Dopunsko zdravstveno osiguranje pokriva troškove niza zdravstvenih usluga koje osnovno zdravstveno osiguranje ne pokriva u cijelosti.

Kako stoji na stranicama HZZO-a, dopunsko zdravstveno osiguranje pokriva troškove bolničkog liječenja, specijalističkih pregleda i dijagnostike, ortopedskih i drugih pomagala, stomatološke zdravstvene zaštite i protetike te fizikalne rehabilitacije, kada se te usluge zdravstvene zaštite koriste temeljem uputnice HZZO-a i u ustanovama koje imaju sklopljen ugovor s HZZO-om.

Također, s dopunskim osiguranjem pacijenti su oslobođeni i plaćanja troškova liječenja u inozemstvu koje se obavlja na temelju rješenja HZZO-a.

“Ukratko, dopunsko zdravstveno osiguranje koje provodi HZZO pokriva razliku do pune cijene zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja”, ističe se na stranicama HZZO-a.

Pet skupina ‘besplatnih’ osiguranika

Neke skupine osiguranika imaju, pak, pravo na besplatno dopunsko osiguranje. To pravo na plaćanje premije dopunskog osiguranja iz državnog proračuna ostvaruje pet skupina osiguranika:

• osobe s invaliditetom koje imaju 100 posto oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi;
• darivatelji dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja;
• dobrovoljni davatelji krvi – muškarci s više od 35 davanja i žene s više od 25 davanja krvi;
• redoviti učenici i studenti stariji od 18 godina;
• osigurane osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 421,92 eura te samci, ako im prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 528,23 eura.

Navedene osobe pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna ostvaruju na osnovi rješenja nadležnih tijela (Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Centra za socijalnu skrb i sl.) potvrdom zdravstvene ustanove o darovanom dijelu ljudskog tijela u svrhu liječenja, potvrdom Hrvatskog crvenog križa ili Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu o broju darivanja krvi, potvrdom nadležne obrazovne ustanove o redovnom školovanju odnosno studiranju, dokazom da ispunjavaju uvjet prihodovnog cenzusa – navodi HZZO. Sve to u skladu s Pravilnikom o postupku, uvjetima i načinu utvrđivanja prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna koji se može pročitati OVDJE.

Kako se određujuje prihodovni cenzus?

Što se tiče prihodovnog cenzusa, u obzir se uzima prihod svih osoba koje žive u zajedničkom kućanstvu. Pod prihodom se smatraju svi primici koje obitelj ostvari na ime dohotka od nesamostalnog rada, dohotka ili dobiti od samostalne djelatnosti, primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja te svi drugi primici ostvareni prema posebnim propisima.

U prihod se uračunava naknada za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanje), novčana potpora sukladno Zakonu o rodiljinim i roditeljskim potporama osim jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete, novčana naknada za slučaj nezaposlenosti, stalna pomoć, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina, naknada do zaposlenja, doplatak za djecu, ortopedski doplatak, opskrbnina i obiteljska invalidnina ostvareni prema posebnim propisima. Prihod se umanjuje za iznos koji na temelju propisa o obitelji član obitelji plaća za uzdržavanje osobe koja nije član te obitelji.

Kako dokazati visinu ukupnog prihoda?

Visina plaće ostvarene kod poslodavca za rad u tuzemstvu i inozemstvu dokazuje se potvrdom ovjerenom od poslodavca. Visina mirovine ostvarene u Republici Hrvatskoj ostvaruje se potvrdom HZMO-a, odnosno isplatitelja mirovinskog primanja, dok se visina mirovine ostvarene u inozemstvu dokazuje potvrdom poslovne banke putem koje se mirovina isplaćuje ili drugom ispravom kad se mirovina ne isplaćuje putem banke.

Pod visinom dohotka podrazumijeva se:

• visina dohotka od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva prije svih umanjenja dohotka i bez umanjenja dohotka za gubitak iz ranijih godina;
• dobiti ostvarene od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva prije svih umanjenja dobiti i bez umanjenja dobiti za gubitak iz ranijih godina;
• dohodak s osnove primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak;
• dohodak od imovine i imovinskih prava;
• dohodak od iznajmljivanja soba i postelja turistima od kojega se plaća porez na dohodak u paušalnom iznosu koji se dokazuje potvrdom nadležne porezne uprave.

Koje potvrde su potrebne?

Visina naknade zbog nezaposlenosti dokazuje se potvrdom, odnosno podatkom iz evidencije HZZ-a, a visina novčanih prava ostvarenih prema propisima o socijalnoj skrbi potvrdom, odnosno podatkom iz evidencije nadležnog centra za socijalnu skrb.

Visina drugih novčanih prava ostvarenih prema propisima o mirovinskom osiguranju, o doplatku za djecu, o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata dokazuje se potvrdom, odnosno podatkom iz evidencije nadležnog tijela, dok visinu ostvarenih prihoda od naknada plaće, koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, odnosno koju HZZO isplaćuje na teret sredstava državnog proračuna, HZZO utvrđuje na osnovi svojih evidencija.

Dio potvrda pribavlja HZZO, a dio osiguranici

Dio dokaza o visini prihoda HZZO u pravilu pribavlja po službenoj dužnosti. To su dokazi o visini mirovine, dohotka, naknade zbog nezaposlenosti, primitaka ostvarenih prema propisima o socijalnoj skrbi, visini drugih novčanih prava ostvarenih prema propisima o mirovinskom osiguranju, doplatka za djecu te dokazi o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.

Sami osiguranici moraju pribaviti dokaze o visini svoje plaće ostvarene kod poslodavca za rad u tuzemstvu i inozemstvu te o visini mirovine ostvarene u inozemstvu.

U HZZO-u su nam rekli da svu potrebnu dokumentaciju za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje osiguranik dostavlja u područni ured HZZO-a prema svome mjestu prebivališta ili boravišta.

Sve potrebne informacije možete naći OVDJE.