Kako se bliži period prvih pričesti, na domaćim Facebook grupama krenula je standardna rasprava – koliko “treba” dati za poklon djetetu?

Odgovori se kreću od 100 eura pa sve do 300 eura ili više. “Ma 300 eura najmanje danas po ovim cijenama”, ozbiljni su neki. “Ako je riječ o užoj obitelji”, naglašavaju neki. Drugi se pak po običaju zgražaju i tvrde da su “sakramenti postali smijurija”.

“Radim ručak zbog druženja i proslave sakramenta, a ne da ostali vide da se slavi, a da s druge strane očekujem od pozvanih da mi plate za troškove. Kud god idem dam koliko mogu, a ne prema nekim troškovima ili običajima. I uvijek je od srca. Ako me netko zove reda radi, ni ne želim ići!”, jedan je od komentara na Facebooku.

“A što kad sam prvopričesniku kum na krštenju?”
Tema o poklonima za prvu pričest ponavlja se već godinama. Osim što pokloniti kao gost ili član uže obitelji, javljali su se i oni čije se krsno kumče pričešćuje. “Kum sam kod krštenja, žena veli 300€, ali meni se to čini puno previše. Kolko onda da dam za svetu potvrdu, 500€?? Ne želim da roditelji djeteta što ogovaraju, a opet imam i ja svoje troškove…”, zapitao se prije nekoliko godina jedan redditaš.

“100 eura mislim da je i više nego dovoljno, ja sam se pričestila prije nekih 15 godina i mislim da nisam dobila više od 50 eura od nekoga”, “100€ u kuvertu i možda sa strane još neka sitnica da ostane za uspomenu, npr. nakit ili nešto slično Mislim da nema potrebe za pretjerivanjem”, savjetovali su tad. “Napravi neočekivani potez i pokloni mu knjigu Iluzija o bogu”, savjetovao je jedan korisnik.

Splitski gradonačelnik Tomislav Šuta potvrdio je da će već od ovog ljeta, pod uvjetom da Vlada i Sabor dovrše proceduru oko najavljenih izmjena Zakona o trgovini, u nekim dijelovima grada biti onemogućena prodaja alkohola između 20 sati navečer i 6 sati ujutro. Zabrana se dakako neće odnositi na ugostiteljske objekte, već na kioske, ‘liquor shopove’ i trgovine koji su se proteklih godina masovno otvarali u strogom centru grada i smatraju se jednim od generatora noćnog nereda, piše tportal.

Na vrlo slične poteze odlučili su se u proteklim godinama brojni veliki gradovi u Italiji i Španjolskoj, uglavnom oni pod najvećim pritiskom turizma, a osim Splita, u Hrvatskoj bi to vrlo brzo mogao napraviti Hvar.

Ovog tjedna na e-Savjetovanju
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je da će se konačni prijedlog izmjena zakona već ovog tjedna naći na e-Savjetovanju, a uskoro i na Vladi te će ga ona proslijediti na usvajanje u Saboru. Zasad nije poznato hoće li biti upućen u hitnu proceduru ili će ipak morati ići na dva saborska čitanja.

Ovaj zakon dat će gradovima i općinama mogućnost da na svome području zabrane noćnu prodaju alkohola, o čemu će odlučivati gradska i općinska vijeća. Dosad se spominjalo da će im biti dana i mogućnost ograničavanja prodaje rashlađenih pića u trgovinama cijelog dana, no nije poznato je li i to uvršteno u prijedlog izmjena Zakona o trgovini.

“Nakon što procedura bude dovršena, gradske stručne službe će u suradnji s policijom izraditi procjenu i predložiti Gradskom vijeću odluku o dijelovima grada u kojima će se ograničiti prodaja alkohola u noćnim satima”, kaže Tomislav Šuta.

Nije želio ulaziti u detalje, no jasno je da će se to prije svega odnositi na najuži centar, odnosno staru gradsku jezgru te eventualno na nekoliko neuralgičnih točaka u drugim dijelovima grada. U Splitu postoji zona u kojoj je tradicionalno dozvoljeno ispijanje alkohola na otvorenom, Matejuška, te se oko nje ne očekuju veće promjene.

Izmjena Zakona o trgovini jedna od Šutinih pobjeda
“U svakom slučaju, imamo namjeru urediti ovo područje do početka špice turističke sezone”, odgovorio je Šuta na pitanje kada se mogu očekivati konkretni prijedlozi.

Naime procedura je podulja: nakon što svoj dio posla obave Vlada i Sabor, i Split mora sastaviti prijedlog svoje odluke, pokrenuti javno savjetovanje i na koncu usvojiti je na sjednici Gradskog vijeća. Izmjena Zakona o trgovini jedna je od Šutinih pobjeda jer su usvojeni njegovi prijedlozi. Slično je od Vlade zahtijevala i prethodna gradska vlast na čelu s Ivicom Puljkom, no za to nije bilo sluha.

U ljeto prošle godine izgledalo je kao da Šutina inicijativa neće proći jer je Šušnjarovo ministarstvo objavilo da to ‘neće realizirati’ bez dugotrajne prethodne procedure i istraživanja.

Druga Šutina inicijativa odnosila se na izmjene Zakona o ugostiteljstvu, kojima bi gradovi i općine dobili mogućnost reguliranja rada noćnih klubova na svom području. Ona je također načelno prihvaćena, no dosad nije bilo konkretnih koraka da bi bila i realizirana.

Hrvatski građani i dalje najviše troše na hranu, prijevoz i režije. Najskuplji je život u Splitu, a najpovoljniji u Osijeku

Kako se živi u Hrvatskoj uz inflaciju i povećanje plaća? Prema podacima globalne baze Numbeo, prosječni troškovi života u Hrvatskoj iznose oko 762 eura za samca, a četveročlana obitelj potroši u prosjeku 2706 eura, piše Tportal.

Osnovna potrošačka košarica uključuje ograničenu listu troškova. Izračun sadrži prosječnu potrošnju hrane i pića u kućanstvu, troškove konzumacije u ugostiteljskim objektima, izlazaka, javnog prijevoza, odjeće i obuće, rekreacije te troškove režija i ostalih kućanskih potrepština i usluga.

Podaci o troškovima života ne uključuju trošak najma stana, ali ni novčana sredstva potrebna za održavanja stana, osiguranje, zdravstvenu zaštitu, cigarete, automobil, parkiranje te izvanredne troškove.

U gradskim sredinama život je u prosjeku skuplji, ali značajne razlike u troškovima postoje i između pojedinih hrvatskih gradova. Tportal je usporedio troškove života

za samca i četveročlanu obitelj u četiri najveća hrvatska grada, za koje globalna baza Numbeo posjeduje agregirane podatke. Izračun se odnosi na osobe i obitelji koje žive u vlastitoj nekretnini.

Hrana, prijevoz, režije i komunikacije

Posljednja provedena anketa o potrošnji iz 2022. godine pokazuje da su najveći udio u izdacima hrvatskih kućanstva činili oni za hranu, 27 posto. Slijedili su izdaci za prijevoz, 15,5 posto, te za režije, 14,5 posto. U ukupnim izdacima troškovi za odjeću i obuću imali su udio od 7,2 posto, za informacije i komunikacije udio od 6,3 posto, za namještaj, kućansku opremu i redovito održavanje kućanstva udio od 6,2 posto, a za osobnu njegu, socijalnu skrb i ostala dobra te restorane i usluge smještaja udjele od po 4,9 posto. Sve ostale skupine potrošnje u ukupnim izdacima kućanstava imale su udio manji od četiri posto.

Među četiri najveća grada, Split prednjači po životnim troškovima. Za osnovne životne potrebe samcu je u hrvatskoj turističkoj meki potrebno 833 eura, a četveročlanoj obitelji 2948 eura. To je desetak posto više od hrvatskog prosjeka i oko pet posto više od prosjeka Zagreba, koji je na drugom mjestu.

Zagreb ima dobre plaće, Rijeka niže troškove života

Zagrebačko samačko kućanstvo troši u prosjeku 794 eura mjesečno, a četveročlanom kućanstvu za pokrivanje osnovnih troškova potrebno je 2818 eura. U glavnom gradu je najviši standard jer je zagrebačka prosječna plaća osjetno viša nego u drugim promatranim gradovima. U odnosu na splitsku, viša je za oko 16 posto, a u odnosu na osječku čak 40 posto.

Rijeka je najbliža nacionalnom prosjeku s troškovima od 781 eura za samca i 2769 eura za četveročlanu obitelj. U najvećem primorskom gradu životni su troškovi malo niži nego u Zagrebu, ali životni standard je slabiji zbog nižih plaća.

Troškovi podstanarstva prazne džepove

Kako piše Tportal, najpovoljniji za život je Osijek, u kojem je samcu za pokrivanje osnovnih životnih potreba dovoljno 708 eura mjesečno, a četveročlanoj obitelji 2479 eura, desetak posto niže nego u Zagrebu. Osječani imaju osjetno niže troškove režija i prijevoza, a primjetno su manje i cijene ugostiteljskih usluga, no imaju i znatno nižu prosječnu plaću te, u konačnici, i najniži standard.

Obiteljima koje nemaju riješeno stambeno pitanje ogroman dio kućnog budžeta odlazi na troškove najma, a oni nisu uračunati u izračun Numbea, no onima koji ih moraju plaćati znatno povećavaju cijenu života.

U najtežem položaju su podstanari u Splitu jer najamnina za jednosobni stan izvan centra kreće se oko 666 eura, a gradskom centru penje se iznad 900 eura. To je dvadesetak posto više nego u Zagrebu, a oko 60 niže nego u Osijeku, u kojem su cijene najma najpristupačnije, piše Tportal.