Hrvatska slavi Dan državnosti – prije 34 godine, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski, višestranački Sabor i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti.

Posebno, svečarsko raspoloženje vladalo je tog 30. svibnja diljem Hrvatske, osobito na zagrebačkom Trgu svetog Marka.

Nakon desetljeća komunističke vlasti i jednoumlja, u Saboru su se okupili zastupnici izabrani na demokratskim i višestranačkim izborima koji su održani u dva kruga, u travnju i svibnju 1990., i na kojima je uvjerljivo pobijedio HDZ.

– Bio je to doista velik događaj – vlast u Hrvatskoj preuzimali su ljudi koji za dotadašnje vladavine komunističkog jednoumlja pretežno nisu bili podobni. Znatan broj njih doživio je u tom vremenu razne oblike šikaniranja, a neki su bili i politički zatvorenici, zapisao je povjesničar Ivo Perić.

Na konstituirajućoj sjednici izabrano je vodstvo novog višestranačkog Sabora, za predsjednika Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

– Mislim da izražavam osjećanje svih zastupnika ako kažem da iskazano veliko povjerenje birača u ovaj Sabor nalaže svima da poštujući prošlost usmjerimo svoj poglede na budućnost, da okupimo sve ljude dobre volje, sve duhovne, stručne, materijalne potencijale zemlje u ostvarenju zajedničkoga cilja – slobodne, demokratske i suverene Hrvatske, kazao je tada Domljan.

Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stipe Mesić, a za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske dr. Franjo Tuđman.

Tuđman: Nisam sumnjao da će hrvatski narod pokazati zrelost na izborima

Obratio se nazočnima i istaknuo kako je Hrvatski državni sabor kroz povijest bio čuvar suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice.

Kazao je i kako nije sumnjao da će hrvatski narod pokazati svoju zrelost na prvim demokratskim izborima, “iz kojih je proizišao Sabor, te izrazio uvjerenje da će “on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj, ali svetoj domovini.

Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće.

Sabor konstituiran 30. svibnja 1990. radio je nešto duže od dvije godine i u tom je razdoblju, odrađujući dio mandata u posebnim, ratnim okolnostima, donio povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državno-pravnih sveza s bivšom SFRJ, kao i “božićni Ustav”.

Vijenci i svijeće za poginule za Domovinu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade u povodu Dana državnosti položit će vijence kod Spomenika domovini.

Povodom Dana državnosti i svetkovine Tijelova, koji padaju na isti dan, zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša vodit će misno slavlje u crkvi sv. Marka na Gornjem gradu, nakon čega će premijer Plenković s članovima Vlade prisustvovati smjeni straže Kravat pukovnije.

Dan državnosti bit će obilježen i u drugim gradovima. Na vukovarskom Memorijalnome groblju žrtava iz Domovinskog rata predstavnici Grada odat će počast poginulima polaganjem vijenca i paljenjem svijeća, a u crkvi sv. Filipa i Jakova služit će se sveta misa za Domovinu.

Predsjednik Vlade poslijepodne će u Zagrebu prisustvovati programu u Rekreacijsko-sportskom centru na Jarunu gdje će obići taktičko-tehnički zbor naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme postrojbi te proizvoda i usluga braniteljskih zadruga. Nazočit će i pokaznim vježbama Hrvatske vojske i policije te letačkom programu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Obilježavanje Dana državnosti završit će svečanim koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Vjerojatno nema vlasnika mobilnog ili fiksnog telefona u Hrvatskoj kojeg barem jednom, pozivom ili porukom, nije kontaktirao neki trgovac ili agent u call-centru nudeći razne proizvode i usluge.

Lako je za pretpostaviti da većina primatelja takvih poziva ili poruka nije bila zainteresirana za ono što im je nuđeno, a vrlo vjerojatno i ljutita zbog neželjenih poziva.

Mnogi, pak, ne znaju da mogu, ako žele, relativno jednostavno spriječiti takve pozive i poruke.

Postoji e-Registar NE ZOVI

Naime, u članku 12.1. Zakona o zaštiti potrošača piše da je “zabranjeno upućivati pozive i/ili poruke putem telefona potrošačima koji su se upisali u registar potrošača koji ne žele primati pozive i/ili poruke u okviru promidžbe i/ili prodaje putem telefona”.

Slijedom toga, u Hrvatskoj već godinama postoji e-Registar “NE ZOVI” – besplatni javni registar telefonskih brojeva potrošača koji ne žele da ih trgovci kontaktiraju telefonskim pozivima ili putem SMS i MMS poruka. Trgovci, pak, imaju zakonsku obvezu sve telefonske brojeve u tom registru izbrisati sa svojih pozivnih lista te ih ne smiju zvati niti slati poruke nudeći im proizvode ili usluge.

Naravno, ako netko želi da ga pojedini trgovci ipak kontaktiraju, može za njih zadržati posebne privole, ali ih može i opozvati u bilo kojem trenutku.

Kako se upisati u Registar?

Registar “NE ZOVI” javno je dostupan na stranicama HAKOM-a (Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti), a u njemu su vidljive samo tri informacije: je li pojedini broj upisan u registar, jesu li za taj broj povučene sve prethodno date privole te vremensku oznaku kada je broj upisan u registar. Ostale informacije vezane uz broj upisan u Registar “NE ZOVI” nisu javno dostupne.

Sam upis u Registar relativno je jednostavan. Obrazac zahtjeva za upis/ispis telefonskog broja koji je moguće preuzeti na stranici HAKOM-a treba popuniti (olovkom nakon ispisa ili elektronički) te ga dostaviti svome teleoperateru osobno u poslovnici ili e-mailom. Teleoperater potom ima rok od sedam dana da vaš broj upiše u Registar. Na ovoj poveznici možete provjeriti nalazi li se vaš broj u Registru nakon što ste zatražili upis.

Što ako trgovci nastave zvati?

Događa se, naravno, da i nakon toga neki trgovci zovu potrošače na brojeve koje su ovi upisali u Registar. Isprva to može biti zato jer trgovac nije još “skinuo” broj s liste pa ga valja upozoriti na to. A ako sepozivi trgovaca učestalo nastave, potrošač takve može prijaviti tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata, koja je nadležna u tom slučaju.

Više detalja o e-Registru NE ZOVI možete pročitati OVDJE.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je detaljne statističke podatke o upisu učenika u srednje škole.

Generacija srednjoškolaca u petak je završila svoje srednjoškolsko obrazovanje, a već su u ponedjeljak počeli upisi u srednje škole diljem zemlje. Očekivani broj novoupisanih u školskoj godini 2024/2025. veći je od 48 tisuća, a upis će se u potpunosti obavljati elektronički.

Na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u sklopu aplikacije Školski e-Rudnik objavljeni su statistički podaci o upisu učenika u srednje škole za prethodnu školsku godinu.

Od nešto više od 40 tisuća učenika u Hrvatskoj, 39.318 upisano je u srednju školu. Posjek po osnovnoj školi iznosio je 4,20.

Najviše djece upisalo se u strukovne škole, njih oko 70 posto, 27,4 posto učenika upisalo je gimnazijske programe, dok je umjetničke programe upisalo manje od 2 posto učenika.

Početku nastavne godine posebno se moglo veseliti 82 posto učenika koji su uspješno upisali svoj prvi izbor. Broj učenika s teškoćama u razvoju koji su upisali srednju školu iznosio je oko 3500, tj. oko 9 posto ukupnog broja učenika.

Gimnazijski sektor kao prvi odabir htjelo je upisati 54,3 posto učenika, dok je najnezanimljiviji sektor mladima bio Geološko-naftno-rudarsko-kemijski koji je prvi na svome popisu imalo nešto više od 13 i pol posto učenika.

Od ukupnog broja pristiglih prijava, najuspješniji su bili umjetnički programi koji su upisali gotovo 40 posto učenika koji su se prijavili. Prag od 20 posto upisanih po broju prijava prešli su i Šumarstvo, prerada i obrada drva, Turizam i ugostiteljstvo, Gimnazije te Promet i logistika.

Najneuspješniji su u tom pogledu bili učenici koji su se htjeli upisati u strukovni sektor Grafičke tehnologije i audio-vizualnog oblikovanja gdje je od ukupnog broja prijava upisano svega 14 posto.

Neke od sednjoškolskih, uglavnom strukovnih programa, prošle je godine upisao po jedan učenik.

Za program autolimara na srpskome jeziku prijavilo se osam učenika, a prihvaćen je jedan. Za program na istome jeziku za automehaničara prijavilo se 14 djece. Bačvarem je htjelo postati 13-ero djece, dok se u waldorfsku alternativnu srednju školu namjeravalo upisati osam učenika.

Što se tiče privlačnih sektora po županijama, ne uzimajući u obzir interes za upis u gimnazijske programe, u 11 županija učenici su najviše upisivali smjerove povezane uz strojarstvo, brodogradnju i metalurgiju.

Radi se o Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Bjelogorsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj te Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

U tri županije učenici su najviše zanimanja pokazali za ekonomsko-trgovačko-poslovni sektor i to u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Zagrebačkoj županiji.

Elektrotehničare i buduće računalne stručnjake najviše su privukle Sisačko-moslavačka i Požeško-slavonska županija te Grad Zagreb.

Najviše turstičkih djelatnika i menagement stručnjaka dolazi iz Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Ličko-senjske, Primorsko-goranske te Istarske županije.

Najveći postotak učenika koji su odabrali umjetnički sektor ima Primorsko-goranska županija čijih je nešto manje od četiri posto učenika upisalo neki od umjetničkih programa, piše Dnevnik.hr.