Connect with us

Nekategorizirano

Nemam komentara

Objavljeno

-


– Dobar dan, gospodine Zrilić, pristojno i uljudno pozdravio sam zadarskog župana na jednom od prošlih njegovih kolegija, kada je prošao uz mene.
– Nemam komentara, samo je, više sebi u brk nego meni u lice, promrmljao i odgegao se prema Maloj vijećnici.
Sjećate se iz školskih dana, leksikona ili spomenara koji bi znali kružiti razredom od učenika do učenika? U njima su se otkrivale prve učeničke tajne, simpatije, hobiji, ljubav prema određenoj vrsti glazbe ili sporta. Pa bi netko napisao kako mu je simpatija Vesna iz prve klupe, a netko kako mu se sviđa pjegava Jasna. Tek nesigurnim slovima hvalili bi se učenici kako iz hobija skupljaju marke, salvete, poneko i značke. Ili bi načičkali da slušaju grupu More, eventualno oni malo upućeniji napisali bi da slušaju – uz Crvene Koralje – mamu i tatu.
Ali maleni Stipe, prva klupa do vrata, spomenar je ispunjao na samo njemu svojstven način. Gdje se tražilo ime i prezime učenika upisao bi tek kratice krumpirastim štampanim slovima – S.Z.U.P., pokušavajući otkriti da se zove Stipe, prezimenom Zrilić i sjedi u prvoj klupi.
Nemojte sada odmah zlobno primjetiti kako mali Stipe nije znao pisati i duže riječi, rečenice. Itekako je znao. Na mjesto gdje se tražilo upisati ime simpatije jednostavno je našvrljao masnim slovima – nemam komentara. Red ispod, gdje učenici veselo iznose svoje dječačke hobije i zanimacije, Stipe je jedankim žarom, s jednako masnim slovima, potvrdio prijašnju činjenicu da – nema komentara. Pa tako do kraja spomenara. Neka vas ne čudi stoga što su malog Stipu u razredu zvali Stipe – nemam komentara.
Kada je jednog ponedjeljka učiteljica Biserka na satu lektire prozvala baš njega, podignuo se upirući malim ručicama o klupu i zapet kao stara papovka čekao pitanje.
– Reci nam, Stipe, jesi li pročitao “Vlak u snijegu”?
– Mhm, promrmljao je sramežljivo dječak.
– Pa kakav je tvoj komentar na to što si pročitao, sa zanimanjem će učiteljica Biserka, prosjeda prosvjetna djelatnica koju je još samo jedna zima dijelila od mirovine.
– Nemam komentara, ispalio je dječak natjeravši na smijeh i suze svoje školske kolege.
Ta je nesretna rečenica dječaka pratila kroz cijeli život i sputavala ga u najbitnijim po život situacijama.
– Uzimate li vi, Katarina, Stipu za svog supruga, pitao je matičar simpatičnu mladu koja je u nesigurnim rukama stiskala buket najfriškijeg poljskog cvijeća.
– Uzimam, odrješito i sigurna u sebe odvratila je žena.
– A uzimate li vi, Stipe, Katarinu za svoju zakonitu suprugu, pitao je potom matičar i mladoženju kojemu se znoj podobrano slijevao niz leđa.
Nakon kraćeg muka koji je zabrinuo sve prisutne u dvorani za vjenčanje, mršavi je mladoženja, već naviknut na to, kratko i jasno, mrtav hladan odgovorio “nemam komentara”, ipak na kraju oženivši Katarinu.
Ni kada su ga na Popisu stanovništva prije deset godina pitali da se izjasni što je po nacionalnosti – Hrvat, Srbin, Musliman, Jugoslaven ili ostalo, Stipe je naravno već rutinirano odgovorio na postavljeno pitanje da – nema komentara.
Da se razumijemo, meni osobno takav stav ne smeta niti malo, ali ružno je pročitati i sramota za čuti kada se, recimo, na postavljeno pitanje – živite li u homoseksualnoj zajednici – odgovori sa tako neodređenim odgovorom. Ljudi su čudni, znaju biti zajedljivi i zlopamtila i takve stvari sa lakoćom upiju poput spužve.
Također, shvaćam i da se na neki čudan način to uvuče čovjeku pod kožu kada se previše koristi, što iz navike, što iz sramežljivosti, ili jednostavno zbog nedostatka pametnijih odgovora.
Osobno nisam bio baš prečesto, moram priznati, u dodiru sa takvom vrstom rečenice, ali da me netko sutra pita – ajde, bogati, ti radiš takav posao da moraš imati nekakav komentar o svemu i svačemu, pa komentiraj zadarskog župana – sve što bih mogao reći o njemu bilo bi, najiskrenije:
– Nemam komentara.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu 

Objavljeno

-

By

Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.

Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.

– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.

Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.

– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.

Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.

Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.

Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.

Nastavi čitati

Nekategorizirano

test

Objavljeno

-

By

Nastavi čitati

magazin

Kako prepoznati imate li covid ili gripu

Objavljeno

-

By

Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.

Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.

Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.

„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“

Brzina razvoja simptoma

Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.

Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“

To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.

Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“

Otežano disanje

Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.

„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.

I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).

Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.

Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.

Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“

Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.

Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.

Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“

Što učiniti ako se pojave simptomi covida?

Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:

  • imaju povišenu temperaturu
  • osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti

Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu