U Registru posrednika u prometu nekretnina na dan 31. listopada ove godine bilo je evidentirano 1.492 posrednika, odnosno agencije, što je 19 posto više nego godinu ranije. Najveće poteškoće na tržištu proizlaze iz djelovanja posrednika koji, zbog nedovoljno učinkovitih prekršajnih sankcija, ne poštuju važeći zakon ni profesionalne standarde struke.

Izmjene Zakona o posredovanju u prometu nekretninama
Jedan od ključnih ciljeva izmjena Zakona o posredovanju u prometu nekretninama jest destimuliranje neetičnih i nezakonitih praksi u toj djelatnosti, ponajprije kroz značajno povećanje propisanih novčanih kazni.

Ministarstvo gospodarstva nedavno je uputilo prijedlog izmjena u javno savjetovanje, uz obrazloženje da zakon u proteklih više od petnaest godina nije doživio temeljite izmjene, iako se tržište nekretnina u Hrvatskoj u međuvremenu znatno promijenilo.

Zakon o posredovanju u prometu nekretnina na snazi je od 2007. godine, a tijekom njegove primjene uočeni su brojni problemi koje postojeće odredbe ne reguliraju na odgovarajući način. To je rezultiralo pojavom nelojalne konkurencije, smanjenjem kvalitete usluga te stvaranjem negativne percepcije djelatnosti posredovanja, piše Novi list.

Gotovo 20 posto više agedncija
Na dan 31. listopada 2025. u Registru posrednika u prometu nekretnina bilo je upisano 1.492 posrednika odnosno agencije, što predstavlja rast od 19 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno je u Imenik agenata posredovanja u prometu nekretnina, prema stanju od 29. listopada, bilo upisano 4.824 agenata.

U obrazloženju izmjena zakona navodi se da je, radi zaštite korisnika usluga i osiguranja transparentnosti tržišta, nužno jasno i nedvosmisleno definirati tko, kada i na koji način smije oglašavati nekretnine. Time bi se uveo viši stupanj reda i sigurnosti na tržištu nekretnina, s obzirom na to da su kupoprodaja i druge aktivnosti vezane uz nekretnine od iznimne važnosti za građane. Prema informacijama koje prvenstveno dolaze iz Udruženja posrednika u prometu nekretnina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, najveći problemi na tržištu uzrokovani su posrednicima koji, zbog nepostojanja učinkovitijih prekršajnih odredbi, krše zakon i pravila struke. Takvim postupanjem narušavaju se prava i interesi korisnika usluga, koji se nerijetko dovode u situaciju da moraju sklapati nove ugovore o posredovanju, iako postojeći ugovor s nalogodavcem već obvezuje posrednika na provođenje svih radnji povezivanja s potencijalnim kupcima ili drugim zainteresiranim stranama.

S porastom cijena, raste i broj agencija
U Hrvatskoj gospodarskoj komori smatraju da će izmjene Zakona o posredovanju u prometu nekretninama donijeti veći red na tržištu, jer će se dodatno ojačati pravna sigurnost, transparentnost i profesionalni standardi u obavljanju ove djelatnosti. Očekuje se i rast povjerenja građana u posrednike te veća razina zaštite korisnika usluga.

Kako piše Novi list, izmjenama se predviđa i uspostava preciznijih mehanizama nadzora, kao i jasnije definiranje prava i obveza posrednika i agenata.

Direktorica Sektora za trgovinu HGK Maja Bogović ističe da je, usporedno s rastom cijena nekretnina u posljednje dvije godine, zabilježen i porast broja agencija u Hrvatskoj. S povećanjem broja sudionika na tržištu došlo je i do određenog pada kvalitete usluga, ali i do rasta nelegalnih aktivnosti u području posredovanja.

“Ključno je da korisnici usluga prepoznaju važnost suradnje isključivo s legalnim posrednicima, jer se jedino na taj način dugoročno može osigurati kvalitetnija, profesionalnija usluga i veća sigurnost za klijente” naglašava Bogović.

Pravna sigurnost
Izmjenama zakona predviđene su kazne za subjekte koji nelegalno obavljaju poslove posredovanja u prometu nekretnina, odnosno za one koji rade bez važeće licence i rješenja Ministarstva gospodarstva. Uvođenje strožih sankcija obrazlaže se porastom broja takvih nelegalnih subjekata, ali i učestalom praksom obmanjivanja potrošača, kojima se sugerira da poslove posredovanja može zakonito obavljati isključivo agent. Prema važećim propisima, agent može legalno raditi samo ako je zaposlen kod registriranog posrednika ili agencije te nema ovlasti koje ima sam registrirani posrednik.

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović smatra da jasnije definirani odnosi između posrednika i agenata doprinose većoj transparentnosti poslovanja, smanjenju mogućnosti zlouporaba i jačanju povjerenja korisnika.

“Zabrana istodobnog zastupanja više posrednika dodatno će podići profesionalnost agenata i smanjiti sukobe interesa. Nove odredbe donose veću odgovornost posrednika i agenata, bolji uvid u njihove kvalifikacije te snažniju zaštitu korisnika “, ističe Ranilović.

Izmjenama zakona predviđene su i kazne za posrednike i nelegalne agente koji oglašavaju nekretnine bez potpisanog ugovora o posredovanju s vlasnikom. Taj je ugovor ključan dokument jer uređuje međusobne odnose posrednika i nalogodavca te osigurava njihovu transparentnost. Time se povećava pravna sigurnost svih sudionika na tržištu. U Udruženju poslovanja nekretninama HGK smatraju da bi izmjene zakona trebale stati na kraj lošim praksama koje stvaraju konfuziju i nanose štetu cijelom tržištu nekretnina.

Uvjeti naplate provizije
Prema prijedlogu izmjena zakona, posrednik će imati pravo naplatiti naknadu i od prodavatelja i od kupca u okviru istog posla ili posredovanja, ali isključivo ako za to postoji valjano sklopljen ugovor o posredovanju. Drugim riječima, provizija se može naplatiti od prodavatelja, kupca, najmodavca ili druge ugovorene strane samo ako je takva obveza unaprijed ugovorena.

U HGK upozoravaju na neprihvatljivu praksu pojedinih posrednika koji korisnike dovode u zabludu, navodeći ih na potpisivanje zapisnika ili sličnih dokumenata koji zapravo predstavljaju ugovor o posredovanju. Smatraju i da bi inspekcijski nadzor trebao biti prvenstveno usmjeren na najteže povrede zakona, poput obavljanja posredovanja bez licence, oglašavanja nekretnina bez pisanog naloga te angažiranja agenata bez stalnog zaposlenja.

Sankcioniranjem takvih praksi smanjile bi se zlouporabe, podigla razina profesionalnosti i dodatno ojačalo povjerenje građana u tržište nekretnina. Nacrt prijedloga Zakona o posredovanju u prometu nekretnina nalazi se u e-savjetovanju do 19. siječnja 2026., a očekuje se da će izmjene stupiti na snagu u prvoj polovici te godine.

Tržišna inspekcija Državnog inspektorata nadzire zimsko sezonsko sniženje, izvijestili su iz Državnog inspektorata napominjući kako je prošle godine tijekom zimskog sezonskog sniženja obavljeno 328 inspekcijskih nadzora u kojima je utvrđeno 60 prekršaja.

Sezonsko sniženje, kako su naveli na svojim internetskim stranicama, može trajati najdulje 60 dana, a započelo je 27. prosinca.

Inspektori će do 27. veljače 2026. kontrolirati odredbe Zakona o zaštiti potrošača, koji među ostalim propisuju isticanje cijena za vrijeme obavljanja posebnog oblika prodaje odnosno zimskog sezonskog sniženja, uvjeta prodaje, isticanje obavijesti o podnošenju pisanog prigovora, kao i kontrolu odredbi o nepoštenoj poslovnoj praksi trgovaca.

Prilikom isticanja cijena u vrijeme provođenja zimskog sezonskog sniženja, trgovci moraju jasno, vidljivo i čitko istaknuti najnižu cijenu koju su primjenjivali tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja sezonskog sniženja, kao i sniženu cijenu.

Dozvoljene i nedozvoljene prakse
U slučaju kada se cijena postupno i bez prekida progresivno smanjuje u okviru istog sezonskog sniženja, odnosno u nekoliko navrata, a imajući u vidu da sezonsko sniženje traje najdulje 60 dana, trgovac će uz novu, sniženu cijenu biti obvezan istaknuti najnižu cijenu koju je primjenjivao tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja sezonskog sniženja. U slučaju da se inspekcijskim nadzorom utvrdi primjerice da cijena i uvjeti prodaje nisu istaknuti jasno, vidljivo i čitljivo i/ili da nije istaknuta obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora takvi prekršaji se smatraju neprocesuiranim prekršajima.

Za te prekršaje inspektori neće podnijeti optužni prijedlog niti izdati prekršajni nalog.

Za utvrđene prekršaje nepoštene poslovne prakse (primjerice zavaravanje potrošača vezano uz sniženje koje se odobrava, isticanje većeg popusta nego što se uistinu odobrava i dr.) poduzet će se zakonom propisane prekršajne mjere, odnosno bit će pokrenuti prekršajni postupci.

Zakonom o zaštiti potrošača propisana je novčana kazna u iznosu od 1.327,23 eura do 26.544,56 eura za pravnu osobu, od 1.327,23 eura do 1.990,84 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 663,61 eura do 1.990,84 eura za trgovca, fizičku osobu, naveli su iz Državnog inspektorata.

Sven Mišković, dosadašnji zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu, imenovan je novim ravnateljem Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK). Odluku o njegovom imenovanju na četverogodišnji mandat donio je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, izvijestio je DORH.

Odluka nakon konzultacija
Glavni državni odvjetnik odluku je donio 23. prosinca 2025., nakon što je pribavio mišljenje ministra nadležnog za poslove pravosuđa i Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

Svečana prisega
Mišković je danas, 29. prosinca, svečano prisegnuo pred glavnim državnim odvjetnikom, a na dužnost stupa 1. siječnja 2026. godine.

Svečanosti su prisustvovali i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan te državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Ivan Crnčec.