Hrvatska
U Hrvatskoj prijavljeno više od 300 portala

U hrvatskom medijskom prostoru prijavljeno je oko 300 internetskih portala, pokazuju podatci Agencije za elektroničke medije koja je ovih dana počela objavljivati njihove podatke na svojoj internetskoj stranici pa će na jednom mjestu, iako portali postoje već godinama, prvi put biti dostupan takav službeni popis.
Agencija usklađuje podatke s novim Zakonom o elektroničkim medijima (ZEM) koji je jasnije odredio kriterije pa provjerava odgovaraju li novoj definiciji već prijavljeni portali. Po toj odrednici portali su urednički oblikovane internetske stranice koje sadrže inačice tiska i informacije iz medija, a dostupni su široj javnosti neovisno o opsegu.
ZEM propisuje da su portali od 2010. obvezni uplatiti 0,5 posto prihoda za rad agencije, a prve se uplate mogu očekivati u svibnju 2011.
Internetom u Hrvatskoj koristi se više od 50 posto stanovništva, a među mladima taj postotak je puno viši. Internet kao nova platforma omogućuje da se na njemu razviju različiti institucionalni sadržaji.
Novim medijima pripadaju i portali koji omogućuju interaktivnost i komentare korisnika, tehnološki su napredni i služe se svim oblicima informacija – tekstom, zvukom, slikom.
Nove tehnologije, posebno internet, omogućile su da sve više ljudi nisu samo primatelji informacija nego da ih i stvaraju i na taj način kreiraju nove medije, među ostalim portale i blogove.
Amatersko ili civilno novinarstvo ima problem vjerodostojnosti jer je posebno pitanje koliko se može vjerovati u istinitost informacije koju nam daje netko za koga nismo nikad čuli.
S jedne strane puno je veća mogućnost da iz prve ruke dobijemo neku informaciju, a s druge strane puno je veća odgovornost na onome tko čita da je pitanje vjerodostojnosti toga upitno, izjavila ja za Hinu profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Zrinjka Peruško. Smatra da pitanje o tome jesu li ljudi sada bolje informirani može biti povezano s pitanjem kako funkcionira javnost i je li ona toliko “istrgana” na malene javne sfere koje se vrte oko jednog bloga ili portala da više ne postoji zajedničko javno mnijenje, ali je to nešto o čemu se vode rasprave.
Također, nema odgovora na europskoj ni svjetskoj razini na pitanje pomažu li ili odmažu novi mediji i mogućnosti novih platforma demokraciji jer je o tome rasprava u tijeku. Novi mediji definitivno omogućuju više glasova, a pridonose li ti glasovi nečem konstruktivnom ili većem žamoru i buci, pitanje je na koje još nije odgovoreno ni teorijski i empirijski, zaključila je Peruško i ustvrdila da su portali otvorili novu mogućnost informiranja i da svaki novi medij povećava pluralnost, ali da je sasvim drugo pitanje povećava li se istodobno i informiranost, piše HRT.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




