Nekategorizirano
U ZADRU: DAŠAK ORIJENTA… ILI BRČKOG?

Orjentalizam na zadarskim ulicama ne očituje se, nažalost, kroz postojanje trbušnih plesačica, deva ili drugih egzotičnih stvari ili pojava, već postoji mnogo prozaičnija poveznica, a odnosi se na ulično spremanje i prodaju hrane.
U iznimno prometnoj ulici Franka Lisice, onoj koja vodi prema Gradskom groblju, Jadranskoj turističkoj cesti, ili autocesti, godinama posluju ulične pečenjarnice koje, na otvorenom prostoru uz prometnicu, cijeli dan peku piliće, odojke ili janjce. Tu se, s nogu, pečenje prodaje i najčešće odnosi prema mjestima u zaleđu, usput, pri povratku iz grada motoriziranih ljubitelja pečenja. Ne manje od njih, kupovinu obavljaju i bolje stojeći zaposlenici iz grada i okolice, a nerijetko i drugi, koji ne uspiju, ili im se ne da pripremati ručak.
Priprema i kupovina hrane je aktivnost koja će vjerojatno posljednja izumrijeti, pa to, samo po sebi, ni ovdje nije problem. Nešto egzotike u svemu također nije problem. Problem je što iskustvo iz ulice Franka Lisice najvjerojatnije ne zadovoljava niti jednu zakonsku normu koja regulira tu djelatnost, dok usporedno s tim, inspekcije raznih tipova i namjena, tisućama kuna kažnjavaju vlasnike restorana i to samo zbog pogreške u jednom slovu u cijeniku, knjizi žalbi ili na sličnom banalnom mjestu.
Izgled tog dijela ulice, govori sam za sebe. Deseci automobila, oko ručka, zakrče nogostup i dio kolnika, autobusno stajalište i minijaturna parkirališta. Ljeti, u fazi pojačanog prometa, većina zaustavljenih, dok se odvija ritual kupovine, “lufta” vozila ostavljajući otvorena vrata, čime zakrčuju i posljednju slobodnu površinu za kretanje pješaka. Invalidi u invalidskim kolicima, ili roditelji s dječjim, biciklisti i pješaci s prtljagom, u pravilu, požale dan kada su se tu našli. Šanse za prolazak su im minimalne. Za kretanje im ostaje sredina kolnika, sužena zbog parkiranih vozila s druge strane.
Količina smoga, u ulici opterećenoj kretnjom motornih vozila, je daleko iznad normalne. Posebno opterećenje je startanje i manevriranje vozilima zbog kupnje, čime se smog bitno pojačava, a on sadrži iznimno opasne sastojke i nezdrav je za same sudionike u prometu. One ljude koji su u prolazu.
Kako se spoj teških metala i hrane odražava na zdravlje ljudi, onih koji se ovdje hrane, ne treba posebno objašnjavati. Cijelog dana “ulici” je izloženo svježe ili meso u fazi pripreme.
Zateknete li se tu, pogotovo ljeti, zbog sunca i visokih temperatura iz pečenjarnica, na kojima se možete lako opeći, uznojit ćete se – garant. Koliko se tek znoje ljudi koji peku, izloženi cjelodnevno vatri i suncu, lako je zamisliti. Nešto teže je zamisliti kako održavaju higijenu neophodnu za tu vrstu posla.
Dim, koji neprekidno suklja iz peći i hrpe drva okolo, više je slika koja, tek kao povremena, može proći negdje na selu, za osobne potrebe, daleko od ceste i smoga, ljudi koji tu žive ili tuda svakodnevno prolaze. Ovdje, kako god uzmete, strči, opasno je i po svemu – nezakonito.
Možda otuda i činjenica da je gotovo nemoguće dobiti odgovor relevantnih gradskih veličina koje bi, po prirodi posla, morale imati svoj stav o svemu.
Tek kojih stotinjak metara prije spornog dijela ulice, policija je zadivljujuće brzo intervenirala i spriječila čovjeka u namjeri da ispred stambene zgrade potpali manji roštilj. Rekoše mu da je zabranjeno paliti vatru na otvorenom. Bili su u pravu, samo selektivan pristup problemu, u pravilu, čini ga većim.
Kombinacija prekršaja na ovom dijelu gradske ulice, bilo da su iz Osnovnog zakona o sigurnosti prometa na cestama, o vatrogastvu, ugostiteljstvu ili drugim djelatnostima za koje postoje zakoni i propisi, a ovdje se zacijelo krše, bila bi dostatna, da se kazni, za bitnije krpanje gradskog i državnog proračuna.
Zašto to nije tako, za sada ne znamo, ali znamo da mnogi ovaj dio grada nazivaju Arizona.
Nadamo se da, iz nekog razloga, misle na američku saveznu državu, a ne na tržnicu kod Brčkog.
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
magazin
Kako prepoznati imate li covid ili gripu
Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.
Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.
Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.
„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“
Brzina razvoja simptoma
Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.
Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“
To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.
Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“
Otežano disanje
Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.
„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.
I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).
Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.
Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.
Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“
Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.
Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.
Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“
Što učiniti ako se pojave simptomi covida?
Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:
- imaju povišenu temperaturu
- osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti
Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
magazin2 dana prijeSUBOTNJA ŠPICA
-
Sport2 dana prijeZADARSKI FORUM KAO SPORTSKA ARENA / Pobjednike prvog Out Gyma odmor u Zaton Holiday Resortu, a događaj ima i humanitarnu notu…






sms
31. listopada 2010. at 14:48
Ljudi pošteno rade i zarade,Ne vidim smisao ovog članka.
mate
31. listopada 2010. at 15:21
a koji su kreativci dali ime ovom novinaru? Pokušavam to izgovorit, al ne ide nikako hehhehehe
V.Hugo
1. studenoga 2010. at 11:26
HINT: Les Miserables
bivol
31. listopada 2010. at 18:44
a vidi kuće onog čobana frante starijeg. pa ko mu da dozvolu za onoliku kuću?
matej
1. studenoga 2010. at 11:52
Što se tiče nadležnih institucija kao što su sanitarna inspekcija ili inpekcija rada, opće je poznata činjenica kako neadekvatno obavljaju svoj posao!
Svi će se složiti da da se nekima gleda kroz prste a nekima ne.
Sva sreća pa živimo u demokratskom društvu, društvu u kojem svi imamo jednaka prava po bilo kojoj osnovi. Ili bolje da se referiram na Orwella, “Sve su životinje jednake, samo su neke jednakije od drugih.”