Pad povjerenja građana Srbije u Europsku uniju u porastu je nakon što već četiri godini nije otvoreno niti jedno novo poglavlje, dok članice eurobloka uskraćuju podršku za otvaranje pripremljenog Klastera 3- Konkurentnost i inkluzivni rast, koji sadrži osam poglavlja. Prema zadnjem ispitivanju javnog mišljenja, za pristupanje Europskoj uniji bi, da se idućeg tjedna održava referendum, glasalo nešto više od trećine građana -35,8 posto ispitanika, a približno toliko ih je protiv – 33 posto, objavio je portal Suvremena politika.

U analizi podataka vide se i generacijske razlike – mlađi ispitanici su skloniji da na referendumu podrže članstvo, dok kod starijih prevladava protivljenje pridruživanju Uniji, pokazuje istraživanje koje je naručio Centar savremene politike, izdavač tog portala.

Više od petine ispitanika – 22,4 %, u ovom trenutku ne zna kako bi glasalo, dok 8,8 posto ne bi ni izašlo na referendum o pristupanju Srbije Uniji.

Taj rezultat se uklapa u trend koji pokazuje primjetan pad podrške članstvu u EU u Srbiji proteklih godina.

Prije 15 godina “za” je bilo 70 posto
Prema istraživanjima javnog mišljenja objavljenima na internetskoj stranici Ministarstva za europske integracije, koja su objavljivana samo do 2022. godine, prije 15 godina je pozitivan odgovor na referendumsko pitanje bio skoro 70 posto, a potom se dugo godina redovito kretao iznad 50 posto. U kolovozu 2022. bilo je 57 posto za, a u prosincu 2022. godine 43 posto.

Ovogodišnje istraživanje provedeno telefonskom anketom od 3. do 11. prosinca na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika.

Najmanje protivljenje članstvu – 18,7 %, pokazuju najmlađi ispitanici u dobi od 18 do 29 godina, dok je “za” tek petina starijih od 70 godina.

Kod najmlađih ispitanika također je najveći udio onih koji ne znaju kako bi glasali – skoro trećina, dok je podrška članstvu u toj dobnoj skupini 41,9 posto.

Europska komisija je u dva posljednja izvješća o napretku Srbije – krajem 2024. i 2025. godine ukazala da nema napretka u funkcioniranju demokratskih institucija, vladavini i slobode medija, te slobodnog izražavanja mišljenja, uz pojačanu represiju vlasti tijekom protuvldinih prosvjeda započetih koncem 2024. godine.

Uoči razgovora sa SAD-om, Zelenski postavlja crvene linije: Ukrajina neće ustupiti teritorij niti Zaporišku nuklearnu elektranu te poziva na snažna sigurnosna jamstva. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da će na putu prema Sjedinjenim Američkim Državama posjetiti Kanadu, gdje je planiran sastanak s predsjednikom Donaldom Trumpom.

„Trenutačno smo u avionu za Floridu, SAD. Usput ćemo stati u Kanadi“, rekao je Zelenski tijekom online konferencije za novinare, piše Kyiv Post.

Zelenski je potvrdio sastanak s kanadskim premijerom Markom Carneyjem.

„On i ja planiramo se online povezati s europskim čelnicima, raspraviti sva pitanja, podijeliti detalje dokumenata koje ću razmotriti s američkim predsjednikom i otvoriti sva osjetljiva pitanja“, dodao je. Odgovarajući na pitanja o ukrajinskim „crvenim linijama“ u pregovorima i mogućim kompromisima, Zelenski je naglasio da neka pitanja nisu za pregovore.

„Danas definitivno postoje crvene linije za ukrajinski narod… To uključuje naše teritorije i Zaporišku nuklearnu elektranu. Pravno, nećemo priznati ništa ni pod kakvim uvjetima“, rekao je.

Dodao je da će se vlada savjetovati s ukrajinskim narodom prije donošenja bilo kakvih velikih odluka, istaknuvši: „Narod Ukrajine je najvažniji.“

Sigurnosna jamstva ostaju glavni prioritet.

„Rusija je pokrenula masivan napad na Ukrajinu. Na putu prema mirovnim pregovorima njihov je odgovor jasan. Najvažnije je da svi koraci koje poduzmemo budu potkrijepljeni snažnim sigurnosnim jamstvima kako bismo bili zaštićeni“, rekao je predsjednik.

„Ako mi otvorimo to pitanje, a američka strana spomene referendum ili izbore, to se zasigurno ne može dogoditi u uvjetima u kojima se danas nalazimo“, dodao je.

Zelenski je također naglasio važnost kontinuirane europske potpore Ukrajini:

„Nemamo dovoljno dodatnih sustava protuzračne obrane i to je svima jasno. Svi su od nas dobili sve detalje. Potrebne su nam sustavne isporuke sustava i projektila – više projektila – jer Rusija napada sve većim brojem dronova i raketa.“

Prva indijska genetski uređena ovca, nazvana Tarmeem, nedavno je proslavila svoj prvi rođendan, a znanstvenici koji stoje iza ovog postignuća potvrđuju da se odlično razvija. Tarmeem, čije ime na arapskom znači “modifikacija”, rođena je 16. prosinca prošle godine u Kašmiru, a njezin uspješan razvoj predstavlja važan korak za indijsku znanost, piše BBC.

Kako je stvorena Tarmeem?
Tarmeem živi u posebnom ograđenom prostoru na Poljoprivrednom sveučilištu Sher-e-Kashmir u Srinagaru, zajedno sa svojom sestrom blizankom koja nije genetski uređena. Znanstvenici su za BBC pojasnili kako su koristili revolucionarnu tehnologiju CRISPR, koja funkcionira poput “bioloških škara” za precizno mijenjanje DNK.

“Izvadili smo brojne embrije iz trudnih ovaca i uredili specifičan gen – poznat kao gen miostatin – koji negativno utječe na rast mišića”, objasnio je istraživač dr. Suhail Magray. Nakon uređivanja, embriji su nekoliko dana držani u laboratoriju, a zatim prebačeni u surogat majku. “A onda je preuzela priroda. 150 dana kasnije, janjad je rođena”, rekao je. “Naš cilj je bio povećati mišićnu masu kod ovaca i, izbacivanjem gena miostatin, to smo uspjeli”, dodao je.

Veća mišićna masa i strogi nadzor
Profesor Riaz Shah, dekan Fakulteta veterinarskih znanosti i voditelj projekta, potvrdio je za BBC da Tarmeem napreduje odlično. “Dobro raste, pokazujući normalne fiziološke, biokemijske i fizičke parametre”, izjavio je.

“Tarmeemov rast mišića očekivano je pokazao značajno povećanje – oko 10% – u usporedbi s njezinom neuređenom blizankom. Mislim da će se vjerojatno dodatno povećati s godinama.” Profesor Shah dodao je kako se eksperiment nastavlja kako bi se procijenilo njezino dugoročno zdravlje, zbog čega se ovca drži u sigurnom okruženju pod strogim nadzorom.

Sedmogodišnji put do uspjeha
Iako se ovce genetski modificiraju i uređuju desetljećima, uglavnom u istraživačke i medicinske svrhe, za osmeročlani indijski tim put do ovog uspjeha trajao je punih sedam godina.

“Isprobavali smo više strategija, a proboj je konačno došao u prosincu 2024. Proveli smo sedam postupaka in vitro oplodnje, imali smo pet živorođenih i dva mrtvorođena. Genetsko uređivanje bilo je uspješno samo kod jedne”, rekao je profesor Shah. “Krenuli smo od nule. Ali sada smo standardizirali praksu i mislim da će stopa uspješnosti u budućnosti biti visoka.”

Rješenje za nedostatak mesa?
Znanstvenici su optimistični jer bi ovaj uspjeh mogao pomoći u rješavanju problema nedostatka ovčetine u Kašmirskoj dolini, koja godišnje potroši oko 60.000 tona, a proizvede tek polovicu. “Voda se iscrpljuje, stanovništvo raste, a prostor dostupan za uzgoj hrane se smanjuje”, ističe profesor Nazir Ahmad Ganai, prorektor sveučilišta.

“Naša država ima manjak ovčjeg mesa, ali genetsko uređivanje može povećati tjelesnu težinu ovce za 30%. To bi bilo vrlo korisno za održivu proizvodnju hrane jer bi značilo da manje životinja može osigurati više mesa”, kaže on. Ako vlada odobri primjenu tehnologije, profesor Ganai vjeruje da se ona može koristiti za uzgoj ovaca, a kasnije i drugih životinja.

Globalna rasprava i budućnost tehnologije
Tehnologija genetskog uređivanja, otkrivena 2012. godine, donijela je svojim izumiteljima Nobelovu nagradu 2020., no i dalje je predmet etičkih rasprava. Znanstvenici naglašavaju ključnu razliku: genetsko uređivanje mijenja postojeće gene unutar organizma, dok genetska modifikacija (GM) uključuje umetanje stranih gena.

Stavovi prema ovoj tehnologiji razlikuju se diljem svijeta. Zemlje poput Argentine, Australije, Brazila i Japana tretiraju neke genetski uređene životinje kao prirodne i dopuštaju njihovu konzumaciju.

SAD i Kina koriste tehnologiju za stvaranje otpornijih usjeva i “produktivnijih” životinja, a Velika Britanija će dopustiti genetski uređenu hranu sljedeće godine. S druge strane, u Europskoj uniji ograničenja ostaju stroga, iako je Europski parlament prošle godine izglasao smanjenje nadzora nad usjevima stvorenim ovom metodom.

Ova se tehnologija uspješno primjenjuje i u medicini za liječenje rijetkih genetskih bolesti. U Indiji je ministarstvo poljoprivrede već odobrilo dvije sorte genetski uređene riže, no još uvijek treba vidjeti kako će se tretirati ovce poput Tarmeem. Profesor Ganai je optimističan.

“Indija je postala zemlja s viškom hrane zahvaljujući znanosti, posebno visokoprinosnim usjevima razvijenim 1960-ih. S genetski uređenim ovcama i drugim životinjama, Indija može učiniti isto za mesnu industriju”, zaključuje.