Connect with us

Hrvatska

Uskoro tri nova natječaja iz EU i za Zadrane!

Objavljeno

-


“Uskoro novi IPARD natječaj za mjere 101 i mjere 103”, najavljuju jutros iz Zadarske županije. IPARD je pretpristupni program Europske unije za razdoblje 2007. – 2013. Sastavni je dio IPA-e (Instrument pretpristupne pomoći, eng. Instrument for Preaccession Assistance) odnosno njegova V. komponenta Ruralni razvoj. Sredstva namijenjena provedbi IPARD programa su namjenska i bespovratna, a osigurana su proračunom Europske unije i Republike Hrvatske.
Slijedom dobrih vijesti da je Europska komisija Republici Hrvatskoj odobrila izmjene i dopune IPARD programa, uskoro će biti objavljen četvrti IPARD natječaj za Mjeru 101 – Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice i Mjeru 103 – Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice.
U Narodnim novinama 10/2011 objavljen je novi Pravilnik o provedbi mjere 101 i mjere 103 unutar IPARD programa, a njega, kao i ostale vezane dokumente  možete pogledati i preuzeti na službenoj web stranici Zadarske Županije.
Programi Unije predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska unija u svrhu promicanja suradnje između država članica u različitim područjima povezanim sa zajedničkim politikama EU.  Programi Unije su u pravilu namijenjeni državama članicama Europske unije, ali neki od njih otvoreni su i državama koje se nalaze u procesu približavanja Uniji. Kao takvi smatraju se jednim od važnijih instrumenata pretpristupne strategije, odnosno upoznavanja država kandidatkinja za članstvo u EU s metodama rada Europske unije te njihovu integraciju u sektorske politike Unije u očekivanju pristupanja.
Donosimo tri nova natječaja iz Programa Unije na koje prijavitelji i partneri mogu biti iz Hrvatske:
1. Upravljanje vodenim otpadom
Glavni cilj ovog poziva je podrška razvoju komunalnih pročišćavanje otpadnih voda u budućnosti (2020). U cilju razvoja nisko energetskog pročišćavanja otpadnih voda, poziv se fokusira na inovativna rješenja za povećanje energetske efikasnosti kod procesa pročišćavanja otpadnih voda, kao i mjere za unutarnje obnavljanje energije ili proizvodnja energije. Rok za prijavu je 21.02.2011. Natječaj je dio programa Eureka, Acqueau iz područja upravljanje vodenim otpadom (waste water). Prijavitelj i partneri mogu također biti iz Hrvatske. Tip organizacije prijavitelja su velika poduzeća, mala i srednja poduzeća, sveučilišta i instituti za istraživanje (privatni i javni). Posebno se potiče sudjelovanje malih i srednjih poduzeća i sveučilišta.
2. Potpora projektima književnog prevođenja
Natječaj za potporu projektima književnog prevođenja. Financiraju se troškovi prevođenja književnih djela. Rok za prijavu je 03.02.2011. Maksimalan iznos sufinanciranja EU po projektu je između € 2 000 i 60 000. Natječaj je dio programa Culture 2007 – 2013 iz područja književnosti, prevođenje. Prijavitelj i partneri mogu biti zemlje članice programa „Kultura 2007-2013“, uključujući Hrvatsku. Tip organizacije prijavitelja su nakladnici i skupina nakladnika.
3. Otvoren natječaj iz programa Intelligent Energy Europe
Ove godine financiraju se projekti “promocije i diseminacije” koji: pomažu ostvariti ključne ciljeve EU u području energije i promjene klime; odgovaraju prioritetima definiranim u godišnjem programu (IEE Work Programme 2011.); uključuju najmanje 3 partnera iz različitih zemalja; traju 2 do maksimalno tri godine; nisu “hardware” vrsta ulaganja ili projekt istraživanja i razvoja! Rok za prijavu je 12.05.2011. Maksimalan iznos sufinanciranja EU po projektu između € 0.5 – 2.5 M, do 75 posto ukupnih troškova projekta. Natječaj je dio programa CIP 3 Inteligent Energy Europe iz područja Energija. Prijavitelj i partneri mogu  biti članice EU, te Hrvatska, Norveška, Island i Liechtenstein. Tip organizacije prijavitelja su privatne i javne pravne osobe.
(Detalji o navedenim natječajima kao i popis ostalih otvorenih natječaja iz Programa Europske unije mogu se pronaći na web stranici Zadarske županije; www.zadarska-zupanija.hr.)

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Objavljena stopa inflacije za travanj, pogledajte koliko su rasle cijene

Objavljeno

-

By

unsplash

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, dok su u odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7%.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Hranu, piće i duhan 4,5%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,0%, a za Energiju 1,1%.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%, Usluge, za 0,7%, te Hrana, piće i duhan, za 0,7%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Energija, za 0,4%.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja 2024.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

-

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu