Connect with us

Magazin

Razrada motora kod novih automobila: Je li i dalje potrebna?

Objavljeno

-

U svijetu automobila kruže brojni mitovi, a jedan od najčešćih je onaj o potrebi razrade motora kod novih vozila. Dok mnogi vjeruju da je to praksa iz prošlosti, istina je potpuno drugačija – razrada motora nije mit, već i dalje ključan proces za dugovječnost vašeg novog automobila.

Period razrade odnosi se na vrijeme potrebno da se unutarnji dijelovi motora, poput klipnih prstenova i stijenki cilindara, međusobno prilagode. Možete to zamisliti kao razgaživanje novih kožnih cipela. Tijekom tog procesa, trenje stvara sitne metalne čestice koje završavaju u motornom ulju. Upravo zato iskusni mehaničari ponekad šalju uzorke ulja na analizu kako bi provjerili “zdravlje” motora i osigurali da je trošenje unutar prihvatljivih granica.

Što kaže znanost?
Zabluda proizlazi iz ideje da su moderni motori već “razrađeni” u tvornici. Iako proizvođači testiraju motore kako bi otkrili eventualne nedostatke, to nije isto što i stvarni proces razrade u realnim uvjetima vožnje. Znanost koja se bavi trenjem, trošenjem i podmazivanjem pokretnih površina naziva se tribologija.

Stručnjak za to područje, Lake Speed, Jr., sin NASCAR veterana, u svojim je analizama objasnio zašto je rana izmjena ulja kod novog automobila i dalje preporučljiva. Speed također ističe kako su proizvođači produžili preporučene intervale izmjene ulja iz dva glavna razloga koji nemaju veze s tehnologijom motora: leasing aranžmani i strogi standardi o potrošnji goriva.

A što je s hibridima i električnim vozilima?
Pravila vrijede i za hibridna vozila, koja također imaju motore s unutarnjim izgaranjem i mogu imati vlastite preporuke za razradu. Kod potpuno električnih vozila motor ne postoji, ali i ona imaju period prilagodbe.

Novim dijelovima poput kočnica i guma potrebno je vrijeme da postignu optimalne performanse. Primjerice, gumama treba prvih 800 do 1600 kilometara da se riješe slojeva zaostalih iz proizvodnje, dok se kočione pločice “sjedaju” na svoje mjesto unutar prvih 800-tinjak kilometara.

Što kažu proizvođači automobila?
Možda najveći faktor koji doprinosi mitu je neujednačenost preporuka među samim proizvođačima. BMW, na primjer, navodi: “Razrada motora nekada je bila standardna procedura kod novih automobila. I dalje je slučaj da biste trebali izbjegavati vožnju motora na visokim okretajima u minuti tijekom prvih 2100 kilometara.”

Nedavno isprobani Mercedes-Benz CLE također je došao sa zanimljivom porukom na vjetrobranskom staklu.

Ford je također jasan u priručniku za Mustang iz 2025.: “Vaše vozilo zahtijeva period razrade. Vozite svoje novo vozilo najmanje 160 km prije izvođenja produženih manevara s potpuno otvorenim gasom i najmanje 1500 km prije vožnje vozila pri visokim brzinama ili u uvjetima na stazi.” Subaru također navodi period razrade za svoj Outback iz 2025., dok priručnik za Mazdu CX-30 iz 2025. to ne spominje.

Neki proizvođači nude video upute, pa će tako kupac nove Chevrolet C8 Corvette pratiti brojač okretaja koji se čak i vizualno mijenja nakon što je proces završen. Osim ako ne vozite Bugatti, koji razradu obavlja prije isporuke, najbolje je provjeriti korisnički priručnik i posavjetovati se s prodavačem prije nego što svog novog ljubimca odmah potjerate u visoke okretaje.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Magazin

Jedna vježba koju svi znamo, a rijetko je dovoljno cijenimo

Objavljeno

-

Čučanj je jedna od rijetkih vježbi koju gotovo svi prepoznaju, čak i oni koji se nikada nisu bavili treningom. Riječ je o pokretu koji radimo prirodno, kada sjedamo, ustajemo, podižemo nešto s poda ili se spuštamo bliže tlu. Upravo ta jednostavnost i prirodnost čine čučanj jednom od najvažnijih vježbi za ljudsko tijelo, bez obzira na dob, kondiciju ili životni stil.

Iako se često doživljava kao osnovna ili čak “dosadna” vježba, čučanj ima daleko veću vrijednost nego što se na prvi pogled čini.

Čučanj je temelj svakodnevnog kretanja
Čučanj nije samo vježba, nego osnovni obrazac kretanja. Svaki put kada se spuštamo na stolicu ili ustajemo iz nje, tijelo izvodi pokret vrlo sličan čučnju. Kada taj pokret izvodimo pravilno, štitimo zglobove, kralježnicu i mišiće. Kada ga zanemarujemo ili izvodimo loše, povećava se rizik od bolova i ozljeda. Redovitim izvođenjem čučnjeva tijelo uči kako se pravilno kretati i nositi s opterećenjem u svakodnevnim situacijama.

Aktivira velike mišićne skupine odjednom
Čučanj istovremeno uključuje noge, stražnjicu, trup i donji dio leđa. To znači da u jednom pokretu radi više mišićnih skupina, što ga čini iznimno učinkovitim. Upravo zbog toga čučanj ima snažan utjecaj na snagu, stabilnost i izdržljivost cijelog tijela. Za razliku od izoliranih vježbi, koje jačaju samo jedan mišić, čučanj uči tijelo da radi kao cjelina.

Jača tijelo bez potrebe za opremom
Jedna od najvećih prednosti čučnja jest to što se može izvoditi bilo gdje i bilo kada. Ne zahtijeva sprave, utege ni poseban prostor. Može se raditi kod kuće, na poslu ili na otvorenom, što ga čini dostupnim svima. Zbog toga je čučanj često prva vježba koju se preporučuje početnicima, ali i ona kojoj se profesionalci stalno vraćaju.

Pomaže u očuvanju zdravlja koljena i kukova
Suprotno čestom strahu, pravilno izveden čučanj ne šteti koljenima. Naprotiv, jača mišiće koji štite koljena i kukove te poboljšava stabilnost zglobova. Redovitim izvođenjem povećava se kontrola pokreta i smanjuje opterećenje na osjetljiva područja. Ključ je u pravilnoj tehnici i prilagodbi dubine čučnja vlastitim mogućnostima.

Čučanj je važan u svakoj životnoj dobi
Kod mlađih osoba čučanj pomaže u razvoju snage i stabilnosti. Kod srednje dobi održava funkcionalnost i pokretljivost. Kod starijih osoba čučanj je važan za očuvanje samostalnosti, jer omogućuje lakše ustajanje, sjedenje i sigurno kretanje. Zbog toga se čučanj često koristi i u rehabilitaciji i u programima za prevenciju padova.

Utječe na držanje i ravnotežu
Tijekom izvođenja čučnja aktivira se i trup, koji je ključan za pravilno držanje tijela. Jačanjem tih mišića tijelo postaje stabilnije, a ravnoteža bolja. To se ne odražava samo u vježbanju, nego i u svakodnevnom hodanju i stajanju.

Zašto ga često zanemarujemo
Iako znamo za čučanj, često ga preskačemo jer djeluje previše jednostavno. Mnogi traže složenije vježbe, uvjereni da one donose bolje rezultate. No, upravo se u toj jednostavnosti krije njegova snaga. Čučanj je temelj na kojem se gradi sve ostalo.

Nastavi čitati

Magazin

Umro je gitarist i klavijaturist The Curea

Objavljeno

-

By

Perry Bamonte, gitarist i klavijaturist britanskog post-punk benda The Cure, preminuo je u dobi od 65 godina, priopćio je bend u petak. Grupa je u izjavi na svojoj web stranici objavila da je Bamonte umro “nakon kratke bolesti kod kuće”, a vijest je objavljena s “golemom tugom”.

U izjavi stoji: “Tih, intenzivan, intuitivan, konstantan i iznimno kreativan, ‘Teddy’ je bio topao i vitalni dio priče o The Cureu.”

“S grupom je išao na turneje od 1984. do 1989., a 1990. postao je punopravni član The Curea. Svirao je gitaru, bas gitaru sa šest žica i klavijature na albumima “The Wish” (1992.), “Wild Mood Swings” (1996.), “Bloodflowers” (2000.), “Acoustic Hits” (2001.) i “The Cure” (2004.), a tijekom 14 godina održao je više od 400 koncerata”. “Ponovno se pridružio The Cureu 2022. godine, za koji je odsvirao još 90 koncerata, neke od najboljih u povijesti benda, a kulminirali su koncertom “The Show Of A Lost World” u Londonu, 1. studenog 2024.

“Mislimo na cijelu njegovu obitelj i suosjećamo s njome. Jako će nam nedostajati.“

Bio je dio bendove turneje od 1984., nakon čega je pozvan da se pridruži bendu pošto je otišao klavijaturist Roger O’Donnell. Bamonte je svirao na nekima od najpoznatijih pjesama benda, kao što su “Friday I’m In Love”, “High” i “A Letter To Elise”.

Također je svirao na live albumima The Curea “Paris” i “Show”, oba objavljena 1993.

Njegov bivši kolega iz benda, bubnjar Lol Tolhurst, objavio je na Instagramu: “Jako mi je žao čuti da je preminuo Perry Bamonte. Cindy (Tolhurstova supruga) i ja šaljemo sućut svima koji su ga poznavali. Zbogom, Teddy.”

Bamonte je također bio basist u supergrupi Love Amongst Ruin, koja je objavila dva studijska albuma, svoj istoimeni debitantski album iz 2010. i “Lose Your Way” (2015.). Na albumu sudjeluju i bivši bubnjar Placeba Steve Hewitt i suradnik Juliana Copea Donald Ross Skinner.

Nije bio samo u glazbi. Također je imao velik interes za mušičarenje, a izgradio je karijeru i kao ilustrator, doprinoseći časopisu Fly Culture.

Bamonteov mlađi brat, Daryl Bamonte, glazbeni je menadžer koji je radio kao voditelj turneja za The Cure i Depeche Mode.

The Cure je 1976. osnovao glavi pjevač Robert Smith zajedno s Tolhursom. The Cure redovito mijenjaju postavu i poznati su po svom snažnom utjecaju na goth, post-punk i indie glazbu. U Rock and Roll Hall of Fame primljeni su 2019. godine.

Nastavi čitati

Magazin

Šest vrsta voća koje pridonose zdravlju bubrega, prema dijetetičarima

Objavljeno

-

Bubrezi svakodnevno naporno rade filtrirajući otpadne tvari i održavajući ravnotežu tekućina i ključnih nutrijenata u tijelu. Prema riječima dijetetičarke Jen Hernandez, prehrana može snažno utjecati na njihovo zdravlje, a istraživanja pokazuju da je češća konzumacija voća povezana sa šest do osam posto manjim rizikom od razvoja bubrežne bolesti. Stručnjaci naglašavaju da određene vrste voća imaju posebno pozitivan učinak na bubrege.

Crveno grožđe
Crveno grožđe sadrži resveratrol, biljni spoj snažnog antioksidativnog djelovanja koji, prema dijetetičarki Erin Hetrick, podržava zdravlje bubrega i smanjuje upalu u tijelu. S obzirom na nizak udio kalija, preporučuje se osobama koje paze na unos kalija, a može se jesti svježe, smrznuto ili dodati salatama, piše EatingWell.

Jabuke
Jabuke imaju protuupalna svojstva i topiva vlakna koja mogu pomoći u snižavanju kolesterola i razine glukoze, navodi Hetrick. Nefrologinja Raeeda Gheewala ističe da su ti učinci važni jer su visoki tlak i dijabetes dva najčešća uzroka bubrežne bolesti. Jabuke dodatno podupiru probavu i dulje pružaju osjećaj sitosti.

Borovnice
Borovnice su bogate antocijanima i vitaminom C te imaju snažno antioksidativno i protuupalno djelovanje, navodi Gheewala. Hernandez navodi da su osobe koje su više konzumirale voće poput borovnica i jabuka imale 16 posto manji rizik od razvoja kronične bubrežne bolesti zahvaljujući flavonoidima iz ovog voća. Mogu se dodati u žitarice, jogurt ili smoothie.

Limun
Limuni pružaju citrat, tvar koja može smanjiti stvaranje bubrežnih kamenaca i poboljšati hidrataciju, tvrdi Gheewala. Citrat može spriječiti nastanak kalcijevo-oksalatnih kamenaca, a vitamin C dodatno pruža antioksidativnu zaštitu. Dodavanje limuna vodi olakšava održavanje hidracije, jednog od najvažnijih čimbenika za zdrave bubrege.

Ananas
Ananas je, prema Hernandez, bogat vitaminom C, manganom, vlaknima i antioksidativnim fitokemikalijama koje doprinose zdravlju bubrega. Sadrži i bromelain, enzim s protuupalnim učinkom opisan u studiji objavljenoj u časopisu Foods 2021. godine. Ananas je također prirodno niži u kaliju i prikladan za lagane slatke obroke.

Maline
Maline su jedno od voća s najvišim udjelom vlakana – sadrže oko osam grama vlakana na 120 grama – što je, prema dijetetičarki Alex Evink, važno za regulaciju šećera u krvi i urednu probavu. Stabilna razina glukoze posebno je važna za osobe s dijabetesom, jednim od glavnih rizičnih čimbenika za bubrežne bolesti. Maline dodatno pružaju vitamin C, mangan i antioksidanse koji pomažu u smanjenju upale.

    Nastavi čitati
    Oglasi
    Oglasi
    Oglasi
    Oglasi
    Oglasi
    Oglasi

    U trendu