Zbog izvođenja građevinskih radova tvrtke Europrojekt d.o.o., dana 19.10.2026. (ponedjeljak) u vremenu od 11:00 h do 17:00 h opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u mjestu Kožino, predio Primorje.

Zbog izvođenja građevinskih radova tvrtke Europrojekt d.o.o., dana 19.10.2026. (ponedjeljak) u vremenu od 11:00 h do 17:00 h opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u gradu Zadru u sljedećim ulicama:
• Don Bože Milanovića
• Petra Lorinija
• Don Jose Felicinovića
• Franje Račkog
• Bribirski Prilaz, kućni broj 1

Prema aktualnoj dugoročnoj prognozi, pred nama je razdoblje razmjerno toplog jesenskog vremena, ali i nekoliko dana s izraženijom nestabilnošću. U Zadru će se dnevne temperature većim dijelom sljedećih desetak dana kretati između 20 i 22 °C, dok se osjetnije zahlađenje zasad nazire tek pred kraj listopada.

Najvažnija promjena očekuje se od srijede, 21. listopada, kada raste mogućnost kiše i pljuskova. Nestabilnije vrijeme moglo bi se zadržati do petka, nakon čega se za vikend 24. i 25. listopada ponovno očekuje sunčanije i ugodnije vrijeme.

Zasad prognoza upućuje na znatnije zahlađenje 29. i 30. listopada, kada bi dnevne temperature mogle pasti na približno 15 °C. Taj dio prognoze još je prilično nesiguran.

Hrvatska – kakvo nas vrijeme očekuje?

U većem dijelu Hrvatske vikend će proteći uz povoljne vremenske prilike. Subota donosi izmjenu sunčanih i oblačnih razdoblja, dok će nedjelja biti pretežno sunčana. Najviše dnevne temperature uglavnom će se kretati između 17 i 22 °C. U kontinentalnim krajevima jutra će biti osjetno hladnija, uz mjestimičnu maglu.

Početkom novog tjedna nastavit će se stabilno vrijeme. U ponedjeljak će prevladavati sunčano, a u utorak se očekuje postupno povećanje naoblake. Na Jadranu će zapuhati jugo, koje bi osobito na otocima moglo biti jako.

Sredina tjedna mogla bi donijeti promjenu vremena. Prema dugoročnim modelima, od srijede do petka raste mogućnost kiše, osobito duž Jadrana. Temperature bi se na obali još zadržale na relativno visokim vrijednostima, dok bi u unutrašnjosti moglo biti svježije.

Za posljednji listopadski vikend, 24. i 25. listopada, u Zadru se zasad predviđa povratak sunčanijeg vremena, uz dnevne temperature oko 22 °C. Stabilnije prilike mogle bi potrajati i početkom posljednjeg tjedna u mjesecu.

Kraj listopada mogao bi ipak donijeti izraženiji jesenski ugođaj. Dugoročni izračuni za Zadar upućuju na moguć pad dnevnih temperatura prema 15 °C oko 29. listopada, no za pouzdaniju procjenu tog zahlađenja trebat će pričekati novije prognoze.

Ukratko, pred nama je još dosta ugodnih i toplih jesenskih dana, uz kraće kišno razdoblje sredinom idućeg tjedna. Zasad nema pouzdanih naznaka dugotrajnijeg zahlađenja prije samog kraja mjeseca.

Napomena: Prognoza za Hrvatsku nakon 20. listopada temelji se na širim izgledima vremena, a ne na jednako pouzdanoj službenoj dnevnoj prognozi za sve regije.

Predlažu se tri porezne zone, uz zadržavanje zakonskih oslobođenja za nekretnine koje služe stalnom stanovanju i dugoročnom najmu.

Grad Zadar otvorio je savjetovanje s javnošću o Nacrtu odluke o izmjeni Odluke o porezima Grada Zadra, kojim se predlaže promjena godišnjeg iznosa poreza na nekretnine i podjela gradskog područja na tri zone. Dosadašnji jedinstveni iznos od 0,60 eura po četvornom metru korisne površine nekretnine među najnižima je u Hrvatskoj, a zamijenio bi se iznosima koji uvažavaju razlike između Poluotoka, ostalog kopnenog područja i zadarskih otoka.

Porez se ne plaća na nekretnine koje služe za stalno stanovanje, kao ni na nekretnine koje se na temelju ugovora iznajmljuju za stalno stanovanje najmanje deset mjeseci u godini za koju se porez utvrđuje. Na ovaj način Grad Zadar nastoji potaknuti stavljanje praznih stanova u funkciju stanovanja, odnosno da se vlasnici stanova u kojima ne žive u većoj mjeri odluče na dugoročni najam.

Porezom su obuhvaćene i druga i svaka sljedeća nekretnina u vlasništvu ako ne ispunjavaju uvjete za neko od zakonskih oslobođenja. Za poreznu obvezu presudan je način korištenja nekretnine, a ne samo broj nekretnina u vlasništvu.

Ovim se porezom nastoji onemogućiti da stranim državljanima i investitorima ulaganje u nekretnine u Zadru služi kao svojevrsna porezna oaza i način izbjegavanja plaćanja poreza na nekretnine u vlastitim zemljama. Prema podacima Upravnog odjela za financije iz evidencija za obračun komunalne naknade i dosadašnjeg poreza na kuće za odmor, koje služe kao podloga za obračun poreza na nekretnine, čak 40 % poreznih obveznika ima prebivalište izvan grada Zadra, što uključuje i strane državljane.

Grad Zadar ovim prijedlogom predviđa umjerene iznose poreza, niže od onih u nizu drugih hrvatskih gradova. Najveći dio kopnenog područja bio bi obuhvaćen drugom zonom, s iznosom od 3 eura po četvornom metru, dok se samo za Poluotok, kao ekskluzivnu zonu, predlaže iznos od 5 eura. Za zadarske otoke predložen je najniži iznos od 2 eura po četvornom metru.

Najveći dio prihoda koji Grad ostvari od poreza na nekretnine iskoristit će se za izgradnju stanova i pripadajuće infrastrukture u okviru programa priuštivog stanovanja za mlade obitelji te za obnovu gradske jezgre i poboljšanje otočne infrastrukture.

Porezom su obuhvaćene stambene nekretnine koje se koriste povremeno, poput kuća za odmor, prazni stanovi te nekretnine namijenjene kratkoročnom turističkom najmu, ako za njih nije ostvareno neko od zakonskih oslobođenja. Obveznici mogu biti domaće i strane fizičke i pravne osobe. Zakon posebno predviđa i oslobođenje za nekretnine koje domaćinu, određenom prema propisima o ugostiteljskoj djelatnosti, služe za stalno stanovanje.

Prema prijedlogu, godišnji porez po četvornom metru korisne površine iznosio bi:

• 5,00 eura u I. zoni, koja obuhvaća Mjesni odbor Poluotok;
• 3,00 eura u II. zoni, koja obuhvaća ostale kopnene mjesne odbore Grada Zadra;
• 2,00 eura u III. zoni, koja obuhvaća zadarske otoke.

Primjerice, za nekretninu od 70 četvornih metara koja podliježe oporezivanju to bi značilo godišnju obvezu od 350 eura na Poluotoku, 210 eura u ostalim kopnenim mjesnim odborima ili 140 eura na otocima. Prema postojećem iznosu od 0,60 eura, godišnja obveza za istu površinu iznosi 42 eura.

Podjela na zone temelji se na različitoj koncentraciji smještajnih objekata i uvjetima na pojedinim područjima grada. Poluotok ima 852 smještajna objekta, odnosno 17,53 smještajna objekta po hektaru građevinskog područja, gotovo dvostruko više od sljedećeg najzastupljenijeg mjesnog odbora. Takva koncentracija stvara veće opterećenje javnog prostora i infrastrukture u povijesnoj jezgri. Za otoke se predlaže zasebna zona s najnižim iznosom, uz uvažavanje prometne povezanosti, komunalne opremljenosti i dostupnosti usluga potrebnih za svakodnevni život.

Pri oblikovanju Nacrta odluke razmotreni su i iznosi u drugim gradovima. Primjerice, u Dubrovniku porez u prvoj zoni, koja obuhvaća i povijesnu jezgru, iznosi 5,00 eura po četvornom metru godišnje, koliko se predlaže i za zadarski Poluotok. U Rijeci, Splitu i Puli porez od 5,00 eura primjenjuje se na cijelom gradskom području, dok je Grad Zagreb za 2027. godinu predložio najviši zakonom dopušteni iznos od 8,00 eura po četvornom metru.

Jedan od ciljeva prijedloga jest povećati dostupnost stanova za život tijekom cijele godine, osobito mladima i obiteljima koje rješavaju stambeno pitanje, uz poticanje korištenja praznih nekretnina za stanovanje i povećanje ponude dugoročnog najma. Vlasnici koji nekretninu daju u najam za stalno stanovanje najmanje deset mjeseci godišnje i dalje ostvaruju zakonsko oslobođenje od ovog poreza.

Građani i zainteresirana javnost pozivaju se da se uključe u savjetovanje te dostave svoje prijedloge i primjedbe putem obrasca objavljenog uz Nacrt odluke, zaključno do 15. studenoga 2026. godine. Nakon provedenog savjetovanja i razmatranja pristiglih očitovanja, prijedlog odluke uputit će se Gradskom vijeću na razmatranje i donošenje.

Predviđeno je da se novi iznosi poreza počnu primjenjivati 1. siječnja 2027. godine, o čemu će konačnu odluku donijeti Gradsko vijeće.