje mu je slala jugoslavenska vlada. Živući tamo pratio je političke događaje u tadašnjoj Banovini Hrvatskoj. Drugu polovicu 1942. godine Tesla je proveo u postelji, odmarajući tjelesno slab i nikoga nije primao u posjet.
Nikola Tesla je umro u svom stanu u New Yorku u petak 8. siječnja 1943. godine. Pronašla ga je sobarica kako je umro sam, bez liječničke pomoći. Nakon smrti ustanovljeno je da je umro u noći s četvrtka na petak. Dva dana nakon njegove smrti radiopostaja WNYC emitirala je govor gradonačelnika Fiorella Henrya La Guardia koji je govorio u njegovu slavu. Supruga američkog predsjednika Franklina Delana Roosvelta izrazila je sućut Teslinoj obitelji. Tijelo Nikole Tesle preneseno je u mrtvačnicu Francka D. Campbello kod Avenije Madison u 81. ulici, a prema želji njegove rodbine je kremirano.
Zadušnica za Nikolu Teslu održala se u protestantskoj crkvi St. John the Divine u New Yorku, četiri dana nakon smrti. Zadušnicu je vodio biskup William T. Manning na engleskom jeziku, a službu božju na srpskom jeziku završio je svećenik Dušan Sukletović. Na misi zadušnici su prisustvovali i tadašnji jugoslavenski ambasador u SAD-u dr. Ivan Šubašić i Teslin nećak Sava N. Kosanović.
Od 1956. godine žar s njegovim pepelom nalazi se u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu, a u Smiljanu je te iste godine postavljena spomen ploča.
Svijet
DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša
Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.
Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.
Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.
Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.
Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.
Svijet
NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi
Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.
Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.
Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.
„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.
Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.
„Od UK-a do istočne Europe“
U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.
Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.
Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.
No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.
Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“
Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.
„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.
Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?
Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.
Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.
Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.
Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.
Tračak nade
Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.
Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.
Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.
Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.
Svijet
Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?
Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”
Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.
No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).
I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.
“Nijedan par ne smije biti odbijen”
Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.
Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg Bätzing. Parovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.
Svi su pozvani slijediti Isusa
Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance
Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.
“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.
Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.




