Hrvatska
Čišćenje Zadarske županije od mina trajat će još barem 10 godina!

Norveška donatorska organizacija NPA povlači se iz programa financiranja i pomoći u čišćenju Hrvatske od mina. Na području Zadarske županije ostaju još još neočišćena 63 četvorna kilometra minskih polja, što je više od 60 posto ukupnog minski sumnjivog područja od 1998. godine do danas. Prema riječima Davora Lonića, županijskog pročelnika za razvoj i europske procese, trebat će 630 milijuna kuna i barem 10 godina da cijela županija bude očišćena i sigurna od mina.
– Radi se o skupom poslu, a interes donatora je sve manji. Dosad je 26 posto razminiranih površina u Zadarskoj županiji financirano donatorskim novcem, što je za 10 posto veći udio nego u hrvatskom prosjeku. Sada ćemo morati pronalaziti druge načine za privlačenje novca. To može biti u sklopu nekog poljoprivrednog ili gospodarskog projekta, pa da se uklopi čišćenje područja od mina, objasnio je Lonić.
U Benkovcu i Stankovcima 25 četvornih kilometara – minirano
Najopasnija područja u županiji su grad Benkovac, gdje je ostalo još 14 i općina Stankovci s 11 četvornih kilometara nerazminiranih polja.
– Svi su putevi, naseljena područja i infrastruktura oslobođeni minskih polja. To znači da su preostale površine koje nisu nikome posebno interesantne i gdje je najmanja mogućnost stradanja, ali naravno da i ona u konačnici trebaju biti očišćena. Svako je minsko polje označeno tablama s upozorenjem sa svih strana, ali velik nam problem predstavljaju osobe koje konstantno skidaju i otuđuju te table. Dosad je skinuto 200-tinjak tabli s upozorenjem o minsko sumnjivom području, te se table kradu čak češće nego prometni znakovi, dodaje Lonić.
Tijekom zadnjih deset godina od posljedica zaostalih mina poginulo je 40 osoba na području Zadarske županije. S obzirom na sve neizvjesnije financijsko stanje i mogućnosti, pitanje je hoće li županija biti očišćena od mina u planiranom razdoblju do 2019. godine ili će se to, što je sve izvjesnije, znatno produžiti.
“Nazovite me 2016. pa ću vam reći”
Mladen Crnković iz Hrvatskog centra za razminiranje optimistično tvrdi da će HCR očistiti cijelu Hrvatsku od mina do 2019. godine.
– To je naš postavljeni plan, na to smo se obvezali i ja vjerujem da će tako i biti. Nadam se da kriza neće trajati dugo i da će za dvije godine biti više raspoloživog novca. Ukoliko ne bude prema našem planu, nazovite me 2016. godine pa ću vam reći da je termin završetka razminiranja odgođen, rekao je Crnković i dodao da od sada Zadarska županija tempom razminiravanja neće više odskakati od hrvatskog prosjeka jer “za to nema potrebe”.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




