ZADAR / ŽUPANIJA
BLAGDAN VELIKE GOSPE Evo što katolici danas slave…
Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije ujedno je i državni blagdan koji se danas tradicionalno obilježava diljem Hrvatske. Mnoštvo vjernika hodočastit će u marijanska svetišta.
Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.
Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.
Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvu svog uskrsnulog sina Isusa Krista. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!”
Majku Božju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu na početku Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili, Bog nije čovjeka ostavio bez nade. Naime, nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.
Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja. To je rušilačka, negativna, arogantna sila koja više ne skriva svoje nakane, kako je to bio slučaj kod zmije. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone. Nasuprot zmaju, drugi je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti. Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ona izmiče podvalama i njegovim nasrtajima pa pobjeđuje ljubav, dobrota i život. Upravo je to, kako smatraju katolički teolozi, Velika Gospa.
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molio za pomoć. Pouzdajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”. Kroz povijest su je zazivali i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).
Štovanje Majke Božje zadržali su ne samo Hrvati u domovini, nego i oni kasnije raseljeni diljem svijeta pa ako danas, primjerice, nekome u Chicagu spomenete riječ “Hrvati”, prvo što će vam odgovoriti bit će “Velika Gospa”. Ona je Hrvatima ono što je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.
Poznatija svetišta Majke Božje u svijetu su Svetište Majke Božje u Lourdesu (Francuska), u Fatimi (Portugal), u Czestochowi (Poljska), Loretu (Italija), Altötting (Njemačka) i u Guadalupeu (Meksiko).
Broj hodočasnika, koji posjećuju neka od tih svetišta svake godine vrlo je velik. Npr. Lourdes koji ima oko 15.000 stanovnika, prima oko pet milijuna hodočasnika svake godine. Godišnje više od milijun hodočasnika posjećuje i svetište Crne Madone u Kapeli milosti u Altöttingu u Njemačkoj, gdje se već više od 500 godina pripisuju čuda zagovorom Djevice Marije. Najveće poljsko hodočasničko mjesto samostan je Jasna Gora kod Czestochowa, u kojemu se nalazi čudotvorna milosna slika “Crne Majke Božje”, koju se tamo časti još od 1382. godine.
U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija spadaju: Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.
Među Hrvatima izvan Hrvatske važna su marijanska svetišta: Svetište Gospe Olovske, Svetište Gospe od Kondžila u Komušini, Svetište Kraljice mira u Međugorju i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, Svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj te Svetište Gospe Tekijske u Petrovaradinu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i Svetište Gospe Letničke u Letnici na Kosovu.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka”
U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.
Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.
U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.
– Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.
– Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.
Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.
– Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.
Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.
Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.
ZADAR / ŽUPANIJA
SA SKUPŠTINE TZ GRADA ZADRA: Tek jedan posto više turista ove godine! Građani pozvani na konstruktivne kritike
Danas je održana 4. sjednica Skupštine Turističke zajednice grada Zadra na kojoj su članovi usvojili Izmjene i dopune Godišnjeg programa rada i financijskog plana TZ grada Zadra za 2025. godinu, kao i prijedlog Godišnjeg programa rada i financijskog plana TZ grada Zadra za 2026. godinu.
Program rada s financijskim planom Turističke zajednice grada Zadra za 2026. godinu izrađen je sukladno odrednicama Zakona o turističkim zajednicama, Statuta Turističke zajednice grada Zadra, u suradnji s TZ Zadarske županije te smjernicama i uputama Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice.
Iz izglasane dokumentacije za 2025. godinu, izmjenama i dopunama Programa rada s financijskim planom 2025. godine predviđaju se ukupni prihodi s prenesenim prihodom iz prethodne godine u iznosu od 3.460.000,00 eura, dok se ukupni rashodi planiraju u iznosu od 3.135.000,00 eura. Programom rada s financijskim planom za 2026. godinu predviđaju se ukupni prihodi u iznosu 3.030.000,00 eura, a ukupni rashodi u iznosu 2.965.000,00 eura.
Grad Zadar, s pripadajućim mjestima, za razdoblje siječanj-listopad 2025. godine, prema podacima sustava eVisitor bilježi 1% više noćenja (ukupno 2.524.137) i 1% više dolazaka (ukupno 671.103) u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.
Prema podacima turističkog prometa emitivnih tržišta, najveći broj ostvarenih noćenja bilježe turisti iz sljedećih država: Njemačka (378.415), Hrvatska (315428), Poljska (267.531), Austrija (182.362), Slovenija(129.123), Ujedinjena Kraljevina (96.084), Slovačka (91.928), Italija (84.948) i Mađarska (72.927).
U strukturi ukupnog broja turista prema vrsti smještaja zabilježen je visok udjel broja turista u hotelskom smještaju s 30%, zatim slijede objekti u domaćinstvu s 43%, ostali ugostiteljski objekti za smještaj u vlasništvu firmi i obrta 10%, u kampovima bilježimo 7%, u nekomercijalnom smještaju 6% i u nautici 4 %.
TZ grada Zadra poziva sve sugrađane na daljnju suradnju i konstruktivne kritike kako bi čim uspješnije zajednički razvijali destinaciju na dugoročno održiv način i na zadovoljstvo svih Zadrana. Provedbom strateškog dokumenta Plana upravljanja destinacijom u kojem su građani pozvani sudjelovati nastojati ćemo razvijati destinaciju koja je ugodna stanovnicima, a istovremeno i privlačna posjetiteljima.
Turistička zajednica grada Zadra koristi priliku svim građanima poželjeti ugodne, zdrave i blagoslovljene blagdane!
ZADAR / ŽUPANIJA
UDRUGA ZARATINIĆI / „Naša priča“ – Advent koji pišemo zajedno
Udruga ZARATINIĆI, koja okuplja roditelje djece i mladih s teškoćama u razvoju, organizator je i inicijator Adventića „Naša priča“ – Advent koji pišemo zajedno. Evo najave:
“Suorganizatori događanja su Centar za pružanje usluga u zajednici Mocire i Dječji vrtić Latica.
Ovaj poseban adventski susret osmišljen je kao mjesto zajedništva, radosti i inkluzije, gdje se susreću djeca, roditelji i šira zajednica.
Posjetitelje očekuje raznolik i prigodan program:
kreativne i likovne radionice
zajedničko kićenje božićnih borova
topli napitci
kobasice i fritule
Posebni gosti Adventića su Spider-Man (Maximilian Bindernagel Vujnović) i Leo Rados, koji će dodatno razveseliti naše najmlađe posjetitelje.
Datum: 19. prosinca 2025.
Vrijeme: početak u 15:00 sati
Lokacija: dvorište Dječjeg vrtića Latica, Asje Petričić 5 D, Zadar
Pozivamo sve građane da nam se pridruže, da se zajedno proveselimo i podsjetimo koliko smo snažni kada smo zajedno. Neka nas ovo predblagdansko vrijeme nadahne da gradimo zajednicu koja njeguje inkluziju, razumijevanje i dobrotu — za svako dijete i svaku obitelj.
Realizacija Adventića „Naša priča“ ostvarena je uz podršku: Grada Zadra, Zadarske županije, Geek Cluba, Javne vatrogasne postrojbe Zadar, Nasada d.o.o., Tržnice Zadar, Maraske, MK Beštije, Pekarne Golub, Konjičkog kluba Zadar i Foto studija Ogi.
Dođite i budite dio naše priče!”







