Pozivaju se svi zainteresirani na promociju knjige „DOM PRED ZORU”, koja će se održati u četvrtak, 23. travnja, u 18:00 sati. Predstavnike medija ljubazno molimo dolazak od 17:45 sati radi mogućnosti uzimanja izjava i fotografiranja prije početka programa.

Promocija će se održati na simboličnom mjestu obrane našeg grada – u Muzeju domovinskog rata Karlovac – Turanj.

Knjiga „DOM PRED ZORU” vrijedno je svjedočanstvo o okupaciji, obrani i oslobođenju Cetingrada. Ja kao autor, pripadnik mlađe generacije, kroz dubinsko istraživanje i razgovore sa sudionicima obrane i oslobođenja donosim priču o „malom čovjeku” koji je postao heroj braneći svoje ognjište. Upravo je u prostorima Muzeja na Turnju autor provodio dio svojih istraživanja, što ovu promociju čini povratkom na samo ishodište nastanka djela.

U programu promocije sudjeluju:

Ivan Mateša, hrvatski branitelj i poznavatelj povijesti, koji će moderirati program i kroz prizmu sudionika rata približiti povijesni kontekst knjige.

Prof. dr. sc. Branka Lozo, autorica predgovora, koja će govoriti o značaju knjige kao zapisa o ljubavi prema rodnom kraju i očuvanju sjećanja za buduće naraštaje.

Zvonimir Mrgan, autor, koji će podijeliti svoja iskustva o procesu pisanja i važnosti prenošenja istine o Domovinskom ratu s koljena na koljeno.

Ovo djelo nije samo kronika ratnih zbivanja, već i emotivan zapis o neraskidivom zajedništvu naroda cetingradskog kraja.

Policijski službenici Odjela gospodarskog kriminaliteta i korupcije Policijske uprave zadarske dovršili su kriminalističko istraživanje nad 44-godišnjim hrvatskim državljaninom zbog sumnje u kazneno djelo iz domene gospodarskom kriminala.

Naime, njega se sumnjiči da je kao odgovorna osoba trgovačkog društva s ciljem dobivanja protupravne imovinske koristi za sebe u jednom poslovnom objektu na širem zadarskom području izvršio neovlašteno spajanje na elektroopskrbnu mrežu, bez spajanja na električno brojilo, za što je od vlasnika primio novčani iznos od preko dvije tisuće eura.

Nakon toga se u poslovnom objektu vlasnika koji je postupao u dobroj vjeri i nije bio upoznat o postupku priključenja, u prethodnom razdoblju od srpnja 2025.godine do ožujka 2026.godine nastavilo korištenje električne energije bez uredne evidencije o potrošnji.
Materijalna šteta pričinjena operateru distribucijskog sustava iznosi preko 7 tisuća eura.

Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja, osumnjičeni 44-godišnjak je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave zadarske te se nadležnom državnom odvjetništvu podnosi kaznena prijava Zlouporabe položaja i ovlasti.

U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru, u okviru Dana kroatistike 2026., predstavljena su izdanja profesora s Odjela za kroatistiku prof. dr. sc. Mirande Levanat-Peričić, doc. dr. sc. Tina Lemca i doc. dr. sc. Denisa Vekića.
Moderatorica doc. dr. sc. Ivana Petešić Šušak istaknula je kako se radi o izdanjima različite tematike, koja zajedno čine jedan luk koji povezuje interese djelatnika na ovom odjelu.
„Avatari posthumanizma: povijest književne i kritičke imaginacije neljudskog, poslijeljudskog i nadljudskog” autorice Mirande Levanat-Peričić razlaže termin posthumanizma od njegove pojave do kasnijih interpretacija, često pogrešnih jer ga se brka s drugim, sličnim terminima.

Hiperbola se u bitnom temelju na rastućoj osjećajnosti i subjektivnosti, a definicije od Aristotela do danas dovode je u kontekst pretjerivanja i preuveličavanja. To otvara brojna pitanja o tome što se konkretno preuveličava, kakav je emocionalni učinak na čitatelja ili sugovornika itd. U drugom dijelu knjige pokušao sam ju obraditi na primjeru lirike ekspresionizma, a posebno je u tom kontekstu bilo podatno pjesništvo Antuna Branka Šimića. S obzirom da je uz Sveučilište u Zadru sunakladnik Akademska knjiga iz Novog Sada, knjiga je imala zapaženu recepciju i na širem području regije, rekao je Lemac.
Dani kroatistike ove su godine donijeli program bogat predavanjima, predstavljanjima knjiga i aktivnostima profesora i studenata kroatistike na Sveučilištu u Zadru. Posljednji događaj održat će se u utorak 28. travnja u zgradi SEP s početkom u 12 sati, kada će biti predstavljen projekt „Žene i žensko u srednjovjekovnom i ranonovovjekovnom glagoljaštvu”.

Vrlo je važno bilo razgraničiti pojmove posthumanizam, transhumanizam i antihumanizam. Često čujemo napade na posthumanizam koji se odnose na transhumanizam, pokret koji se razvija u STEM području i polazi od pretpostavke da se ljudska vrsta može dalje nastaviti razvijati uz pomoć tehnologije te se veže uz eugeniku. Svi humanizmi imaju nešto zajedničko, a to je pokušaj odgovora na pitanje tko treba biti gospodar, tko je čovjek koji je u središtu svemira. Od početaka naše civilizacije to je bijeli muškarac, Europljanin, što isključuje druge i drugačije, a posthumanizam pokušava ispraviti tu nepravdu, istaknula je Levanat-Peričić.
Denis Vekić predstavio je „Hrvatske usmene priče iz doline Neretve”, monografiju koja obrađuje priče koje je autor prikupio na spomenutom prostoru od 2007. do 2013. godine, ali i priče koje su od 1956. do 1964. godine prikupili članovi tadašnjeg Instituta za narodnu umjetnost. Kroz pedesetak primjera Vekić donosi opise poetičkih obilježja usmenih proznih vrsta te analizira odnose i kategorije koje se javljaju u usmenim pričama.

Simbol na naslovnici u obliku križa sa zvijezdama, koji je prenesen s jednog stećka, povezuje katoličku tradiciju i pučku praksu koje se kroz integraciju različitih ideja i vrijednosti reflektiraju u usmenoj književnosti. Najzanimljiviji dio pisanja knjige je bio susret s kazivačima, ljudima koji u sebi nose cijelu arhivu usmene književnosti. Bilo je i onih koji su s prijezirom gledali na usmenu književnost, jer je po njima samo kazivanje priča o vješticama, demonima i drugim bićima iz mitskog svijeta moglo baciti prokletstvo i na kazivača i na slušatelja. To pokazuje da kazivači duboko vjeruju u ono što iskazuju, rekao je Vekić.
Knjiga „Poetska hiperbola” Tina Lemca prva u domaćoj literaturi sustavno obrađuje ovu stilsku figuru, koja je uz metaforu i poredbu možda i najvažnija u poetskom stvaralaštvu. U zgusnutom tekstu Lemac je predstavio literaturu o hiperboli, modele poetske hiperbole, hiperbolu kao poetičku, žanrovsku i autopoetičku kategoriju.