Hrvatska
Ministarstvo: "Svjesni smo problema na nekim visokim učilištima!"

Zadarska studentica koja je svojim jutrošnjim pismom medijima izazvala cijelu buru reakcija svih uključenih strana i natjerala u konačnici i samoga zadarskog rektora da ipak progovori o odluci Sveučilišta koja je izazvala revolt cijele rečene populacije, večeras je sastavila još jedno pismo i poslala ga ovoga puta – samo na adresu redakcije Z NET-a.
“Drago mi je da ste objavili moje pismo i na taj način ponovo pokrenuli određena događanja među studentima. Na taj način uistinu sudjelujete u kreiranju istine o kojoj ste govorili prije i pri otvorenju Vašega portala”, kazati će “razočarana studentica” na početku pisma, dodajući:
“Zahvaljujem vam što ste jedini objavili pismo. Ne znam je li problem u tome što mail adrese redakcija ne funkcioniraju ili mediji zatvaraju oči pred ostalim, senzacionalnijim vijestima?!”
U nastavku pisma, naša “sugovornica” prilaže današnji odgovor Ministarstva znanosti na pismo koje smo i sami jutros objavili i, i sama primjećuje da je Uprava za visoko obrazovanje Ministarstva neuobičajeno promptno odgovorila…
“Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je zaprimilo Vaš upit. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03, 105/04, 174/04, 02/07 Odluka USRH, 46/07, 45/09) kojim su utemeljeni ‘bolonjski studiji’ ne poznaje status apsolventa, niti termin apsolventska godina. S obzirom da sukladno istom zakonu visoka učilišta autonomno utvrđuju pravila studiranja i upisa studenata, neka su visoka učilišta zadržala mogućnost upisa apsolventske godine koju su imali studenti dodiplomskih (starih) studija, dok neka nisu.
Nadalje, vezano uz besplatne diplomske studije, željeli bi pojasniti da se besplatni studij odnosi na studente koji svoje obveze izvršavaju u roku propisanog trajanja studija.
Žao nam je što ste iskusili ovakve probleme tijekom svojega studija. Visoka učilišta u Republici Hrvatskoj trebaju imati jasna i nedvosmislena pravila studiranja s kojima studenti trebaju biti upoznati na vrijeme.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je svjesno da postoje neka visoka učilišta u Republici Hrvatskoj na kojima postoje problemi prilikom studija. No, bilo koje djelovanje Ministarstva ograničeno je autonomijom sveučilišta, koja otežava provjeru prijava i daljnji postupak. Budući da je odluka o plaćanju dijela školarine donesena na razini Sveučilišta, savjetujemo Vam da se obratite rektoru Sveučilišta u Zadru s molbom za rješavanje navedenog problema.
Upravo s ciljem djelovanja unutar akademske zajednice, Ministarstvo od 2004. godine stalno povećava prava studentskih predstavnika na visokim učilištima. Naime, sukladno gore spomenutom zakonu, studentski predstavnici u Senatu imaju pravo suspenzivnog veta u donošenju odluka Senata i to u pitanjima od posebnog interesa za studente. Studentski predstavnici imenuju studentskog pravobranitelja, koji vas može savjetovati o vašim pravima. Također, studentski predstavnici mogu pokrenuti postupak izvanredne provjere kvalitete studija pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje. Ovaj postupak je neovisan i uključuje posjetu eksperata izvan vašeg visokog učilišta koji će utvrditi aktualne probleme i moći utjecati na njihovo rješavanje.”
BOLONJA NA ZADARSKI NAČIN
“Razočarana studentica” iz Zadra za Z NET progovara i o drugim problemima s kojima se zadarski studenti susreću…
“Gube se naše prijavnice u referadi, zbog čega moramo ispunjavati nove, trčati po fakultetu i tražiti nove potpise i ocjene, no profesora nema, pa danima obilazimo faks dok nitko u tajništvu ne zna gdje je;
odbijaju nam se novi potpisi na te nove prijavnice jer se profesorima ne da i ne shvaćaju o čemu se uopće radi;
gubimo rokove zbog tuđih administrativnih pogrešaka;
neravnomjerno je opterećenje ECTS bodova po kolegiju – rezultat čega je da za jedan kolegij, s oproštenjem, mokrimo krv, a za drugi ispit spremamo čavrljajući na kavi s prijateljima, iz skripte od 3 stranice;
donose se odluke koje se kose s odrednicama bolonje, ne održavaju se ispiti ili se održavaju s razmakom manjim od 2 tjedna (nerijetko je da se ispit nakon prvog roka održi nakon jedva tjedan dana), ne funkcionira referada i web stranica Sveučilišta, ne održavaju se kolokviji…” – kazala nam je.
“GDJE ĆEMO DOK SE ONI DOGOVORE?”
“Tržište rada danas uglavnom ne poznaje pojam prvostupnik, pa s diplomom koju dobijemo nakon 3. godine fakulteta možemo napraviti suicid ili nastaviti školovanje još sljedeće dvije godine – jer se nemamo gdje zaposliti! Poslodavac ne zna što smo i koje su nam kompetencije. Iskreno, ne znam ni sama što mi je trogodišnje obrazovanje za prvostupnika donijelo. Kada sam Ministarstvu prije 2 godine poslala mail i pitala gdje se mogu zaposliti s ovom diplomom, nakon više od mjesec dana sam dobila odgovor da Ministarstvo s nekakvom agencijom radi na izradi nomenklature zanimanja, pa će kroz koju godinu to biti riješeno. Postavlja se pitanje – gdje ćemo mi raditi i kako ćemo živjeti sljedećih par godina dok se oni ne dogovore…” – “razočarana studentica”.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.





zhily
30. rujna 2010. at 20:25
Pa napokon da je neko više progovorio o ovome!!
critical
30. rujna 2010. at 21:35
Ima toga još, ovo su samo grebotine…..