Connect with us

Nekategorizirano

"Ne kradem, ne ubijam, ne tučem… Samo radim."

Objavljeno

15 godina prije

-


Deklema, pomoćnog građevinskog radnika, ili manovala, upoznao sam radeći reportažu o radu na crno i o mnogim bosanskim državljanima koji u Hrvatsku dolaze trbuhom za kruhom, mahom radeći na bauštelu. Mršav, koštunjav kao lik iz stripa, svjetle kose, pušio je Deklem Drinu sjedeći na, kako on to kaže, “fosni”. Bez srama i izmotavanja samouvjereno je odgovorio na svako postavljeno pitanje.
– Ma bolan, radio bih ja i na crno i na bijelo, samo da nešto radim, bi Tite mi. Nemoš nikako u Bosni proć. Ma jok, nema posla. Raja ne radi. Sve bolan ludo. Ja sam došo tu, ima šest mjeseci. Jest, radim na crno, ali moram nekako da prehranim familiju u Bosni, ispričao mi je ove riječi bauštelac Deklem.
Otvoreno i bez fige u džepu, Daklem je ispričao cijelu svoju životnu priču koja počinje prije trideset i šest godina, kada se rodio u Zenici.
– Uvijek kad se Zenice sjetim krenu mi suze. Evo vidiš. Nisam bio tamo već šest mjeseci. Pošaljem pare i idem dalje. Novi poso, nova sredina. Taki je život. Mora se. Ostali mi u Zenici babo i nana, žena, djeca. Ma svi bolan, šta da ti pričam, poigravao se Deklem pivskom bocom dok mi je sjedeći na skeli pričao o sebi.
– A moraš to bolan znati, da je Zenica bila poznata u bivšoj Jugi po proizvodnji čelika. Pa i naš fudbalski klub zvao se Čelik iz Zenice. Od priznavanja Bosne i Hercegovine, “Čelik” je tri puta bio državni prvak, a u dva navrata osvajač kupa. I ja sam u njemu igro. Jesu to bila vremena… Onda je, što znaju reć kod nas, Alah po Zenici hodo. A danas ni Alaha moj prijatelju, ni posla, još malo pa ni Zenice. Iz dana u dan živim sa suzom u oku. Zapne tu, za kapak i neće da se sruči niz lice, neće pa neće. A lakše bi mi bilo kad bi, razgolio je sasvim svoju bosansku dušu Deklem.
O ratu, nije mu kaže, drago pričati.
– Kad me o ratu pitaš ko da mi živu ranu kopaš. Ja skoro dijete još bio. Zaluđen fudbalom, trebama, jes i muzikom, Bijelim dugmetom. Znaš kako je to kad si mlad, sve merake ovog svijeta bi probo. I onda došo taj nesretni rat, a mladost otišla, puškom potjerana. Zenici nestalo onog smjeha s lica i neka tuga ko da joj titra stalno na usnama, prisjeća se Deklem i rata koji je na mnoge, pa tako i na njega, ostavio traga, te poraća koje je najveći trag ostavio na samoj Zenici. Ljepotica ostala bez šminke.
– Teško mi je palo što sam moro otić iz moje Zenice, ali što je tu je, moro sam. Trbuhom za kruhom. Niko te ne pita možeš li, nego svi viču daj amo, daj amo. A odakle Deklem da dadne kad nema. Došo sam ovdje, ali nije ni tu puno bolje kako vidim. Puno, baš puno bolan, raje bez posla. A ja im došo, neki Deklem, Bosanac, radit na crno. Ma shvatam ja njih, vjeruj mi. Ali moram nekako i ja svoju djecu prehranit. Ne kradem, ne ubijam, ne tučem, samo radim. Radim od jutra do večeri. Po cijele dane. Eto baš ko crnac, na crno, priznaje mi moj sugovornik. Pitam ga boji li se da ga policija ili državne službe ne uhvate u radu na crno.
– Ne bojim brate. Ako moraju da me ufate, nek love bolan. Ja iz ove kože ne mogu, a novac moram da zaradim kako god znam ili mi povratka u Zenicu nema. Eto, žao mi dođe, svaki put kad se sjetim, sve te hrvatske raje, ko i one naše u Bosni. Pogunuli, a za koga?! Za što?! Eto vidiš i sam. Pametno izgledaš. Sve ti je to danas lažni sjaj. Bijeda ljude naćera na svašta. Da čovjek ne umre, crko bi, kad ti kažem, priča mi Deklem. U Zadru mu se jako sviđa.
– Ma jašta, lijep grad. Nikad prije nisam bio u Zadru. Kad ne radim, a stalno radim, odem pa prošetam onom vašom Kalelargom, da i ja mogu bolan reć da sam šeto Kalelargom. Bez toga, ko da nisam ni bio u Zadru. Moj jaran iz Zenice, Mirsad, bio je tu u onoj vojsci. Pričo mi prije nego sam dolazio o Zadru, Dalmaciji. Kako su svi ovdje ludi za košarkom, baš ko mi dole za Čelikom. Jašta. To je raji još jedino i ostalo, iskreno će Deklem dok su se prve kapi noći spuštale niz još jedan prohladan zadarski listopad.
On će kaže, sada oprati svoju miješalicu koju od milja zove Selma, a onda na spavanje jer sutra opet treba raditi.
– Eto, jarane. Stalno tako. Sve što sam ti reko bilo je od srca, Tite mi.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu 

Objavljeno

1 tjedan prije

-

8. lipnja 2026.

By

Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.

Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.

– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.

Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.

– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.

Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.

Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.

Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.

promocija-oeaa-62
promocija-oeaa-63
promocija-oeaa-56
promocija-oeaa-61
promocija-oeaa-54
promocija-oeaa-51
promocija-oeaa-45
promocija-oeaa-43
promocija-oeaa-50
promocija-oeaa-41
promocija-oeaa-32
promocija-oeaa-35
promocija-oeaa-19
promocija-oeaa-16
promocija-oeaa-13
promocija-oeaa-14
promocija-oeaa-10
promocija-oeaa-8
promocija-oeaa-5
promocija-oeaa-6
promocija-oeaa-2
promocija-oeaa-1

Nastavi čitati

Nekategorizirano

test

Objavljeno

1 mjesec prije

-

7. svibnja 2026.

By

Nastavi čitati

magazin

Kako prepoznati imate li covid ili gripu

Objavljeno

4 mjeseca prije

-

18. veljače 2026.

By

Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.

Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.

Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.

„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“

Brzina razvoja simptoma

Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.

Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“

To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.

Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“

Otežano disanje

Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.

„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.

I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).

Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.

Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.

Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“

Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.

Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.

Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“

Što učiniti ako se pojave simptomi covida?

Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:

  • imaju povišenu temperaturu
  • osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti

Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu