Connect with us

Hrvatska

Tek za pet godina bit će bolje, bez obzira na Kosoričin pritisak

Objavljeno

-

Jadranka Kosor (Foto: Ivan Katalinić)
– Hrvatski građani, ne nadajte se nižim kamatama u narednih pet godina, koliko god Jadranka Kosor ili neki budući premijer pritiskao bankare, poručuju tzv. ekonomski analitičari, često zaposlenici banaka koje je zbog toga teško nazvati nezainteresiranom stranom.
Jedan od najviđenijih u medijskom prostoru, Zdeslav Šantić iz Splitske banke, tvrdi da postoji cijeli niz zapreka za zadnji premijerkin pokušaj snižavanja kamata.
– Razumijem da ljudi žele niže kamate, kućanstva su u krizi, ali to jednostavno nije moguće. Još pet godina nećemo se vratiti na razinu 2006. i 2007. jer nas je tada pratio splet sretnih okolnosti: kamate su i na globalnim financijskim tržištima bile niske, a premije rizika u Hrvatskoj nerealno male, komentira za Index Šantić.
Ono što bi, nastavlja, trebalo veseliti tisuće Hrvata koje su banke kamatama stjerale u financijski ćorsokak, jest – stabilan domaći bankarski sustav?! Koliko god se radilo o ekonomskom meta – jeziku, koji za prosječnu obitelj znači malo ili ništa dok se krpa “od prvog do prvog”, ekonomist Splitske banke uvjerava u suprotno.
– Jako je važno da nam je bankarski sustav jedan od najotpornijih u Europi, bar znamo da se neće dogoditi da se proračunskim novcem saniraju propale banke, kao što se, recimo, dogodilo u Irskoj. To strahovito puno košta, dodaje Šantić.
Osim sindikata, koji poslovično staju na stranu građana, gdje se na banke lijepe epiteti “gulikoža” i “krvopija”, među političkim takmacima teško je naći one koji su za dodatno oporezivanje.
HNS-ov ekonomski strateg Dragan Kovačević za Index kaže da se premijerka ne bi smjela miješati u tržišnu utakmicu, a još mu je smješnije što javno, kao da je riječ o Big Brotheru, najavljuje susrete s bankarima.
– Kad se želi razgovarati s bankama to se ne radi na sva zvona, jer onda znamo da je riječ o populističkoj politici. Zaboravljamo da banke na raznim naknadama zarađuju gotovo koliko i na kamatama, pa valjda postoji zakonski okvir koji može regulirati zaradu od tih naknada, uvjerava Kovačević.
Harač ove vrste valjda je na svojoj koži osjetio svaki hrvatski građanin koji posluje s domaćim bankama: tzv. naknade od 50, 100 ili čak 200 kuna šalju se za kašnjenje kreditne rate od samo desetak dana i za mnoge su financijska omča oko vrata. Zašto ih se zakonom ne svede na razumnu mjeru, Kosor ne govori. Premijerka je zato najavila novu rundu pregovora s bankarima, no sudeći prema ofenzivi iz financijskog sektora, gdje se pozivanju i na loše mađarske primjere i na globalnu i na nacionalnu krizu – bit će to opet pucanj u prazno.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu