Hrvatska
“SVIJET JE S TOBOM BOLJI” / Pada broj samoubojstava, sve više pokušaja kod mladih i djece
Hrvatskoj se već tri desetljeća bilježi kontinuirani pad broja samoubojstava, no najnoviji podaci pokazuju da je posljednjih godina porastao broj suicida među mladima, istaknuto je u utorak na konferenciji za medije povodom Svjetskog dana prevencije samoubojstava, 10. rujna.
542 samoubojstva
Prema podacima Registra samoubojstava Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u 2024. zabilježena su 542 samoubojstva, što je manje nego godinu ranije.
Međutim, u dobnoj skupini od 15 do 19 godina broj slučajeva porastao je s 10 u 2023. na 15 u 2024. godini, dok je među mladima od 20 do 29 godina porastao s 30 na 41.
„Ukupan se broj samoubojstava smanjuje, ali zabrinjava činjenica da se povećava kod mlađih dobnih skupina“, upozorila je Danijela Štimac Grbić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a.
Dodala je kako muškarci četiri puta češće počine suicid nego žene, dijelom i zato što žene češće traže stručnu pomoć, dok se kod muškaraca simptomi depresije nerijetko prikrivaju agresijom ili drugim netipičnim oblicima ponašanja.
Prednjači Krapinsko-zagorska
Po broju suicida godinama prednjači Krapinsko-zagorska županija, i općenito kontinentalne županije, I vrlo često taj se problem može povezati s onim županijama gdje se primjećuje povećana konzumacija alkohola, rekla je Štimac Grbić.
Policijske statistike također potvrđuju trend pada ukupnog broja samoubojstava, no u razdoblju od 2015. do 2024. evidentirano je 5905 smrtnih slučajeva i 5747 pokušaja samoubojstava, istaknuo je Dragan Josipović iz Ministarstva unutarnjih poslova.
„To znači da je u deset godina zabilježeno 13.339 policijskih intervencija vezanih uz suicid“, rekao je. Posebno je upozorio na podatak da je u posljednjem desetljeću 74 djece mlađe od 18 godina oduzelo sebi život, a evidentirano je i 546 pokušaja samoubojstava djece.
Najrizičnija skupina – stariji od 65
Najrizičnije skupine su stariji od 65 godina, koji čine 27 posto svih samoubojstava, zatim osobe od 51. do 65. godine s udjelom od 25 posto te one između 36. i 51. godine sa 24 posto.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak podsjetio je da se Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava od 2003., a slogan je „Mijenjajmo narativ o samoubojstvu“.
Od 2000-ih prepolovljen broj samoubojstava
Hrvatski registar samoubojstava osnovan je 1986., a u posljednjih 20 godina broj samoubojstava prepolovljen je s oko tisuću na oko 500 godišnje.
Predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb Darko Marčinko naglasio je kako je nakon pandemije covida zabilježen porast anksioznosti i drugih psihičkih poremećaja, osobito među mladima.
„U 21. stoljeću prevladava visoka individualnost i kompetitivnost, što može voditi u usamljenost. Porast samoozlijeđivanja i suicidalnosti u mlađoj populaciji može biti rezultat upravo te usamljenosti, koja znači nedostatak dobrih odnosa s drugim osobama. Usamljenost dodatno pojačavaju digitalizacija, urbanizacija i društvene mreže“, upozorio je.
“Svijet je bolji s tobom”
HZJZ je u povodu Svjetskog dana izdao letak s porukom „Svijet je bolji s tobom“, nastao na temelju iskustava obitelji mladih koji su preživjeli pokušaj suicida, a od sutra će biti dostupan na mrežnim stranicama HZJZ-a.
„Roditelji se često boje pitati djecu što im se događa, zbog srama i straha od odgovora, pa ne reagiraju na njihove signale“, rekla je klinička psihologinja Ella Selak Bagarić.
Svi županijski zavodi za javno zdravstvo uspostavili su službe za mentalno zdravlje, koje građanima nude telefonsku podršku. Uz to, pri KBC-u Zagreb djeluje Centar za krizna stanja i prevenciju suicida, dostupan 24 sata dnevno.
Hrvatska
PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave
Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.
U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.
Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.
Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.
Hrvatska
PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje
Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.
U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.
U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.
Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.
Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.
Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.
Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.
Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.
Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.
Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.
Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije
Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.
Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.
Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici
Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.
Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.
Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.
-
magazin4 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeProgram Muzeja antičkog stakla u Zadru za 21. NOĆ MUZEJA
-
Hrvatska4 dana prijeDIGITALNI ZDRAVSTVENI ASISTENT / Stiže ZdrAVKO. Bit će dostupan 24 sata dnevno, evo gdje ga pronaći i za što služi
-
Hrvatska4 dana prijeWWW.CROLIBERTAS.HR / Uskoro nova naplata cestarine, od danas dostupna web stranica sa svim informacijama






