Connect with us

Nekategorizirano

"Ne kradem, ne ubijam, ne tučem… Samo radim."

Objavljeno

13 godina prije

-


Deklema, pomoćnog građevinskog radnika, ili manovala, upoznao sam radeći reportažu o radu na crno i o mnogim bosanskim državljanima koji u Hrvatsku dolaze trbuhom za kruhom, mahom radeći na bauštelu. Mršav, koštunjav kao lik iz stripa, svjetle kose, pušio je Deklem Drinu sjedeći na, kako on to kaže, “fosni”. Bez srama i izmotavanja samouvjereno je odgovorio na svako postavljeno pitanje.
– Ma bolan, radio bih ja i na crno i na bijelo, samo da nešto radim, bi Tite mi. Nemoš nikako u Bosni proć. Ma jok, nema posla. Raja ne radi. Sve bolan ludo. Ja sam došo tu, ima šest mjeseci. Jest, radim na crno, ali moram nekako da prehranim familiju u Bosni, ispričao mi je ove riječi bauštelac Deklem.
Otvoreno i bez fige u džepu, Daklem je ispričao cijelu svoju životnu priču koja počinje prije trideset i šest godina, kada se rodio u Zenici.
– Uvijek kad se Zenice sjetim krenu mi suze. Evo vidiš. Nisam bio tamo već šest mjeseci. Pošaljem pare i idem dalje. Novi poso, nova sredina. Taki je život. Mora se. Ostali mi u Zenici babo i nana, žena, djeca. Ma svi bolan, šta da ti pričam, poigravao se Deklem pivskom bocom dok mi je sjedeći na skeli pričao o sebi.
– A moraš to bolan znati, da je Zenica bila poznata u bivšoj Jugi po proizvodnji čelika. Pa i naš fudbalski klub zvao se Čelik iz Zenice. Od priznavanja Bosne i Hercegovine, “Čelik” je tri puta bio državni prvak, a u dva navrata osvajač kupa. I ja sam u njemu igro. Jesu to bila vremena… Onda je, što znaju reć kod nas, Alah po Zenici hodo. A danas ni Alaha moj prijatelju, ni posla, još malo pa ni Zenice. Iz dana u dan živim sa suzom u oku. Zapne tu, za kapak i neće da se sruči niz lice, neće pa neće. A lakše bi mi bilo kad bi, razgolio je sasvim svoju bosansku dušu Deklem.
O ratu, nije mu kaže, drago pričati.
– Kad me o ratu pitaš ko da mi živu ranu kopaš. Ja skoro dijete još bio. Zaluđen fudbalom, trebama, jes i muzikom, Bijelim dugmetom. Znaš kako je to kad si mlad, sve merake ovog svijeta bi probo. I onda došo taj nesretni rat, a mladost otišla, puškom potjerana. Zenici nestalo onog smjeha s lica i neka tuga ko da joj titra stalno na usnama, prisjeća se Deklem i rata koji je na mnoge, pa tako i na njega, ostavio traga, te poraća koje je najveći trag ostavio na samoj Zenici. Ljepotica ostala bez šminke.
– Teško mi je palo što sam moro otić iz moje Zenice, ali što je tu je, moro sam. Trbuhom za kruhom. Niko te ne pita možeš li, nego svi viču daj amo, daj amo. A odakle Deklem da dadne kad nema. Došo sam ovdje, ali nije ni tu puno bolje kako vidim. Puno, baš puno bolan, raje bez posla. A ja im došo, neki Deklem, Bosanac, radit na crno. Ma shvatam ja njih, vjeruj mi. Ali moram nekako i ja svoju djecu prehranit. Ne kradem, ne ubijam, ne tučem, samo radim. Radim od jutra do večeri. Po cijele dane. Eto baš ko crnac, na crno, priznaje mi moj sugovornik. Pitam ga boji li se da ga policija ili državne službe ne uhvate u radu na crno.
– Ne bojim brate. Ako moraju da me ufate, nek love bolan. Ja iz ove kože ne mogu, a novac moram da zaradim kako god znam ili mi povratka u Zenicu nema. Eto, žao mi dođe, svaki put kad se sjetim, sve te hrvatske raje, ko i one naše u Bosni. Pogunuli, a za koga?! Za što?! Eto vidiš i sam. Pametno izgledaš. Sve ti je to danas lažni sjaj. Bijeda ljude naćera na svašta. Da čovjek ne umre, crko bi, kad ti kažem, priča mi Deklem. U Zadru mu se jako sviđa.
– Ma jašta, lijep grad. Nikad prije nisam bio u Zadru. Kad ne radim, a stalno radim, odem pa prošetam onom vašom Kalelargom, da i ja mogu bolan reć da sam šeto Kalelargom. Bez toga, ko da nisam ni bio u Zadru. Moj jaran iz Zenice, Mirsad, bio je tu u onoj vojsci. Pričo mi prije nego sam dolazio o Zadru, Dalmaciji. Kako su svi ovdje ludi za košarkom, baš ko mi dole za Čelikom. Jašta. To je raji još jedino i ostalo, iskreno će Deklem dok su se prve kapi noći spuštale niz još jedan prohladan zadarski listopad.
On će kaže, sada oprati svoju miješalicu koju od milja zove Selma, a onda na spavanje jer sutra opet treba raditi.
– Eto, jarane. Stalno tako. Sve što sam ti reko bilo je od srca, Tite mi.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Haićanski autor Makenzy Orcel 24. svibnja u zadarskog Gradskoj knjižnici 

Objavljeno

10 sati prije

-

19. svibnja 2024.

By

Makenzy Orcel, haićanski autor s pariškom adresom, boravit će u Hrvatskoj od 21. do 26. svibnja u sklopu programa Književne frankofonije Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, a održava se u suradnji s Francuskim institutom, Veleposlanstvom Republike Francuske, Sveučilištem u Zadru, književnim festivalom LITaf, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kulturno-informativnim centrom, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskom alijansom Split, Veleposlanstvom Republike Slovenije i knjižarom Kutak knjiga.

https://web.facebook.com/profile.php?id=61557697403593&locale=hr_HR

Rođen 1983. u Port-au-Princeu, na Haitiju, gdje se i školovao, Makenzy Orcel prvu je zbirku pjesama La douleur de l’étreinte objavio 2007., dok mu je prvi roman, Les Immortelles,koji je kritika odmah zapazila, izišao 2010. u Montrealu. Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, Une somme humaine (2022.), dospio u finale francuske književne nagrade Goncourt, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom Anna Seghers za cijeli svoj dosadašnji opus. Godine 2017. od Republike Francuske dobio je orden reda viteza umjetnosti i književnosti.

Makenzy Orcel gostovat će u zagrebačkom KIC-u (Preradovićeva 5) u srijedu, 22. svibnja, u 14:30. Nakon razgovora s autorom koji će voditi Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić, bit će dodijeljen hrvatski Goncourt. Makenzy Orcel predsjedavat će povjerenstvom sastavljenim od zagrebačkih i zadarskih studenata francuskog jezika i književnosti koji svake godine biraju najbolji roman u prošlogodišnjem užem izboru Akademije Goncourt. Projekt Nagrada Goncourt – hrvatski izbor prije tri godine pokrenuo je Francuski institut, a izvodi se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

3. izdanje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor

U petak, 24. svibnja, u 18:30 u atriju zadarske Gradske knjižnice (Ulica Stjepana Radića 11b) Makenzy Orcel predstavit će se u sklopu festivala LITaf koji organiziraju studenti zadarskog Sveučilišta. S njim će razgovarati Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Tom će prilikom autor uručiti nagradu za najbolji studentski prijevod ulomka iz njegova romana Une somme humaine. Na ovogodišnjem natječaju u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru nagrađena je Katarina Baršun, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

https://web.facebook.com/profile.php?id=100091608264526&locale=hr_HR

Splitska će se publika imati priliku susresti s Makenzyjem Orcelom u subotu, 25. svibnja, u 18:30 u Francuskoj alijansi (Marmontova 3). S njim će razgovarati Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Fani Marđokić.

Autorov boravak kamerom će pratiti Sebastijan Borovčak koji u sklopu programa snima dokumentarni film o književnoj frankofoniji u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

7 dana prije

-

13. svibnja 2024.

By

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

4 mjeseca prije

-

17. siječnja 2024.

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu