Nekategorizirano
Ni s kim, ni za koga ni protiv koga!

Danima traju prosvjedi koji se nisu uspjeli odrediti prema onome za što jesu već jedino za ono za što nisu. Krenulo je sa nekoliko stotina prosvjednika i već se približilo brojci od deset tisuća u Zagrebu. Prosvjedi se šire i po ostalim gradovima, tako da Hrvatska postaje prva zemlja na sjevenom Mediteranu koja diše slično kao i južni, arapski dio. Iako ima puno različitih elemenata, ima i poneka sličnost. U arapskim zemljama južnog Mediterana uglavnom prosvjeduju muslimani koji žele promjene, ali ne one i onakve promjene koje bi željeli Washington i Bruxelles. Oni bi, naravno, željeli demokraciju „zapadnog tipa“ što uključuje ljudska prava, višestranačje i potpunu podređenost željama zapada, poglavito željama žednog nafte zapada. To se naravno neće niti može dogoditi kao što ni nemiri nisu krenuli sami od sebe. Kao i uvijek do sada nađe se netko sa strane da to potakne. Zakuha, zakrvi, uvede sankcije i onda se nakon mora uništavanja i krvi isti taj „pokretač“ pojavi u ulozi dušebrižnika koji želi samo mir i demokraciju.
Nešto slično tome Hrvatska je već doživjela 1991. Velike sile su bile za demokratizaciju i za očuvanje bivše države dok su ispod žita inicirale njeno rastakanje. Po mogućnosti što krvavije. No, kako nikada ništa iz povijesti nismo niti ćemo naučiti, situacija se opet ponavlja.
Prosvjednici su više-manje u pravu kad se bune protiv nepravde i sveopće pljačke, ali se nitko još nije dodirnuo nositelja sveopće pljačke i onih koji su tu pljačku medijski pripremili. Krenulo je sa „Slobodnim tjednikom“ Marinka Božića. Teško je na jednom mjestu navesti poimence sve sljednike pokojnog Marinka Božića, no teško je navesti i tko ga – nije slijedio. Ili tko od medijskih glavonja nema iste korijene, naravno ne rasne, nacionalne ili vjerske već obavještajne, vezane uz bivšu državu. Raznih je tu pseudonima bilo, lažnih i pravih dosjea, no oni koji su u tome bili od glave do pete vrlo dobro znaju što su, kada i za koga radili. Zato su već osigurali alternativne domovine, s osiguranim boravišnim papirima, kućama, tajnim računima u znanim i neznanim bankama, i samo čekaju mig da zauvijek nestanu. Uostalom, i Ivo Sanader je dobio mig kada da krene prema SAD- u, ali je viza promptno ukinuta.
Mladen Bajić mnogima je već davno trebao uzeti putovnice kako ne bi pobjegli kad im istražitelji dođu na kućni prag. No kako je zaboravan i kako se baš nije proslavio učinkovitošću iako taj posao radi već skoro deset godina, najbolje bi bilo da oduzme putovnicu sebi, pa onda redom kad već nije uzeo Ivi Sanaderu na vrijeme! Ili se i dalje nema namjeru zamjerati. Vrijeme nezamjeranja je već poodavno isteklo. Ne bude li Mladen Bajić kolektirao putovnice osvjedočenih kriminalaca, ostat će bez svoje, a poziciju mu neće olakšati niti to da je Hrvatska na sjevernom Mediteranu i da su Hrvati premoćno većinski katolici i da se jedino u tom dijelu razlikuju od južnog Mediterana.
Mladen Bajić nije se proslavio učinkovitošću kao vojni tužitelj i to mu je nekako prešlo u naviku. Uglavnom jede s onima koje je trebao obrađivati. Možda će jednom, kada na njegovo mjesto dođe netko neopterećen, sa svojim restoranskim drugarima dijeliti i ćeliju? Nikada se ne zna. Ni Ivo Sanader do zadnjeg trenutka nije ni slutio da mu se sprema upravo ono što mu se dogodilo.
A kandidata ima od bivših premijera i sadašnje premijerke naniže – što se politike tiče. U „gospodarstvenim strukturama“ gužva! U HUP-u ima vrlo malo „industrijalaca“ koji su devedesete imali za neplaniranu kavu! Od Todorića naniže. Naravno, ni medijskog mogula Ninoslava Pavića ne bi bilo loše istražiti. Tu bi se moglo mnoštvo doktorata napisati. Puno je napredovao od kolumnističkog pljuvača.
I unatoč svemu, Hrvatska se ne može uspoređivati s južnim Mediteranom i arapskim svijetom. Naime, njihovi vlastodršci sa podobnim „industrijalcima“ pljačkali su ih ipak puno duže nego to radi sadašnja politička i godpodarska „elita“.
Arapi ko Arapi – daleko su se manje napljačkali vlastitog naroda nego li su to odradile Hrvatine! Nažalost, u Hrvatskoj se i dalje nema ni sa kime ni za koga ni protiv koga ustati i krenuti!
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
magazin
Kako prepoznati imate li covid ili gripu
Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.
Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.
Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.
„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“
Brzina razvoja simptoma
Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.
Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“
To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.
Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“
Otežano disanje
Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.
„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.
I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).
Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.
Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.
Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“
Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.
Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.
Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“
Što učiniti ako se pojave simptomi covida?
Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:
- imaju povišenu temperaturu
- osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti
Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeZDRAVSTVENA SKRB ZA DJECU I MLADE / Nove ambulante psihologa i logopeda u zadarskoj Poliklinici
-
magazin4 dana prije(FOTO) DVADESET I JEDNA GODINA PJESME, PRIJATELJSTVA I PREDANOSTI / HNK Zadar ponovno okupio mlade glazbenike i mentore iz cijele županije
-
Sport3 dana prijeSUBOTA, BOKANJAC / Zadar domaćin juniorskog Prvenstva Hrvatske u dizanju utega
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Stiže nevrijeme! Meteolarm na visokom stupnju, moguć olujni vjetar, tuča i poplavljivanje






Lucija
22. ožujka 2011. at 16:59
pih, pih….a ovaj je pavle nekoć objavljivao knjige o ljevici a danas piše ko neki prolupali lik… Totalno su ti krive analize brate i vidi se da si samo ovlaš popratio stvari. Samo jedan primjer; kada pričaš oko egipta i skoro pa na granici urote “pokretačima sa strane” zaboravio si recimo napomenuti DRUŠTVENE POKRETE i AKCIJE koje su neposredno utjecali na ustanak; skoro 800 štrajkova radnika u zadnjih par godina, pokret koji se stvorio oko ubijenog blogera i pokret za demokraciju sa početka 2000 godina. narod brate, narod je to pokrenuo, kao i ovdje u hrvatskoj