Nekategorizirano
Božićni ručak sa svekrvom

Kako to priliči dobroj budućoj nevjesti, ako to uopće kanim i postati, odlučila sam sa svojim dragim posjetiti njegovu obitelj na čelu s kraljicom majkom i pojesti s njima božićni ručak. Moj dragi obožava svoju majku, pa rekoh – ajd’ da i ja jednom napravim taj ustupak i ručam sa ženom koja je porodila mog voljenog?
Prva stvar, kad smo uopće dobili poziv, bilo je vidljivo da nas zove jer, eto, nek’ se i njezin sin malo najede budući ja naravno ne znam spremati te genijalne delicije koje sprema kraljica majka.
A mislim se ja – ajd’ bar neću kuhati 15 sati i nakon toga još deset prati suđe.
Tako mi odlučili krenuti na božićno okupljanje njegove familije.
Na samom pragu, dočekala nas je dobrodošlica:
– Eto i vas! Sine moj, nekako si mi smršavio i blid si, nitko se za tebe ne brine, jadno moje!? – kroz nekakvu kao šalu pozdravila nas je sveki.
Moj se dragi po starom dobrom običaju nije baš snašao, nego je samo navalio na nešto što bi sličilo fritulama.
Uvodni dio bio je loš po običaju, ali slijedilo je zasjedanje za obiteljskim stolom koje uglavnom ide ovako. Ja se osjećam kao na ispitivanju u policijskoj postaji, dok mom dragom ispadaju komadi sarme iz usta, jer naravno nije jeo danima, zbog činjenice da ja i nisam baš neka kuharica, a još gora je činjenica da sam majci kraljici otela sina jedinca iz njezinih skuta.
Njegovog oca nije niti za viditi niti za čuti, ali je zato tetka turbo nabrijana na rađanje malih Hrvata.
– Dico draga, a kad ćete se vi ženit?! A? A triba mala i dicu počet rađat, znaš, ide tebi vrime!
– Ide meni vrime? O bože! – mislim se ja, dok je ovaj moj navalio na tuku.
Tetka se ne da smesti pa nastavlja:
– Ma dobro, čitam ja po novinama da ženidba i nije nešto u modi, al’ tribala bi početi s dicom, triba vrimena da se sve to porodi.
Za Boga miloga, ženo, koliko ti misliš da ću ja dice rađati? Do 50-e? Al’ najvažnije je da se ona samo meni obraća sa “tribala bi početi”, kao da moj voljeni tu ne sudjeluje?
Dok tetka drži monolog o pronatalnoj politici familije, dotle je ujak koji sjedi meni s lijeva odlučio kako je sad nabolje vrijeme da mi stavi ruku na koljeno i malo me kao potapša, da imam na umu kako nije samo moj dragi dostupan neženja u ovoj obitelji.
Njegov je pak zaključak kako sam premršava i nje baš siguran hoću li uopće moći išta roditi, a kamoli nešto na diku za familiju.
I onda je došla rečenica koju bi slobodno mogli nazvati lajtmotivom cijelog zasjedanja:
– Ma mala, bitno je da je muško! Što više njih, to bolje!
Nakon ovog nisam imala apsolutno nikakvog daljnjeg kometara. Moj voljeni prešao je na kolače tako da je bilo potpuno suvišno prekidati ga i mlatiti nogom ispod stola. Sve je bilo uzalud.
Jedino što mi je preostalo jest familiji na čelu s kraljicom majkom prisegnuti da ću u vrlo skoroj budućnosti roditi četvero malih Hrvata katolika, sve muški naravno, kuhati njihovom jedincu sva tri obroka dnevno, čistiti, prati i naravno držati do sebe, jer ne daj Bože da se zapustim kad je sin jedinac – navikao na najbolje?
Nekategorizirano
Rezervirale vilu za djevojačku večer, a onda je nestala. Ovo se može dogoditi i vama
Ono što je trebalo biti nezaboravna djevojačka večer na Ibizi pretvorilo se u skupu noćnu moru za skupinu britanskih prijateljica. Nakon što su putem platforme Booking rezervirale luksuznu vilu s bazenom i za nju platile oko 2.100 eura, neposredno prije dolaska otkrile su da smještaj uopće ne postoji.
Kako piše The Guardian, oglas za vilu nestao je s platforme samo nekoliko sati prije njihova dolaska na otok. Ostale su bez rezerviranog smještaja usred turističke sezone te su u posljednji trenutak morale pronaći novi, znatno skuplji.
Sve više prijevara na platformama za rezervaciju
Stručnjaci upozoravaju da ovakav slučaj nije iznimka, nego dio rastućeg trenda internetskih prijevara usmjerenih na korisnike popularnih platformi za rezervaciju smještaja, poput Bookinga i Airbnba, prenosi N1 BiH.
Prevaranti najčešće objavljuju oglase za nepostojeće apartmane ili vile, koristeći fotografije ukradene s drugih internetskih stranica. Kako bi ponuda djelovala vjerodostojno, često dodaju lažne pozitivne recenzije i nude atraktivne cijene. Nakon što gost uplati novac, komunikacija se nastavlja sve do dana dolaska kako ne bi izazvala sumnju. Tada oglas nestaje, telefonski brojevi postaju nedostupni, a turisti shvate da su prevareni.
Slični slučajevi posljednjih su godina zabilježeni i na Jadranu, ali i u drugim europskim turističkim odredištima.
Kako prevaranti navode žrtve na pogrešan potez?
Među najčešćim metodama kojima se služe su poruke da je “ostao još samo jedan slobodan termin po toj cijeni”, čime stvaraju osjećaj hitnosti i potiču korisnike na brzu odluku.
Još jedan čest znak upozorenja jest zahtjev da se uplata izvrši izvan službenog sustava platforme, primjerice bankovnom uplatom ili putem poveznice poslane u privatnoj poruci. Prevaranti također izrađuju lažne internetske stranice koje izgledaju gotovo identično službenim stranicama Bookinga ili Airbnba kako bi došli do podataka o bankovnim karticama korisnika.
Povrat novca može potrajati tjednima
Kada prijevara bude otkrivena, slijedi dugotrajan postupak dokazivanja. Ako je novac uplaćen izvan službenog sustava platforme, korisnici često teško ostvaruju pravo na povrat sredstava.
Čak i kada je rezervacija plaćena putem službenog sustava, postupak povrata novca može trajati tjednima, dok turisti u međuvremenu moraju pronaći novi smještaj, najčešće po znatno višim cijenama zbog velike potražnje.
Kako se zaštititi?
Stručnjaci za kibernetičku sigurnost savjetuju da se prije rezervacije provjere fotografije smještaja pretraživanjem na internetu kako bi se utvrdilo jesu li preuzete s drugih stranica. Također preporučuju da se sva komunikacija s iznajmljivačem i sva plaćanja obavljaju isključivo putem službenog sustava platforme.
Ako domaćin traži uplatu izravno na bankovni račun ili putem poveznice izvan platforme, riječ je o ozbiljnom upozorenju da bi moglo biti riječ o pokušaju prijevare. Stručnjaci poručuju da je upravo dodatni oprez prije uplate najbolja zaštita od gubitka novca i pokvarenog odmora.
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport5 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.





lusi
25. prosinca 2010. at 19:15
aj molin te nemoj više pisati kolumnu…
lin
25. prosinca 2010. at 20:27
lusi ako ti ne paše ne moraš čitat. Meni su njene kolumne vrh.
btw. Sretan Božić!
kiki
26. prosinca 2010. at 18:07
i tebi MareZd
Ne ne
25. prosinca 2010. at 22:08
lažeš, ovo je sve izmišljeno
zigo
26. prosinca 2010. at 17:37
NEKO JE UZIVLJEN U SEX I GRAD!!!Daj brate napravite nesto inovativno a ne kopirate Carrie Bradshaw!!
Milka
26. prosinca 2010. at 18:34
Ajme majko jadna li si ako je ovo stvarni događaj, ako je izmišljeno onda dobro, jer ako su nam žene kao ti, onda bi nam bilo najbolje se ubiti!
Marko
26. prosinca 2010. at 21:29
Ma sve to triba shvatiti ko zajebanciju.
toni
28. prosinca 2010. at 21:40
ovo je vjerojatno istina na žalost ali obostranu.neznam koliko u ovom slučaju dotična ima godina al po prijašnjim kolumnama je zagrabila u tridesete i ljudi logično je da starci razmišljaju o tome.pa u kojem vi današnje cure vjeku živite?? zar vi stvarno mislite da ćete rađati sa 38 ili 40 normalnim putem i bez komplikacija?? malo ste se previše nagledale tog sex i grada… nismo kromanjonci al žene vaša je svrha izmeđuostalog rađanje alo…mislim da neke mogu da bi se rado i toga oslobodile…nez koji vam je k… ..citirat ću jednog šaljvog dečka kojei mi je jednom reko : “mene je mate morala samo roditi i to joj je bilo teško ” fala bogu na slavonkama!
Danka
29. prosinca 2010. at 5:59
“mene je mate morala samo roditi i to joj je bilo teško ”
Hvala bogu da muški ne moraju rađati jer nas ne bi bilo, lako je pričat o onome šta se ne proba. Samo roditi? A ko ga je hranio svaka 2 sata, brinuo o njemu dok ne stasa, bio uz njega uz bolesti, po cijepljenjima, na roditeljskim sastancima, uz sve uspone i padove, dok se tražio i dok je rastao?
I uopće, zašto to stalno natezanje oko udaje-ženidbe? Pa ne treba biti u braku da bi se imalo dijete i malo je muškaraca koji su dorasli ulozi supruga i oca.
Ja sam za slobodan seks, ne moramo se udavati za nekog kromanjonca samo zato da bismo imale djecu, to se može ostvariti i bez braka.
Danka
29. prosinca 2010. at 5:52
Jednom je neki limispričao zgodnu anegdotu vezanu uz propitkivanje rođaka: “I? Kad ćeš se oženit?”
Radnja: sprovod
Prišao je babcima koji ga maltraju po svadbama s tim pitanjem o ženidbi i iskomentirao: “I? Kad je Vaš red?”
Hahahaha~ više ga nisu ispitivali
Vrhovnik
29. prosinca 2010. at 22:07
ovo nas vraća na Emmin prijašnji članak -Kako se udati u Zadru?- kada se pročita ovaj nastavak, onda je zaista istina” fala bogu na slavonkama i bosankama koje su doselile u zadar!”
Mile
30. prosinca 2010. at 14:46
Amen!
lusi
30. prosinca 2010. at 21:32
a lin ako ti je njezina kolumna vrh onda ti je IQ vjerojatno isti ko broj cipela…
mica maca
31. prosinca 2010. at 0:21
Ajme…stvarno ste dosadili s tim Bosankama. Ajte u Bosnu pa njima tamo solite pamet. Ja ne želim Bosnu u Zadru, a bome ni Bosance.
ToČka