Connect with us

Nekategorizirano

Kakav pastir, takve ovce

Objavljeno

-


Umjesto da mjerodavne organizacije pošalju oboljele svećenike u “dolinu gubavaca”, one im omogućavaju da slobodno lamataju jezicima po hrvatskim oltarima i šire homofobnu pandemiju. Ova rečenica, priznat ćete, zvuči poprilično nastrojena protiv Crkve, njezinih sljedbenika i njezinih zemaljskih opunomoćenika koji bi trebali povoditi Kristov nauk. Možda bi mogla glasiti i ovako:
“Umjesto da mjerodavne organizacije pošalju gay udruge u ‘dolinu gubavaca’, one im omogućuju da slobodno paradiraju po europskim trgovima i šire homoseksualnu pandemiju.”
Da je ove riječi kojom prilikom kazao kakav socio-patološko-naci-skinhead, većina bi, iako je i to pogrešno, samo odmahnula rukom i rekla – ma pusti budalu. Jer “skin si, takav si”. Međutim, kada na sveopće zgražanje javnosti i klera, bar onog dijela koji u glavi ima koju šačicu soli, ovu morbidno, homofobično, mrziteljsku rečenicu izjavi “Božji pastir”, kome je dano u zadatak da svoje stado vodi Božjim putem – onda smo u problemu.
Andro Ursić, župnik u Supetru, ili da kažemo Don Fob, koji se davno posvadio sa vlastitom pameću dodao je nakon toga i ovu zgražajuću rečenicu:
“Znamo da je u Kristovo vrijeme vladala pošast gube, te da su oboljeli trebali biti izolirani i nastaniti se u Dolini gubavaca. Krist je prema oboljelima od gube bio samilostan i sve koji su došli k njemu s vjerom, liječio je od opake bolesti. Suvremeni ‘gubavci’ dolaze Kristovu namjesniku na zemlji, ne da ih liječi, nego da potvrdi njihovu bolest kako bi se proširila na sve meridijane i paralele.”
Netko dovoljno “prehlađen” kao supetarski Don Fob mogao bi, recimo, ne uspjevši pohvatati sve konce izjaviti nešto ovakvo:
“Znamo da je u Kristovo vrijeme vladala pošast raznoraznih bolesnika, te da su oni trebali biti izolirani i nastaniti se u zato predviđenim sanatorijima. Krist je prema takvima bio samilostan i sve koji su došli k njemu s vjerom, poslao ih je u svijet da šire Božju riječ. Suvremeni ‘bolesnici’ dolaze Kristovim vjernicima iliti ovcama ne da ih kao pravi pastiri vode Kristovim putem,nego da ih zaraze svojom ‘boleštinom’ kako bi se ona proširila na sve meridijane i paralele.”
Znam da rečenica djeluje baš onako kako i zvuči – skandalozno. Međutim,obzirom da čovjek nije mogao sam sebe stvoriti kao homoseksualca već je to, svidjelo se nekima ili ne, također Božje djelo ili njegova slika i prilika, možemo prvu rečenicu, ovisno iz koje se perspektive čita, napisati i ovako:
“Umjesto da mjerodavne organizacije pošalju Boga k vragu, one mu omogućuju da slobodno i dalje od ljudi stvara homoseksualce koji po europskim trgovima šire homoseksualnu pandemiju.”
Pa na nju, recimo, nadodamo dvije kapi glupofixa kojim inače dobro upućene i katolički neosviještene spodobe, pardon osobe, podmazuju vlastite mentalne proteze, dobijemo sljedeću rečenicu:
“Znamo da u naše vrijeme vlada pošast katolicizma, te da bi oboljeli trebali biti izolirani i nastaniti se u Dolini budala. Mi smo prema oboljelima od katolicizma samilosni i sve koji takvi dolaze k nama s ljubavlju ih podupiremo. Suvremeni ljudi oboljelima od katolicizma umjesto da ih liječe, priznaju njihovo poimanje stvarnog i nestvarnog, relevantnog i irelevantnog i kao pravi suvremeni ljudi puštaju da se njihov katolicizam proširi na sve meridijane i paralele.”
Što smo, dakle, zaključili raščlanjujući (premda je to uistinu vrlo težak posao) suvislost Don Foba na proste faktore? Da bi njegova rečenica mogla, ako se malo preformulira iz kuta gledanja “suvremenih gubavaca”, izgledati slično… “Umjesto da mjerodavne organizacije pošalju katolike na Goli otok, one im omogućavaju da slobodno paradiraju po europskim trgovima i šire katoličku pandemiju.” Nastavljamo dalje u istom tonu.
Znamo da je u Titovo vrijeme vladala pošast katolicizma, te da su oboljeli trebali svi biti izolirani i nastanjeni na Golom otoku. Tito prema većini oboljelih nije bio samilostan i sve koji su došli k njemu tamničio je gdje god bi se sjetio. Suvremeni katolici dolaze post Titovim namjesnicima ne da ih izoliraju, već da potvrde i podupru njihovu pošast kako bi se ona proširila na sve meridijane i paralele. Jedna takva pošast izbacila je na obalu civilizacije i Don Foba, župnika supetarskog Andru Ursića. Pa mi pada na pamet scena iz Smojinog Malog mista u kojoj je don Karmelo dajući roge nebu ispalio:
Kad dođem na Posljednji sud i kada me Gospodin bude pitao – pastiru gdje je tvoje stado, ja ću mu reći: Koze i jarce si mi dao, koze i jarce ti vraćam.
Slično bi mogao reći neki supetarski vjernik kada dođe na Posljednji sud, pa ga Gospodin upita – ovco, jesi li svjesna svojih zemaljskih grijeha?
– Gospodine, kakav pastir takve su mu i ovce.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Jaca

    12. siječnja 2011. at 8:07

    E moj dunatove… Kolko si ti sranja nadrobija!

    No votes yet.
    Please wait...

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu 

Objavljeno

-

By

Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.

Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.

– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.

Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.

– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.

Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.

Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.

Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.

Nastavi čitati

Nekategorizirano

test

Objavljeno

-

By

Nastavi čitati

magazin

Kako prepoznati imate li covid ili gripu

Objavljeno

-

By

Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.

Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.

Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.

„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“

Brzina razvoja simptoma

Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.

Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“

To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.

Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“

Otežano disanje

Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.

„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.

I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).

Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.

Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.

Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“

Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.

Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.

Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“

Što učiniti ako se pojave simptomi covida?

Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:

  • imaju povišenu temperaturu
  • osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti

Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu