Svijet
Bliže smo izlječenju svih bolesti nego što mislimo

Osnivač i direktor Facebooka Mark Zuckerberg i njegova supruga Priscilla Chan prošli su tjedan predstavili ambiciozan program u kojem planiraju uložiti golema sredstva u temeljna znanstvena istraživanja kojima je krajnji cilj izlječenje svih ključnih bolesti u suvremenom svijetu.
Najavili su da će, za početak, tijekom narednih 10 godina, darovati tri milijarde dolara kako bi se pronašli lijekovi i tretmani za četiri ključne skupine bolesti – maligne, zarazne, krvožilne i neurološke.
Naravno, upućenima je jasno da planirana sredstva, iako predstavljaju vrlo izdašnu donaciju kada se uzme u obzir činjenica da dolaze od samo jednog para, sama po sebi ni izdaleka nisu dovoljna da se izliječe sve bolesti. Za ilustraciju, samo američki Nacionalni instituti zdravlja (NIH) godišnje izdvajaju višestruko veće iznose za biomedicinska istraživanja. U 2010. to je izdvajanje iznosilo fascinantnih 27 milijardi.
No još važnije pitanje koje na ovu temu treba postaviti zapravo je: može li čovječanstvo uopće izliječiti sve bolesti? Odgovor nije ni jednostavan niti jednoznačan. Naime, za neke bolesti bit će lakše naći lijekove, a za druge teže.
Zarazne bolesti
U biti znak jednakosti ne može se staviti čak niti unutar navedenih glavnih skupina bolesti. To osobito vrijedi za zarazne bolesti koje uzrokuju različiti mikroorganizmi poput bakterija, virusa, gljivica i parazita.
Neki uzročnici zaraznih bolesti, poput bakterije koja uzrokuje lepru, evoluiraju sporo. Drugi, poput virusa koji uzrokuju gripu, evoluiraju vrlo brzo, mijenjaju se iz godine u godinu. Cjepivo protiv gripe stoga se svake godine priprema na temelju virusa koji su harali prošle sezone. Unatoč tome zna se dogoditi da virus toliko evoluira da zaštita koktela koji se uglavnom sastoji od cjepiva protiv tri virusa bude tek 20-ak posto.
Francis S. Collins, direktor NIH-a, rekao je za stranicu Popular Science da je teško zamisliti svijet u kojem neće biti zaraznih bolesti, no da je svakako moguće stvoriti takav u kojem će se one moći kontrolirati.
„Zarazne bolesti nećemo iskorijeniti na Zemlji no razvit ćemo strategije kojima ćemo ih brzo suzbijati gdje god da se pojave“, rekao je Collins istaknuvši da se strategije identificiranja novih bolesti, te njihova brzog liječenja i prevencije već danas ubrzano razvijaju.
Maligne bolesti
Stručnjaci koji se bave tumorskim bolestima već godinama upozoravaju da rak gotovo nikada nije jedna bolest što znači da se ne može liječiti jedinstvenim pristupom. Primjerice, na temelju molekularnih karakteristika tumora znanost danas razlikuje pet bioloških podtipova karcinoma dojke koji se međusobno razlikuju i po terapijskom pristupu i po prognozi liječenja.
Danas se uglavnom smatra da karcinoma ima više do stotinu te da svaki od njih na pacijente djeluje na drugačije načine, ovisno o brojnim čimbenicima poput dobi, spola, rasne ili etničke pripadnosti i geografskog položaja.
Unatoč tome u liječenju malignih bolesti u posljednjih je nekoliko desetljeća ostvaren golem napredak.
Ugledni hrvatski molekularni biolog svjetskog glasa koji živi i radi u Kanadi, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prof. dr. sc. Igor Štagljar, rekao je na predavanju koje je održao u Zagrebu u prosincu 2014. da će se rak uskoro liječiti kao kronične bolesti.
„Budućnost liječenja malignih bolesti je u personaliziranoj medicini koja će svakom bolesniku propisivati koktel pametnih lijekova nakon sekvenciranja njegove DNA“, objasnio je dodavši da bi to trebalo postati rutinski postupak zahvaljujući kojem će se rak liječiti kao i sve kronične bolesti.
U ovom području najveći problem mogla bi biti dostupnost liječenja jer kvalitetne, personalizirane metode dijagnosticiranja i liječenja vjerojatno još dugo neće postati jeftine.
Okupljanje mozgova
Prvi korak Inicijative Chan Zuckerberg, ujedno i najveća investicija teška 800 milijuna dolara, bit će osnivanje istraživačke institucije ‘Biohub’ na University of California u San Franciscu. Ona bi trebala okupiti brojne vrhunske znanstvenike sa Stanforda, Princetona, Berkeleya i UCSF-a koji bi trebali osmisliti nove pristupe liječenju bolesti.
Sljedeći korak bit će razvoj novih tehnologija koje bi trebale biti dostupne svim znanstvenicima Biohuba.
„Kroz cijelu povijest znanosti, većini znanstvenih proboja prethodila su neka nova oruđa i tehnologije koje su im omogućavale da stvari vide na drugačiji način. Teleskopi su nam pomogli da shvatimo astronomiju i svemir, a mikroskop da shvatimo stanice i bakterije kako bismo se borili protiv zaraznih bolesti“, rekao je za Guardian Zuckerberg koji smatra da bi i umjetna inteligencija mogla pomoći u istraživanju mozga i liječenju neuroloških bolesti.
Tehnologija strojnog učenja, koja mu nije strana, također bi se mogla koristiti za analiziranje genoma raka, kao i za kreiranje čipova i monitora za kontrolu krvi koji bi brzo otkrivali bolesti.
Ambiciozno, ali ne i neostvarivo
Collins smatra da je cilj Inicijative Chan Zuckerberg vrlo smion, no vjeruje da je razvoj lijekova za sve bolesti svakako nešto čemu bismo se mogli približiti tijekom ovog stoljeća.
„Hoćemo li to moći uspješno primijeniti na svaku oboljelu osobu, drugo je pitanje, no istraživanje bi se trebalo moći punom snagom uhvatiti u koštac sa svime što postoji“, rekao je.
Čak i Cori Bargmann, poznata neurobiologinja, koja će voditi projekt, svjesna je da će mnogi plan Inicijative doživjeti kao ambiciozan.
„No on nije potpuno apsurdan“, rekla je Bargmann za Guardian.
Zašto tako misli, objasnila je na primjeru razvoja znanstvenih istraživanja 1970-ih i 1980-ih.
„Jedan od virusa koji su se tada istraživali bio je Rousov virus sarkoma koji je napadao perad“, rekla je.
Mada se može činiti da taj patogen nema ništa s ljudima, bio je to prvi retrovirus koji je ikada istražen. Kasnije, 1983. godine, kada je otkriven retrovirus AIDS-a, prikupljeno znanje omogućilo je relativno brz razvoj terapija za tu opaku bolest. Bargman kaže kako se nada da će moći financirati slične projekte koji će biti kameni temeljci za razumijevanje nekih ključnih tema u medicinskim znanostima.
Steve Caddick, profesor kemijske biologije na University College London, direktor inovacija u Wellcome Trustu, najvećoj svjetskoj zakladi za biomedicinska istraživanja na svijetu, smatra da su inicijative poput Zuckerbergove važne jer je za izazove u medicini odvažnost vrlo bitna.
„U ovoj inicijativi jako je važno to što takav pristup rađa nadu koja je neophodna kako bi se od istraživačkih znanosti došlo do stvaranja boljeg svijeta. Težnja je ključna. S ovakvom idejom da se okupe umovi sve postaje moguće – to je nešto što može držati ljude u istraživanjima desetljećima, kroz sve uspone i padove“, objasnio je.
Konačno ne treba zaboraviti da se Chan i Zuckerberg nadaju da će njihova inicijativa potaknuti druge uspješne poslovne ljude da im se pridruže, da će postupno prerasti u pravi pokret za financiranje znanosti.
Svijet
DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša
Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.
Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.
Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.
Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.
Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.
Svijet
NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi
Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.
Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.
Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.
„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.
Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.
„Od UK-a do istočne Europe“
U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.
Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.
Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.
No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.
Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“
Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.
„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.
Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?
Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.
Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.
Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.
Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.
Tračak nade
Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.
Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.
Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.
Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.
Svijet
Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?
Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”
Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.
No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).
I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.
“Nijedan par ne smije biti odbijen”
Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.
Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg Bätzing. Parovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.
Svi su pozvani slijediti Isusa
Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance
Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.
“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.
Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Pripremite se na kišu i pljuskove, ponegdje će biti svakodnevna pojava
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA S RIVE / Nekako s proljeća…
-
magazin4 dana prije(FOTO/VIDEO) “JA SAM ZA PLES” / Poznati hit iz 80-tih na Libreto način!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijePOZIV NA AUDICIJU / Traže se glasovi i lica za “Malog princa” i 66. Glazbene večeri u Sv. Donatu





