Talijanski vulkan Etna na otoku Siciliji u petak je pokazao ponovne znakove aktivnosti, izbacujući užareni materijal i male količine pepela iz svojeg sjeveroistočnog kratera, priopćio je talijanski Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju (INGV). Erupcijski oblak nošen je vjetrom u smjeru sjeveroistoka, a slabije padanje pepela zabilježeno je u obalnom gradu Taormini i u Piano Provenzani, području koje uključuje skijališta, priopćio je institut u izjavi na Facebooku. Sporadične eksplozije uočene su i u krateru Bocca Nuova, gdje je užareni materijal izbačen do nekoliko desetaka metara iznad ruba kratera, dodao je INGV.

Regionalna agencija za civilnu zaštitu privremeno je podigla razinu uzbune kako bi ukazala na veliku vjerojatnost fontana lave. Etna, najaktivniji vulkan u Europi koji se uzdiže do oko 3400 metara, ponekad erumpira nekoliko puta godišnje i pod stalnim je nadzorom. Njegova točna visina često se mijenja jer erupcije i stvaranje stožaca od troske preoblikuju područje vrha. Česta aktivnost vulkana privlači velik broj posjetitelja.

Papa Lav XIV. pozvao je u utorak navečer na jednodnevno božićno primirje diljem svijeta, ne spominjući nijedan konkretan sukob, ali izražavajući žaljenje što je “Rusija, čini se, odbila zahtjev za primirje”.

“Ponavljam ovaj zahtjev svim ljudima dobre volje da na ovaj blagdan rođenja Spasitelja poštuju barem jedan dan mira”, rekao je papa Lav dok je napuštao svoju rezidenciju u Castel Gandolfu, blizu Rima, prije povratka u Vatikan.

“Možda će nas poslušati i bit će 24 sata mira u cijelom svijetu”, dodao je američki Papa.

“Ono što me posebno žalosti jest činjenica da je Rusija, čini se, odbila zahtjev za primirje”, primijetio je.

Lav XIV. će u srijedu navečer proslaviti svoju prvu božićnu misu otkako je izabran za Papu prije nego što u četvrtak u podne održi tradicionalni blagoslov “Urbi et Orbi” (gradu i svijetu), u kojem papa tradicionalno daje pregled sukoba u svijetu.

Početak nove godine idealno je vrijeme za promjenu posla – a visina plaće pritom ima ključnu ulogu u odlukama mnogih zaposlenika. Zanima vas koliko zarađuju vaši europski susjedi?

Siječanj je popularan mjesec za promjene posla jer zaposlenici provode novogodišnje odluke u djelo, a tvrtke prilagođavaju planove zapošljavanja za prvo tromjesečje.

Za mnoge radnike plaća je jedan od najvažnijih čimbenika pri odluci o sljedećem karijernom koraku. Osim očitih razlika među sektorima, plaće se znatno razlikuju i među europskim državama – kako u nominalnim iznosima, tako i kada se prilagode kupovnoj moći, piše Euronews.

Razmišljate o promjeni mjesta boravka, a ne samo poslodavca? Ili vas jednostavno zanima koliko zarađuju vaši susjedi? Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, ovako se plaće razlikuju diljem Europe.

Prosjek blizu 40.000 eura u EU-u

Prosječna godišnja plaća po zaposleniku u Europskoj uniji iznosi 39.808 eura. Među državama članicama kreće se od 15.387 eura u Bugarskoj do 82.969 eura u Luksemburgu, što je čak 5,4 puta više.

Osim Luksemburga, prosječna plaća viša od 50.000 eura bilježi se još u pet zemalja: Danskoj, Irskoj, Belgiji, Austriji i Njemačkoj.

Na dnu ljestvice, uz Bugarsku, prosječna godišnja plaća po zaposleniku manja je od 20.000 eura u Grčkoj i Mađarskoj.

U mnogim državama velik udio ljudi radi nepuno radno vrijeme, no Eurostat prilagođava podatke kako bi pokazao kolika bi bila prosječna plaća kada bi svi zaposlenici radili puno radno vrijeme.

Podaci pokazuju da su plaće općenito više u zapadnoj i sjevernoj Europi, a niže u istočnoj i jugoistočnoj Europi.

Razlozi razlika u plaćama

Giulia De Lazzari, ekonomistica iz Međunarodne organizacije rada (ILO), istaknula je da su gospodarska struktura i produktivnost država ključni razlozi razlika u plaćama među zemljama.

“Viša produktivnost omogućuje državama isplatu viših plaća“, rekla je za Euronews.

De Lazzari navodi da zemlje s većim udjelom sektora s visokom dodanom vrijednošću, poput financija, IT-a i napredne industrije, u pravilu imaju više plaće od zemalja u kojima je zapošljavanje koncentrirano u sektorima s nižom dodanom vrijednošću. U potonje spadaju, primjerice, poljoprivreda, tekstilna industrija ili osnovne uslužne djelatnosti.

“Snaga i prisutnost sindikata, obuhvat i dubina kolektivnih ugovora te razina zakonski propisane minimalne plaće također značajno utječu na visinu plaća“, dodala je.

Dr. Agnieszka Piasna, viša istraživačica u Europskom institutu za sindikate (ETUI), objasnila je da niska razina sindikalne organiziranosti i viša nezaposlenost vjerojatno slabe pregovaračku moć radnika na tržištu rada.

„To se često navodi kao objašnjenje za nizak udio plaća u mnogim zemljama srednje i istočne Europe, koje imaju neke od najnižih stopa sindikalne organiziranosti u EU-u“, rekla je.

Prosječne plaće prema kupovnoj moći

Razlike su manje kada se plaće promatraju prema standardu kupovne moći (PPS), koji uzima u obzir razlike u troškovima života među državama.

Jedna PPS jedinica teoretski omogućuje kupnju iste količine roba i usluga u svakoj zemlji.

Plaće prilagođene punom radnom vremenu kreću se od 21.644 PPS-a u Grčkoj do 55.051 PPS-a u Luksemburgu. Omjer između najviše i najniže vrijednosti tada se smanjuje na 2,5.

Uz Luksemburg, na vrhu ljestvice su Belgija, Danska, Njemačka i Austrija, sve s više od 48.500 PPS-a.

Pet zemalja s najnižim vrijednostima su Grčka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Estonija, sve ispod 28.000 PPS-a.

De Lazzari iz ILO-a istaknula je da troškovi života i razine cijena utječu na plaće, a posljedično i na visinu zarada. „Zemlje s višim razinama potrošačkih cijena općenito imaju i više nominalne plaće“, rekla je.

Poredak pojedinih zemalja znatno se mijenja kada se uspoređuju iznosi u eurima i prema PPS-u. Primjerice, Rumunjska se penje s 22. na 13. mjesto, ostvarujući znatno bolji rezultat prema kupovnoj moći, dok Estonija pada sa 16. na 22. mjesto kada se uzmu u obzir razlike u cijenama.

Ako se prosječni rast iz posljednjih pet godina nastavi, očekuje se da će prosječna plaća u EU-u u 2025. godini dosegnuti 41.600 eura u nominalnom iznosu, a u 2026. godini 43.400 eura, iako se stope rasta znatno razlikuju među državama.