Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je danas novi Zakon o priuštivom stanovanju prema kojem do 2030. država planira izgradnju i obnovu 20.200 stanova i obiteljskih kuća, za što će biti potrebne oko 2 milijarde eura.

Hrvatskoj nedostaje oko 236.000 stambenih jedinica za punu uspostavu priuštivog stanovanja i to je razlog što je Hrvatska, uz Portugal, država članica EU-a u kojoj mladi najkasnije napuštaju obiteljski dom, istaknuo je ministar Bačić predstavljajući novi zakon.

Mladi u Hrvatskoj s roditeljima do 33. godine
U Hrvatskoj su to u prosjeku s 33 godine, dok je europski prosjek 26 godina.

Novim Zakonom o priuštivom stanovanju, istaknuo je ministar, država sljedeće četiri godine misli izgraditi i obnoviti 20.200 stanova i obiteljskih kuća, među kojima se njih 8000 odnosi na nove stanove koji se grade putem Agencije za promet nekretninama (APN), a 9000 stanova planira se staviti u funkciju priuštivog stanovanja aktivacijom praznih stanova.

“Netko će reći da je to malo, a ja ću vam reći samo jedan podatak, a taj je da se u 24 godine od postojanja APN-a izgradilo 9000 stanova”, istaknuo je Bačić.

Plan ulaganja do 2034. godine
Ciljevi o 20.200 priuštivih stanova i kuća iziskuju i velik novac, pa je plan do 2030. potrošiti oko 2 milijarde eura te dodatnih 3,5 milijarde do 2034. godine.

“Zahtjevna su to sredstva, veliki su to poslovi, jako puno angažmana. Ovisno o financijskim mogućnostima državnog proračuna i u ovisnosti o tome koliko ćemo tog novca iskoristiti kroz novi višegodišnji financijski okvir od 2028. do 2034. godine, ovisit će uspjeh ovog programa”, rekao je Bačić. U odnosu na postojeći Zakon o društveno poticajnoj stanogradnji, koji će novi Zakon o priuštivom stanovanju staviti van snage, bit će obvezno da u zgradama koje imaju više od 10 stanova, njih 50 posto bude u funkciji najma. Ako zgrada ima manje od 10 stanova, onda svi moraju biti za najam, ne za prodaju, dodao je.

Stan se neće moći prodavati 35 godina
Građani koji će imati pravo na priuštivo stanovanje stan neće moći prodavati 35 godina, osim u slučajevima bolesti, smrti, razvoda ili preseljenja.

Ciljane skupine prema novom Zakonu su osobe mlađe od 45 godina i obitelji s djecom, građani deficitarnih zanimanja i posebno ranjive skupine kao što su stariji od 65 godina, osobe s invaliditetom, obitelji djece s teškoćama u razvoju i bivši zaštićeni najmoprimci.

Kada je u pitanju prihodovni kriterij riječ je od dvije i pol lokalne medijalne neto plaće ako je riječ o samcu, a za svakog člana obitelji iznos se povećava za 0,5 posto lokalne medijalne plaće.

“Ako znamo da je prosječna plaća negdje oko 1400 eura onda možemo ocijeniti koliko je građana obuhvaćeno”, istaknuo je ministar.

Cijena stanova ovisit će o indeksu razvijenosti
Upitan koliko bi koštao četvorni metar priuštivih stanova, Bačić je rekao da to ovisi o nekoliko kriterija pa tako nije svejedno mora li se, primjerice, otkupiti zemljište. “To će onda tražiti veće izdvajanje iz državnog proračuna da zadržimo cijenu građenja koja u ovom trenutku iznosi 2104 eura i nismo uvjereni da ćemo ići ispod te cijene, koja će biti samo u jedinici lokalne samouprave koja je u 8. skupini indeksa razvijenosti. Onda ćemo spuštati taj koeficijent sve do jedinice lokalne samouprave u 1. skupini indeksa razvijenosti, gdje će se plaćati 60 posto vrijednosti tog iznosa”, objasnio je ministar.

Nema gradnje bez privole lokalne samouprave
Bačić je istaknuo ulogu jedinica lokalne samouprave bez kojih se program neće moći realizirati te se osvrnuo i na nedavnu saborsku raspravu i oporbene kritike da se Zakonom o prostornom uređenju priuštivo stanovanje podiže na “razinu božanstva” i gazi preko ustavnih ovlasti lokalnih samouprava.

Ministar to negira i pojašnjava da se urbanističkim projektom ubrzava gradnja, ali nikakve gradnje nema bez privole jedinica lokalne samouprave.

Na predstavljanju novog Zakona bili su i predstavnici županija, gradova i općina koji su pozdravili nova zakonska rješenja za priuštivo stanovanje.

HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac istaknula je kako je Hrvatska među državama članicama koje su najozbiljnije krenule u rješavanje stambene krize kao i da su hrvatska zakonska rješenja i mjere u potpunoj kompatibilnosti s europskim planom priuštivog stanovanja.

Zakon o priuštivom stanovanju trebao bi biti na sjednici Vlade idućeg tjedna i onda kroz desetak dana i u saborskoj proceduri.

Splitski gradonačelnik Tomislav Šuta potvrdio je da će već od ovog ljeta, pod uvjetom da Vlada i Sabor dovrše proceduru oko najavljenih izmjena Zakona o trgovini, u nekim dijelovima grada biti onemogućena prodaja alkohola između 20 sati navečer i 6 sati ujutro. Zabrana se dakako neće odnositi na ugostiteljske objekte, već na kioske, ‘liquor shopove’ i trgovine koji su se proteklih godina masovno otvarali u strogom centru grada i smatraju se jednim od generatora noćnog nereda, piše tportal.

Na vrlo slične poteze odlučili su se u proteklim godinama brojni veliki gradovi u Italiji i Španjolskoj, uglavnom oni pod najvećim pritiskom turizma, a osim Splita, u Hrvatskoj bi to vrlo brzo mogao napraviti Hvar.

Ovog tjedna na e-Savjetovanju
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je da će se konačni prijedlog izmjena zakona već ovog tjedna naći na e-Savjetovanju, a uskoro i na Vladi te će ga ona proslijediti na usvajanje u Saboru. Zasad nije poznato hoće li biti upućen u hitnu proceduru ili će ipak morati ići na dva saborska čitanja.

Ovaj zakon dat će gradovima i općinama mogućnost da na svome području zabrane noćnu prodaju alkohola, o čemu će odlučivati gradska i općinska vijeća. Dosad se spominjalo da će im biti dana i mogućnost ograničavanja prodaje rashlađenih pića u trgovinama cijelog dana, no nije poznato je li i to uvršteno u prijedlog izmjena Zakona o trgovini.

“Nakon što procedura bude dovršena, gradske stručne službe će u suradnji s policijom izraditi procjenu i predložiti Gradskom vijeću odluku o dijelovima grada u kojima će se ograničiti prodaja alkohola u noćnim satima”, kaže Tomislav Šuta.

Nije želio ulaziti u detalje, no jasno je da će se to prije svega odnositi na najuži centar, odnosno staru gradsku jezgru te eventualno na nekoliko neuralgičnih točaka u drugim dijelovima grada. U Splitu postoji zona u kojoj je tradicionalno dozvoljeno ispijanje alkohola na otvorenom, Matejuška, te se oko nje ne očekuju veće promjene.

Izmjena Zakona o trgovini jedna od Šutinih pobjeda
“U svakom slučaju, imamo namjeru urediti ovo područje do početka špice turističke sezone”, odgovorio je Šuta na pitanje kada se mogu očekivati konkretni prijedlozi.

Naime procedura je podulja: nakon što svoj dio posla obave Vlada i Sabor, i Split mora sastaviti prijedlog svoje odluke, pokrenuti javno savjetovanje i na koncu usvojiti je na sjednici Gradskog vijeća. Izmjena Zakona o trgovini jedna je od Šutinih pobjeda jer su usvojeni njegovi prijedlozi. Slično je od Vlade zahtijevala i prethodna gradska vlast na čelu s Ivicom Puljkom, no za to nije bilo sluha.

U ljeto prošle godine izgledalo je kao da Šutina inicijativa neće proći jer je Šušnjarovo ministarstvo objavilo da to ‘neće realizirati’ bez dugotrajne prethodne procedure i istraživanja.

Druga Šutina inicijativa odnosila se na izmjene Zakona o ugostiteljstvu, kojima bi gradovi i općine dobili mogućnost reguliranja rada noćnih klubova na svom području. Ona je također načelno prihvaćena, no dosad nije bilo konkretnih koraka da bi bila i realizirana.

Hrvatski građani i dalje najviše troše na hranu, prijevoz i režije. Najskuplji je život u Splitu, a najpovoljniji u Osijeku

Kako se živi u Hrvatskoj uz inflaciju i povećanje plaća? Prema podacima globalne baze Numbeo, prosječni troškovi života u Hrvatskoj iznose oko 762 eura za samca, a četveročlana obitelj potroši u prosjeku 2706 eura, piše Tportal.

Osnovna potrošačka košarica uključuje ograničenu listu troškova. Izračun sadrži prosječnu potrošnju hrane i pića u kućanstvu, troškove konzumacije u ugostiteljskim objektima, izlazaka, javnog prijevoza, odjeće i obuće, rekreacije te troškove režija i ostalih kućanskih potrepština i usluga.

Podaci o troškovima života ne uključuju trošak najma stana, ali ni novčana sredstva potrebna za održavanja stana, osiguranje, zdravstvenu zaštitu, cigarete, automobil, parkiranje te izvanredne troškove.

U gradskim sredinama život je u prosjeku skuplji, ali značajne razlike u troškovima postoje i između pojedinih hrvatskih gradova. Tportal je usporedio troškove života

za samca i četveročlanu obitelj u četiri najveća hrvatska grada, za koje globalna baza Numbeo posjeduje agregirane podatke. Izračun se odnosi na osobe i obitelji koje žive u vlastitoj nekretnini.

Hrana, prijevoz, režije i komunikacije

Posljednja provedena anketa o potrošnji iz 2022. godine pokazuje da su najveći udio u izdacima hrvatskih kućanstva činili oni za hranu, 27 posto. Slijedili su izdaci za prijevoz, 15,5 posto, te za režije, 14,5 posto. U ukupnim izdacima troškovi za odjeću i obuću imali su udio od 7,2 posto, za informacije i komunikacije udio od 6,3 posto, za namještaj, kućansku opremu i redovito održavanje kućanstva udio od 6,2 posto, a za osobnu njegu, socijalnu skrb i ostala dobra te restorane i usluge smještaja udjele od po 4,9 posto. Sve ostale skupine potrošnje u ukupnim izdacima kućanstava imale su udio manji od četiri posto.

Među četiri najveća grada, Split prednjači po životnim troškovima. Za osnovne životne potrebe samcu je u hrvatskoj turističkoj meki potrebno 833 eura, a četveročlanoj obitelji 2948 eura. To je desetak posto više od hrvatskog prosjeka i oko pet posto više od prosjeka Zagreba, koji je na drugom mjestu.

Zagreb ima dobre plaće, Rijeka niže troškove života

Zagrebačko samačko kućanstvo troši u prosjeku 794 eura mjesečno, a četveročlanom kućanstvu za pokrivanje osnovnih troškova potrebno je 2818 eura. U glavnom gradu je najviši standard jer je zagrebačka prosječna plaća osjetno viša nego u drugim promatranim gradovima. U odnosu na splitsku, viša je za oko 16 posto, a u odnosu na osječku čak 40 posto.

Rijeka je najbliža nacionalnom prosjeku s troškovima od 781 eura za samca i 2769 eura za četveročlanu obitelj. U najvećem primorskom gradu životni su troškovi malo niži nego u Zagrebu, ali životni standard je slabiji zbog nižih plaća.

Troškovi podstanarstva prazne džepove

Kako piše Tportal, najpovoljniji za život je Osijek, u kojem je samcu za pokrivanje osnovnih životnih potreba dovoljno 708 eura mjesečno, a četveročlanoj obitelji 2479 eura, desetak posto niže nego u Zagrebu. Osječani imaju osjetno niže troškove režija i prijevoza, a primjetno su manje i cijene ugostiteljskih usluga, no imaju i znatno nižu prosječnu plaću te, u konačnici, i najniži standard.

Obiteljima koje nemaju riješeno stambeno pitanje ogroman dio kućnog budžeta odlazi na troškove najma, a oni nisu uračunati u izračun Numbea, no onima koji ih moraju plaćati znatno povećavaju cijenu života.

U najtežem položaju su podstanari u Splitu jer najamnina za jednosobni stan izvan centra kreće se oko 666 eura, a gradskom centru penje se iznad 900 eura. To je dvadesetak posto više nego u Zagrebu, a oko 60 niže nego u Osijeku, u kojem su cijene najma najpristupačnije, piše Tportal.