Hrvatska
Wikileaks-ove objave uzdrmale i hrvatske diplomate

Na Sveučilištu u Zadru u Svečanoj dvorani održan je Okrugli stol na temu “Budućnost diplomacije nakon Wikileaks-ovih objava”. Program je otvorio Đani Bunja, zamjenik župana Zadarske županije rekavši kako Zadarska županija već ima iskustva u međunarodnoj diplomaciji te kako se nada nastavku suradnje i proširenju veza između država.
Rektor zadarskog Sveučilišta osvrnuo se na povijest zadarske diplomacije i pohvalio novootvoreni studij diplomacije kao dio projekta dubrovačkog i zadarskog sveučilišta.
– To je povijesna odluka i početak da se napravi novi korak u budućnosti diplomacije, rekao je Uglešić.
Uvodnu riječ imala je i rektorica Međunarodnog sveučilišta DIU u Dubrovniku prof. dr. sc. Janice McCormick koja se više osvrnula na sam studij te otkrila kako se za podučavanje diplomacije u Hrvatskoj odlučila upravo iz razloga jer ovoj zemlji želi pomoći izgraditi kulturu demokracije. Prof. dr. sc. Dijana Vican državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa ujedno i profesorica na Sveučilištu u Zadru istaknula je Miomira Žužula kao posrednika u spajanju ova dva sveučilišta.
– Studij diplomacije trebao bi pokazati kvalitetne pomake zbog promijene u društvu i budućeg suživota u Europskoj uniji, rekla je prof. Vican.
Prva tema bila je “Kako Wikileaks-ovo objavljivanje dokumenata utječe na odnose među državama”. Moderator cijele rasprave bio je Miomir Žužul, a diplomat Davor Božinović o Wikileaksu rekao je kako je to samo puka želja jednog portala da se privuče pozornost bez obzira na posljedice te naglasio kako se diplomatski poslovi ne rješavaju putem medija. Sve je to stvar razgovora i dogovora diplomata i država, dok mediji, o čemu je također bila rasprava, ne smiju odavati tajna izvješća bilo koje diplomacije jer to može ugroziti pojedinca.
Wikileaks je uzdrmao cijeli svijet, a veleposlanici iz Izraela, Njemačke i Italije u Republici Hrvatskoj dali su do znanja da se diplomatske stvari riješavaju u okviru tajne. Bruno Lopandić, glavni urednik dnevnika Vjesnik pitao se:
– Što je ustvari Wikileaks i da li se u tim dokumentima nalaze i rasprave s Hrvatskom?
Veleposlanik Države Israela u Republici Hrvatskoj Yosef Amrani rekao je kako ljudi nisu očekivali ovakve informacije, no bilo je samo pitanje vremena kada će biti dostupne cijeloj javnosti. Time je dao do znanja kako cijela afera neće ugroziti diplomatske odnose s američkim diplomatima. U programu su sudjelovali i Josip Paro, Dražen Vukov Colić, vanjskopolitički komentator i Mate Granić.
Svi nazočni pohvalili su novootvoreni studije, koji za sada broji svega 15 studenata a godišnje će stajati 3.000 eura. Studentima je danas ovo bilo prvo predavanje.
Druga tema ovog okruglog stola bila je “Budućnost diplomatske struke nakon Wikileaks-ovih objava”. Rečeno je kako sve ono što je objavljeno na spornom portalu će s vremenom izblijediti, odnosno neće dobivati pozornost koju sada dobiva, no isto tako to ostaje na internetu i uvijek će se moći pročitati. Iako je danas normalno da svatko piše i objavljuje što hoće, bitno je da onaj tko piše ima vjerodostojnost. Tako je Wikileaks i prije pisao, no nije se podizala nikakva prašina dok se nije dogodilo ovo što se dogodilo.
Ravnatelj Uprave za Europu i Sjevernu Ameriku mr. sc. Aleksandar Heina rekao je kako je bitno da onaj koji piše ima vjerodostojnost i kredibilitet. Isto tako naglasio je kako sporni portal još uvijek nije objavio nijedan konkretni dokument, već samo izmeđuostalog, sramotne razgovore među dipomatima.
– Dipolmatsko zanimanje je plemenito zanimanje i svaki dipolmat mora imati kredibilitet, transparentnost i povjerenje. Komunikacija dipolmata je jako bitna, no isto tako neke stvari se mogu izvući iz konteksta i tako izvučene mogu se u medijima krivo interpretirati, komentirao je Heina.
Što se tiče budućnosti dipolmacije, svi su se složili da je diplomacija jako bitna i da bez nje nema svijeta te se stoga ne moraju brinuti za opstanak diplomacije. Jedan od govornika naglasio je kako je bitno da se diplomacija uskladi s vremenom te da postane više od samog pregovaranja. Potrebno je diplomaciji pristupiti kao kroz marketing, s određenim ciljem i planom za ostvarenje tog cilja.
U svom završnom govoru Miomir Žužul rekao je:
– Dobar dipomat je obrazovan diplomat, odnosno jako dobro poznaje svijet u kojem živimo. Nema svijeta bez dipolmacije i jako sam optimističan da će se diplomatski odnosi i dalje razvijati pozitivno.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




