Connect with us

Hrvatska

Šimunov: "Ako se dokaže da je namjerno stisnuo gas, vozač će biti kažnjen!"

Objavljeno

-

Edvin Šimunov (foto: Žeminea Čotrić)
“Bojkotirajmo Liburnijine autobuse dok se vozač koji je pogazio tri psa ne bude kažnjen” naslov je grupe na Facebooku, a udruga Prijatelji životinja pokrenula je potpisivanje peticije za njegovo kažnjavanje, prenosi hrvatski portal Index. Prošlotjedni događaj u zadarskom Diklu, kada je vozač Liburnijinog autobusa usmrtio tri psa na cesti, obišao je velik broj medija na državnoj razini. Udruge, kao i mnogi građani, pozivaju na osudu ovog nemilog događaja i traže kažnjavanje.
Direktor Liburnije Edvin Šimunov naglašava da ne može kazniti nikoga dok mu se ne dokaže krivnja.
– Događaj je tužan i tragičan. Mi volimo životinje, ali ne možete danas nikoga kazniti na osnovu traženja neke udruge ili pisanja medija. Ako se dokaže da je vozač namjerno dodao gas da bi pogazio pse, onda će svakako biti kažnjen. Ljudi moraju shvatiti da se radi o uskoj cesti u Diklu. Policija je odmah po događaju utvrdila da se autobus nije kretao brzinom većom od dozvoljene i da vozač nije bio pod utjecajem alkohola, rekao je Šimunov.
Prijatelji životinja u svome priopćenju navode kako su “svjedoci vidjeli da je vozač namjerno dao gas”, ali policija to nije utvrdila.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Putnik

    29. studenoga 2010. at 14:49

    Poštovani gospodine Šimunov, ako čitate, samo da znate, Vaši vozači su neoprezni ne samo u Diklu, vć i u drugim dijelovima grada.
    Vozite se vi jednom u Vašem automobilu iza autobusa kojim upravljaju Vaši djelatnici, pa kada shvatite kako autobus vozi 80km/h u naseljenom mjestu, i to još u blizini škole, sve će Vam biti jasnije.
    Možda će onda biti sankcija. I nije se digla bilo kakva udruga, nego Udruga za zaštitu životinja i ljudi kojima je već preko glave gledati životinje i njihovo zlostavljanje.
    Životinje ne mogu dati svoj glas, ali drugi mogu dati za njih. barem oni kojima je stalo.
    Da, cesta u Diklu je uska, ali da je vozač vozio 30 ili 40 km/h uspio bi stati. ali nije vozio normalnom brzinom.
    Kada izlaze sa autobusnih ugibališta uopće ne gledaju ( ima izuzetaka i svaka im čast) već se samo uključe u promet i briga ih.
    Nemojte ovu priču gledati samo kroz to “psi su stradali”. Što bi zaista bilo da je nečije dijete istrčalo? U subotu, u popodnevnim satima. Taj vozač bi onda odgovarao na sudu, a ovako….
    Pješaci se ne bi trebali bojati vaših vozača, a sada se boje.
    vlasnici životinja dobili se prijave, vaš vozač je trebao dobiti barem suspenziju, bilo kakvu kaznu jer to je moglo biti i nečije dijete ( zapravo jedan pas je čak to i bio čovjeku koji boluje od ptsp-a koliko god da to zvučalo čudno).
    na kraju krajeva, mogla je to biti i neka starija osoba, bilo tko. i da, mogao je to biti bilo koji drugi vozač. ali nije.
    Usputno, jeli vam taj vaš vozač rekao zašto nije uspio zakočiti? Naravno da nije, jer bi sam sebe odao da je radio nešto što nije po pravilima i da bi Vam zbog toga dao razlog da ga kaznite, pa makar po plaći!
    Cijela Hrvatska se radi te priče digla na noge, razmislite zašto.

     
  2. danci

    10. prosinca 2010. at 17:54

    cuje li nas iko.halo,jos jednom,cujel li iko ili cita sve ovo.gdje su odgovori

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Objavljena stopa inflacije za travanj, pogledajte koliko su rasle cijene

Objavljeno

-

By

unsplash

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, dok su u odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7%.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Hranu, piće i duhan 4,5%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,0%, a za Energiju 1,1%.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%, Usluge, za 0,7%, te Hrana, piće i duhan, za 0,7%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Energija, za 0,4%.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja 2024.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

-

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu