Hrvatska
Seks s djetetom dopušten 40-godišnjaku

Prema postojećim zakonima, 40-godišnjaci mogu posve legalno biti u spolnoj vezi sa 14-godišnjacima ako su djeca na to pristala bez prisile. Potvrđuje to i presuda zagrebačkog Županijskog suda koji je oslobodio policajca koji se upustio u seksualni odnos s djevojčicom.
Nekidan sa Županijskog suda u Zagrebu slobodan poput ptice išetao je D. G. (41), policajac iz Zagorja, gdje je (nepravomoćno) oslobođen optužaba za silovanje prošlog travnja. Premda je oštećenicu, k tomu sestru svoje partnerice, dirao po intimnim dijelovima tijela, oštećena je izjavila da se optuženog nije bojala, a kako nije dokazano da je policajac prijetio ili je prisiljavao na taj čin, obilježja kaznenog djela silovanja u konačnici nisu utvrđena.
Doista, stvar je legalna, čista kao suza, no zna li se da je oštećenica zapravo djevojčica od 14 godina i sedam mjeseci, teško je oteti se gorčini zbog ovakvog epiloga te mučne priče. Taj događaj vremenski se poklopio s raspravom Radne skupine za izmjenu Kaznenog zakona koja se pozabavila i kaznenim djelima protiv spolne slobode te protiv braka, obitelji i mladeži. Tom prigodom otvoreno je i pitanje dobne granice za pristanak na spolni odnos koju je hrvatska legislativa postavila na 14 godina, što pojedine institucije smatraju neprimjerenim zalažući se da se 16 godina propiše kao dobna granica za mogućnost svojevoljnog promišljenog ulaska u odnos, po uzoru na praksu brojnih zemalja EU.
Ta delikatna tema s okruglog se stola odmah preselila u medije, pa se među suprotstavljenim mišljenjima moglo čuti i ono dr. Aleksandra Štulhofera, stručnjaka za sociologiju spolnosti, koji je bliži starom rješenju tvrdeći da “nije za to da zabranjujemo nešto što se teško može kontrolirati i sankcionirati”. Stoga je pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić (koja se zalaže da se granica podigne na 16 godina) odmah reagirala na “aktualne napise u medijima koji bi mogli izazvati nesporazume i pogrešno razumijevanje ove inicijative u javnosti”.
“O ovoj temi treba javno raspravljati i dobro razjasniti o čemu je riječ. Nije, dakle, riječ o “zabrani seksa mlađima od 16 godina”, kao što se negdje moglo shvatiti. Javnost treba biti informirana da u Hrvatskoj, prema postojećim zakonima, 40-godišnjaci mogu posve legalno biti u spolnoj vezi sa 14-godišnjacima ako su djeca na to pristala bez prisile.
Smatramo da je to područje koje omogućuje nekažnjeno spolno iskorištavanje i zlostavljanje djece i u kojem država mora osigurati djetetu veću zaštitu. Na žalost, u medijskim izvješćima najčešće nije spomenuto da je pritom riječ o pristanku djeteta na spolni odnos s odraslom osobom koja je od njega starija pet i više godina pa se stječe dojam da je riječ o upletanju u spolne odnose među vršnjacima”, tvrdi Mila Jelavić.
Mišljenje pravobraniteljice podržava i Sanja Cesar, psihologinja Centra za edukaciju, istraživanje i savjetovanje.
“Mladi ljudi nisu pripremljeni za ulazak u spolni život, a ovakav zakon dopušta da stariji muškarci zlorabe djevojčice. Djevojčice od 14 godina nisu dovoljno zrele da razumiju taj čin i posljedice i zato treba podići granicu. Isto tako, važno je razlikovati odnose sa starijim osobama i one među vršnjacima jer sam protiv toga da se međuvršnjački odnos kažnjava”, kaže psihologinja.
A mladi, koje je ovaj put, začudo, netko pitao za mišljenje, rekli su svoje o toj temi. Anketa provedena među 850 zagrebačkih srednjoškolaca pokazala je da njih čak 93 posto smatra dobnu granicu od 14 godina preniskom.
I ostali su rezultati iznad očekivanja: njih 48 posto traži da ta granica bude 16 godina, 19 posto traži da to bude 17 godina, a čak 14 posto misli da odluku o ulasku u spolni odnos mogu trezveno donijeti tek 18-godišnjaci. Evo što o tome misli njihova vršnjakinja iz Belišća Vedrana Vujnovac, učenica drugog razreda osječke Medicinske škole.
“Kada sam prije nekoliko dana razgovarala o toj temi sa svojom vršnjakinjom, složile smo se da je zakon koji određuje tako nisku dobnu granicu apsurdan i da ga treba mijenjati. Smatram da bi se granica trebala s četrnaeste godine pomaknuti na šesnaestu.
Dijete od 14 godina nije dovoljno zrelo za pristanak na spolni odnos s bilo kim, a kamoli na odnos s odraslom osobom. Naravno da će to učiniti zbog pritiska koji se na njega vrši. Osoba koja čini pritisak na to dijete treba i mora biti kažnjena”, kaže Vedrana Vujnovac.
Što kažu srednjoškolci
48 posto učenika trećih i četvrtih razreda zagrebačkih srednjih škola izjasnilo se da bi minimalna dob djeteta za pristanak na spolni odnos trebala biti 16 godina.
19 posto učenika u istoj anketi, u kojoj je sudjelovalo 850 srednjoškolaca, izjasnilo se da bi dobna granica za pristanak na spolni odnos trebala biti 17 godina.
14 posto učenika koji su sudjelovali u anketi smatra da bi dobna granica trebala biti znatno viša od one koju zagovara pravobraniteljica: 18 godina, tj. punoljetnost.
Dobna granica u europskim zemljama
12 Vatikan
13 Španjolska
14 Italija, Austrija, BiH, Bugarska, Srbija, Estonija, Njemačka, Mađarska, Litva, Ukrajina, Portugal
15 Grčka, Češka, Danska, Francuska, Island, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Švedska
16 Andora, Bjelorusija, Belgija, Finska, Letonija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Rusija, Švicarska, V. Britanija, Sj. Irska, Gibraltar
17 Cipar, Republika Irska
18 Malta, Turska
Hrvatska
Počinje nova školska godina: U prve razrede upisano manje učenika nego prošle godine
U školskoj godini 2026./2027. osnovne škole pohađat će oko 296.500 učenika, među kojima je oko 36.300 prvašića, dok će srednje škole pohađati oko 147.000 učenika, odgovorilo je na upit Hini Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.
Od ukupno 38.735 učenika koji su u ljetnom i jesenskom upisnom roku upisali srednju školu, njih 27.331 odnosno 70,2 posto upisalo je strukovne škole, 10.698 učenika odnosno 28 posto gimnazije, a 706 učenika odnosno 1,8 posto glazbene i plesne škole.
Učenici koji nisu potvrdili upis u školu u kojoj su ostvarili pravo upisa mogu se upisati u srednju školu u kojoj je ostalo slobodnih mjesta u naknadnom upisnom roku koji traje od 3. do 30. rujna.
Ministarstvo zasad raspolaže privremenim podacima prema kojima je prve razrede osnovne škole upisalo oko 36.300 učenika. Prošle školske godine bilo ih je 36.475. Konačni podatci bit će dostupni nakon što se od 1. rujna učenici prvih razreda upišu u bazu e-Matica, kada se u bazi otvara nova školska godina.
Nastavlja se program cjelodnevne škole
Eksperimentalni program “Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” nastavlja se i ove školske godine u 62 osnovne škole. U prošloj školskoj godini programom je bilo obuhvaćeno 11.963 učenika.
Škole obuhvaćene programom dograđene su i opremljene, a učenicima su besplatni izvannastavni i izvanškolski programi, nastavni materijali, terenska nastava i prehrana, odnosno do tri obroka dnevno. Unutar školskog dana organizira se i rekreacijska stanka za sve učenike.
Ministarstvo navodi i da djelatnici škola obuhvaćenih programom imaju redovita stručna usavršavanja koja provodi Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Ministarstvom, dok škole kroz program “Malih darovnica” ostvaruju partnerstva s drugim školama radi razmjene iskustava i primjera dobre prakse.
Praćenje i vrednovanje programa od početka njegove primjene kontinuirano provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).
Modularna nastava u školskoj godini 2026./2027. provodit će se u prvim i drugim razredima srednjih strukovnih škola, a od nove školske godine uvode se i nova strukovna zanimanja, među kojima su kućni majstor – domar, arborist, tehničar prometne logistike, drvno-ekološki tehničar, arhivski tehničar te tehničar za inteligentne transportne sustave u cestovnom prometu.
Mobilni timovi i dalje će pružati potporu školama u provedbi modularne nastave. Za potrebe nastave izrađeni su novi udžbenici za općeobrazovne predmete i strukovne module, dok je objavljeno više od 2500 drugih obrazovnih materijala koji pokrivaju sve strukovne module. Materijali su besplatni i javno dostupni učenicima i nastavnicima, naglasili su iz Ministarstva.
Nacionalni ispiti i državna matura bez većih promjena
Ravnatelj NCVVC Vinko Filipović rekao je da ove školske godine neće biti većih promjena u provedbi nacionalnih ispita, uz jednu novost. “Po prvi put provest ćemo nacionalne ispite za učenike četvrtih razreda u 62 eksperimentalne škole”, rekao je Filipović.
U tim će se školama provoditi ispiti iz novih predmeta društvo i zajednica i prirodoslovlje, umjesto dosadašnjeg ispita iz prirode i društva.
Nacionalni ispiti iz hrvatskog jezika, matematike te prirode i društva za učenike četvrtih razreda održavat će se od 1. do 5. ožujka, dok će se ispiti za učenike osmih razreda provoditi od 8. do 24. ožujka. Osmih razreda prvi će pisati hrvatski jezik, nakon čega slijede matematika, prvi strani jezik, geografija, fizika, biologija, kemija i povijest.
Filipović ističe da za nacionalne ispite nisu potrebne posebne pripreme jer je njihov cilj utvrditi realno stanje i trajno stečena znanja učenika na kraju obrazovnog ciklusa. “Nisu nužne posebne pripreme, jer je cilj nacionalnih ispita utvrditi realno stanje i trajno stečena znanja”, poručio je.
Nacionalni ispiti prvi su put eksperimentalno provedeni u školskoj godini 2021./2022. u 81 školi, a danas se provode za sve učenike četvrtih razreda već tri školske godine te za učenike osmih razreda četiri godine.
U odnosu na prošlu školsku godinu nema promjena ni u provedbi državne mature, a zasad nisu planirane ni promjene u organizaciji i provedbi ispita.
Filipović je ocijenio da su škole i ispitni centri posljednjih nekoliko godina “besprijekorno odradili” provedbu državne mature, zbog čega se trenutačno ne planiraju promjene.
Učenicima koji tijekom školovanja nisu imali kontinuitet učenja preporučio je da s intenzivnijim pripremama počnu već početkom nove školske godine, a ne nekoliko dana ili tjedana prije početka ispita.
Prvi rok državne mature održat će se od 1. do 25. lipnja 2027. godine, a drugi rok od 18. kolovoza do 3. rujna.
Novi Pravilnik o polaganju državne mature, koji je donesen krajem svibnja, donio je i određene promjene u provedbi ispita. Među njima je ublažavanje sankcija za posjedovanje mobitela tijekom ispita. Učeniku kojem se tijekom ispita pronađe mobitel više se neće poništavati svi položeni i preostali ispiti, nego samo ispit na kojem je utvrđen prekršaj.
Pravilnikom su, među ostalim, preciznije uređene kategorije pristupnika, prava učenika pripadnika nacionalnih manjina te organizacija provedbe ispita u školama i ispitnim centrima.
Vraća se drugi dio zimskih praznika
Nastavna godina 2026./2027. počinje 7. rujna 2026., a završava 15. lipnja 2027. godine, odnosno 21. svibnja za učenike završnih razreda srednje škole. Prvo polugodište traje do 23. prosinca, a drugo počinje 7. siječnja 2027. godine.
Najveća promjena u rasporedu odmora učenika jest povratak drugog dijela zimskih praznika. Prvi dio zimskog odmora trajat će od 24. prosinca do 5. siječnja, dok će drugi dio početi 22. veljače i završiti 26. veljače 2027. godine. Nastava nakon toga ponovno počinje 1. ožujka.
Proljetni odmor trajat će od 25. ožujka do 2. travnja, a nastava će ponovno početi 5. travnja. Ljetni odmor počinje 16. lipnja 2027. godine.
Hrvatska
PROGNOZA / Toplinski val ne popušta, temperature će ići do 35 stupnjeva: Evo kad tome dolazi kraj
Područje visokog tlaka zraka, odnosno anticiklona nad sjevernom Afrikom i Sredozemnim morem, prostire se sve do Alpa i ne dopušta prodor hladnog i nestabilnog zraka atlantskog podrijetla preko alpske prepreke.
Ciklonalna aktivnost nad sjevernom i srednjom Europom povezana je s dubokim i sporo pokretnim ciklonalnim vrtlogom čije se središte nalazi nad Atlantikom, između Islanda i Velike Britanije.
Glavnina toplog i suhog zraka afričkog podrijetla nalazi se nad Španjolskom, južnom Francuskom i Italijom te se u obliku toplinskog vala polako premješta prema istoku. Mlazna struja razdvaja toplu i hladnu zračnu masu te iznad Alpa struji u smjeru istok – zapad. Zbog toga se samo manje količine nestabilnog zraka uspijevaju prebaciti južno od Alpa, gdje mogu potaknuti snažan razvoj nestabilnosti i lokalna nevremena.
Hladna fronta premješta se prema istoku
Anticiklona u Hrvatskoj podržava stabilno, vedro i vruće vrijeme, osobito na Jadranu, gdje je i dalje na snazi upozorenje zbog visokih temperatura zraka i toplinskog vala. Prema trenutačnom razvoju meteorološke situacije, upozorenje će ostati na snazi još najmanje tri do četiri dana.
Hladna fronta sjeverno od Alpa premješta se prema istoku, a manje količine nestabilnog zraka tijekom dana prebacit će se nad Austriju i Sloveniju, gdje su mjestimice krajem dana moguće lokalne grmljavinske oluje. Glavnina fronte prolazi sjeverno od Alpa, dok će u sjeverozapadnim krajevima Hrvatske donijeti kratkotrajno naoblačenje, uz malu vjerojatnost za kišu i pad temperature od svega dva do tri stupnja.
Danas će biti sunčano i vruće, uz slab do umjeren jugoistočni vjetar, a na Jadranu će puhati maestral. Poslijepodne i u noći na nedjelju samo je u najsjevernijim krajevima unutrašnjosti te na sjevernom Jadranu moguć slab razvoj dnevne naoblake, uz malu mogućnost za poneki pljusak. Najviša dnevna temperatura bit će između 30 i 34 °C, temperatura mora između 26 i 28 °C, a UV indeks bit će visok.
U nedjelju će na Jadranu te u Slavoniji, Baranji i Srijemu biti sunčano, toplo, vruće i sparno. U sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti očekuje se promjenjiva naoblaka, uz umjeren do jak razvoj grmljavinskih oblaka, pa je mjestimice moguć poneki kratkotrajni pljusak.
Temperature od 14 do 18 °C
Zbog prolaska hladne fronte sjeverno od Hrvatske, vjetar će poslijepodne pojačati i promijeniti smjer na sjeverozapadni. Na sjevernom Jadranu navečer i u noći zapuhat će umjerena bura, a u podvelebitskom primorju može biti i jaka.
Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti kretat će se od 14 do 18 °C, na sjevernom Jadranu oko 20 °C, a na srednjem i južnom Jadranu oko 25 °C. Najviše dnevne temperature u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti i u gorju bit će između 26 i 29 °C, dok će se u Slavoniji, Baranji i Srijemu te na Jadranu kretati od 32 do 35 °C.
Osjetnija promjena vremena, povezana s prodorom hladnog atlantskog zraka, očekuje se sredinom i krajem idućeg tjedna.
Hrvatska
Zbog virusa Zapadnog Nila kreću hitne protuepidemijske mjere u Zagrebu: Evo što se sve provodi
Nakon što je u nekoliko uginulih vrana u Zagrebu potvrđen virus Zapadnog Nila, Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” naredio je hitno provođenje protuepidemijskih mjera usmjerenih na suzbijanje komaraca.
Mjere će se provoditi na svim područjima na kojima su pronađene uginule vrane zaražene virusom. Osim redovitog suzbijanja komaraca, na širem području nalaza pozitivnih vrana provodit će se i tretiranje njihovih razvojnih oblika u vodi, odnosno na potencijalnim mjestima njihova razmnožavanja, kao i suzbijanje odraslih komaraca.
“Privatnim tvrtkama, koje imaju sklopljen ugovor s Gradom Zagrebom za provedbu mjera suzbijanja komaraca Zavod je, u koordinaciji s Gradom Zagrebom, uputio detaljne zahtjeve o žurnoj provedbi mjera”, navode iz “Štampara”.
Tretmani komaraca
Prvi tretmani planirani su za utorak, 1. rujna. Tada će se komarci suzbijati na području Savice, Središća, Zapruđa, Travnog, Utrina i Sloboštine. Istoga dana te u srijedu, 2. rujna, tretirat će se i šire područje Donjeg i Gornjeg grada, uključujući područje oko Kvaternikovog trga.
Suzbijanje letećih komaraca provodit će se metodom hladnog zamagljivanja, iz vozila ili ručno, u jutarnjim satima između 4 i 7 sati. Ako vremenski uvjeti ne budu odgovarali, tretiranje će biti pomaknuto na prvi sljedeći dan s povoljnim uvjetima.
U “Štamparu” ističu važnost ponašanja samih građana
Stanari područja na kojima će se provoditi tretiranje pozvani su da tijekom noći omoguće djelatnicima dezinsekcije pristup dvorištima te da ne borave na otvorenom. Prozori i vrata trebaju biti zatvoreni, dok pčelari trebaju pčele zatvoriti u košnice.
Iz “Štampara” ističu i važnost ponašanja samih građana. “Važan je i doprinos svakog od nas. U svojim dvorištima i vrtovima redovito uklanjajte vodu koja može postati leglo komaraca te se zaštitite prikladnim odijevanjem i primjenom repelenata”, poručuju.
U Zagrebu su trenutačno četiri osobe zaražene virusom Zapadnog Nila, dok se dvoje pacijenata nalazi na intenzivnoj njezi Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević.
Iz “Štampara” podsjećaju da većina zaraženih virusom nema simptome. Kod jedne do pet osoba na njih 100 razvijaju se simptomi poput povišene temperature, glavobolje te bolova u tijelu i mišićima. Tešku neurološku kliničku sliku, koja zahtijeva intenzivno liječenje, razvija oko jedan posto zaraženih.
Virus Zapadnog Nila najčešće prenosi komarac Culex pipiens.




