Nekategorizirano
JESU LI VUKOVAR I ŠKABRNJA STVARNO SLOBODNI?

Sloboda (mogućnost samostalnog, nezavisnog djelovanja, mogućnost samoodređenja čovjeka…mogućnost nesmetanog rada u kakvoj oblasti ljudske djelatnosti…povlastica..), kako je definira Hrvatski enciklopedijski riječnik, tek je djelomično prepoznatljiv pojam u herojskim mjestima Vukovaru i Škabrnji. I drugdje u Hrvatskoj je isto, jer je većina ljudi bitno zakinuta u ostvarenju temeljnih ljudskih prava i sloboda, ali (sveti) pojam Sloboda, ovih dana izrečen tisućama puta u Vukovaru, Borovu naselju, Škabrnji, Nadinu… tamo gdje ima posebnu težinu i gdje je skupo stajao, gdje su se pojmom razbacivali najodgovorniji, pozvani da ga osiguraju, a nisu. Tu se pojam sloboda, lako izrečen, udaljava od svoga značenja više nego igdje.
Nema više u njima stranih zavojevača, sile mraka i neviđene destrukcije ljudskog uma, ili kako god ih zvali nikada nećemo naći adekvatno ime, ali nema ni Slobode, one koja se piše velikim slovom, koja je davno skupo plaćena, a neisporučena i koja, baš ovdje, gubi veliko slovo.
Vukovar, najperspektivniji grad prije rata, lijep i bogat. Takvi uvijek zapnu za oko svakom osvajaču i u pravilu ih pretvaraju u svoju suprotnost. Baš tako i bi. Ali, to su bili osvajači, crni da crnji ne mogu biti. Taj dio priče, ma koliko se tko opirao, polako, ali sigurno, odlazi u povijest.
Možda bi nas ovih dana, više od tehničkih detalja (odnosa snaga i žrtava 1991.) interesiralo nešto što je ostalo potpuno nejasno, a takvim je skoro dvadeset godina. Čini nam se temeljem na kojem niče sve više nevolja toga grada, koji je nevoljeno dijete svake vlasti svih ovih godina.
Vratimo li se ponovo na već korištenu sentecu: „Prešućena istina kad-tad postaje sramota“, i malo dublje se zagledamo u problem, vidjet ćemo kako je svevremenska i, u slučaju Vukovara, bez greške se ostvaruje.
Počnimo od HTV-a, prvaka prešućenih istina. U najavi dokumentarca o zbjegu iz Vukovara, popustila im je opreznost, pa su napisali:“19 godina nitko nije zabilježio priču o izlasku Vukovaraca iz opkoljenog grada. Prešućivalo se ili odmahivalo rukom: „Pa, oni su pobjegli…“ Netočno! 16.11., kada je postalo jasno da proboja za Vukovar neće biti, iz Operativnog zapovjedništva proslijeđena je poruka iz Zagreba: “Tko se hoće boriti do kraja, neka se bori. Tko se hoće predati, neka se preda. Tko može u proboj, neka ide“! Ili još gore, zašto do proboja nije došlo? Tko zna odgovor bolje od HTV-a?
O padu Vukovara napisane su tisuće stranica, mnogo kontroverzi i svaki put ih je sve više. U prvom redu: zašto je odnos hrvatskih vlasti prema njemu maćehinski i da li je „proslijeđena poruka iz Zagreba“ osnova svega. Koje su genijalne vođe i politike to izrekle, a tako vjerojatno „diktirale“ i dotadašnju obranu, a po svemu sudeći, i sadašnju politiku prema Vukovaru. Sudeći već po toj zapovijedi iz Zagreba, postaje jasan ishod obrane, kasniiji odnos prema zapovjedniku i braniteljima, te ukupni odnos prema gradu do danas. (DORH je, napokon, pokrenuo postupak zbog logora u Srbiji).
Tko je, poslan od vlasti, autora “proslijeđene poruke iz Zagreba“, premlatio zapovjednika obrane grada, doktoricu Bosanac i druge i zašto? Zašto oni o tome šute i kolika je cijena šutnje? Zašto su nedosljedni u prezentaciji događanja koji su prethodili padu grada? Za vlast, koja ih je brutalno ponizila, od koje su jednom gadno zazirali, danas imaju samo riječi hvale. Računaju li na naše kratko pamćenje, ili ih uopće nije briga? Mogu li sve to prekriti patetične floskule iste vlasti svake jeseni u Vukovaru. Stanuje li još hrabrost u Vukovaru? Nije li je netko privatizirao i malo po malo prodaje?
Nije li tako i sa Škabrnjom, najbogatijim mjestom u Ravnim kotarima, u „svojoj klasi“, prije rata? Zašto 19 godina poslije nema vodovoda za razliku od mnogih u „nižoj klasi“? Škabrnjanci su trebali obilježavanje svoje tragedije prenijeti u mjesec kolovoz, pa bi časni i moćni uzvanici možda zamijetili tu činjenicu. No, oni se ionako ne znoje, a vodu odavno ne piju.
Zašto je i tko odredio da selo, na prvoj crti, bude opterećeno nemoćnim stanovništvom? Zašto nije stigla obećana pomoć iz Zadra? I napokon, zašto sve jezivo potsjeća na Vukovar u isto vrijeme?
Ovdje se, također, ovogodišnje izjave o tim i drugim razlozima, razlikuju od prijašnjih. Zašto je tomu tako? Čini se da predsjednica Vlade ništa ne prepušta slučaju.
Koliko se zna za tragediju u Nadinu? Za junake odatle? Malo ili ništa.
Zapravo, Nadin ima svog junaka, doduše mirnodopskog, nositelja više odlikovanja od svih branitelja. Nebitno je što je, za Domovinskog rata, zbrisao u Njemačku, a po povratku ga država častila ogromnom kućom i lijepim komadom vinograda. Danas je proslavljeni proizvođač vina, vrijedan hrvatski poljodjelac i dokazani domoljub, samo nije jasno kako je bio nesposoban za rat prije dvadeset godina.
E, te stvari država radi besprijekorno. Nitko (osim policije) neće bombu, ali vino očito vole. Odlikovani zna kako s takvima, a možda je to banalan, ali jedini odgovor na postavljena pitanja.
Zna li itko zašto se herojstva ovih mjesta, baš svake godine, obilježavaju francusko-američkim, a ne hrvatskim igranim filmom. Što je s HTV-om? Zašto Sedlar nije potegao za temom? Zna se kome bi se zamjerio. Zašto treba 19 godina za pokretanje optužnica za ratni zločin (do čega ni sljedećih 19 neće doći)? Za obilježavanje godišnjica tragedija koristili su sintagmu: Heroji jer su žrtva. Dogodine bi vlasti odgovarala slijedeća: Obećanje ludom radovanje.
Neka ovo bude prilog bar jednom danu više razmišljanja o herojima.
Odsad se valja baviti Njegovim veličanstvom, princom Wiliamom i njegovom odabranicom, do njihove prve bračne noći. Valjda smo takvi ljudi.
Ako oni misle da uživaju Slobodu, neka im bude. Samo, uzimam za pravo zatražiti povrat novca za Hrvatski riječnik i Ustav RH.
Nekategorizirano
Rezervirale vilu za djevojačku večer, a onda je nestala. Ovo se može dogoditi i vama
Ono što je trebalo biti nezaboravna djevojačka večer na Ibizi pretvorilo se u skupu noćnu moru za skupinu britanskih prijateljica. Nakon što su putem platforme Booking rezervirale luksuznu vilu s bazenom i za nju platile oko 2.100 eura, neposredno prije dolaska otkrile su da smještaj uopće ne postoji.
Kako piše The Guardian, oglas za vilu nestao je s platforme samo nekoliko sati prije njihova dolaska na otok. Ostale su bez rezerviranog smještaja usred turističke sezone te su u posljednji trenutak morale pronaći novi, znatno skuplji.
Sve više prijevara na platformama za rezervaciju
Stručnjaci upozoravaju da ovakav slučaj nije iznimka, nego dio rastućeg trenda internetskih prijevara usmjerenih na korisnike popularnih platformi za rezervaciju smještaja, poput Bookinga i Airbnba, prenosi N1 BiH.
Prevaranti najčešće objavljuju oglase za nepostojeće apartmane ili vile, koristeći fotografije ukradene s drugih internetskih stranica. Kako bi ponuda djelovala vjerodostojno, često dodaju lažne pozitivne recenzije i nude atraktivne cijene. Nakon što gost uplati novac, komunikacija se nastavlja sve do dana dolaska kako ne bi izazvala sumnju. Tada oglas nestaje, telefonski brojevi postaju nedostupni, a turisti shvate da su prevareni.
Slični slučajevi posljednjih su godina zabilježeni i na Jadranu, ali i u drugim europskim turističkim odredištima.
Kako prevaranti navode žrtve na pogrešan potez?
Među najčešćim metodama kojima se služe su poruke da je “ostao još samo jedan slobodan termin po toj cijeni”, čime stvaraju osjećaj hitnosti i potiču korisnike na brzu odluku.
Još jedan čest znak upozorenja jest zahtjev da se uplata izvrši izvan službenog sustava platforme, primjerice bankovnom uplatom ili putem poveznice poslane u privatnoj poruci. Prevaranti također izrađuju lažne internetske stranice koje izgledaju gotovo identično službenim stranicama Bookinga ili Airbnba kako bi došli do podataka o bankovnim karticama korisnika.
Povrat novca može potrajati tjednima
Kada prijevara bude otkrivena, slijedi dugotrajan postupak dokazivanja. Ako je novac uplaćen izvan službenog sustava platforme, korisnici često teško ostvaruju pravo na povrat sredstava.
Čak i kada je rezervacija plaćena putem službenog sustava, postupak povrata novca može trajati tjednima, dok turisti u međuvremenu moraju pronaći novi smještaj, najčešće po znatno višim cijenama zbog velike potražnje.
Kako se zaštititi?
Stručnjaci za kibernetičku sigurnost savjetuju da se prije rezervacije provjere fotografije smještaja pretraživanjem na internetu kako bi se utvrdilo jesu li preuzete s drugih stranica. Također preporučuju da se sva komunikacija s iznajmljivačem i sva plaćanja obavljaju isključivo putem službenog sustava platforme.
Ako domaćin traži uplatu izravno na bankovni račun ili putem poveznice izvan platforme, riječ je o ozbiljnom upozorenju da bi moglo biti riječ o pokušaju prijevare. Stručnjaci poručuju da je upravo dodatni oprez prije uplate najbolja zaštita od gubitka novca i pokvarenog odmora.
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”





grozni-zd
22. studenoga 2010. at 9:51
Otvarate preteške teme za koje nismo sazreli jer i ono malo svjeta koji misle svojom glavom izopčeni su jer bodu oči, uši…
Svaka Sloboda ima svoju cijenu, svako premlačivanje ima svoju cijenu, svaka sklerotičnost ima svoju cijenu, svaki obraz ima svoju cijenu u nakaradnom društvu…što reči kad Jastreb oprašta osobama koji su ga premlatili i za nagradu dobiva voćnjak…možda bi dobio smrt za istinu a kome se više gine i za što