Hrvatska
Ugledni stručnjak o paklenom vremenu: “To su bolesne temperature. Idemo prema točki vrenja”
Prošla, 2024. godina bila je globalno najtoplija otkako se mjere temperature. I ovogodišnji siječanj bio je globalno najtopliji dosad. Sudeći po lipnju koji je za nama, cijela ova godina mogla bi biti nova rekordna.
Deseci regija u Europi i tri u Hrvatskoj trenutno su pod crvenim meteoalarmom suočene s dugotrajnim valom vrućine tijekom kojega temperature ponegdje sežu i preko 40 stupnjeva Celzijevih. Dojam je da se sve to više ne događa polako i postupno, kao u prispodobi o žabi u loncu koja ne osjeća da se kuha jer temperatura vode u kojoj se nalazi raste polako.
Sredinom lipnja šezdeset je vodećih svjetskih klimatologa uputilo dramatično upozorenje s procjenom da će uz postojeće razine emisije ugljičnog dioksida psihološka granica globalnog zagrijavanja od 1,5 stupnja Celzija biti probijena u iduće tri godine.
Ogromne emisije stakleničkih plinova
Nakon natprosječno toplog početka godine, naš poznati atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, zimus nam je kazao kako se ništa ne poduzima da se globalno zagrijavanja ublaži.
“I dalje imamo ogromne količine emisija stakleničkih plinova zbog ratovanja, zbog putovanja i prometa, zbog preintenzivne poljoprivrede… Svi ti procesi nisu umanjeni”, rekao nam je zimus.
Pripomenuo je tada da je početak godine u klimatološkom i meteorološkom smislu bio “prilično žestok”.
“Nismo pristojni prema prirodi”
Sada, na sredini godine, profesor Grisogono kaže nam da se godina nastavlja na isti način.
“I dalje je glavnina krivnje za ovakvo vrijeme na ljudima, u onome što činimo. I dalje pohranjujemo previše stakleničkih plinova, i dalje se ratuje i puca iz svih oružja, a sve to utječe na globalno zagrijavanje. Ponašamo se kao da smo na Titaniku. Znate ono: glazba svira, jede se kavijar, a mi tonemo”, počeo je Grisogono nimalo optimistično.
Pa je nastavio u sličnom tonu.
“Ne ponašamo se pristojno prema prirodi i prema novim generacijama, onima koji još nisu rođeni. Uzimamo sve za sebe. Idemo prema točki vrenja.”
Problem je i manjak oborina
Ako su temperature u lipnju i u Hrvatskoj i šire u Europi bile nekoliko stupnjeva više od prosjeka, Grisogona smo pitali hoće li srpanj i kolovoz također biti iznadprosječni.
“Kraj lipnja i početak srpnja su 3 do 6 stupnjeva iznad prosjeka. To su bolesne vrijednosti. No sada nas čekaju manje vrućine u odnosu na dosadašnje, iako će i dalje biti dva stupnja iznad mjesečnih prosjeka. Što je i dalje bolesno, ali je manje od ovih astronomskih vrijednosti u lipnju. Temperature će se malo spustiti, ali vrućina se nastavlja iako neće biti kakva je bila proteklih desetak dana”, kazao je.
Ističe kako problem ekstremno visokih temperatura dodatno pojačava izostanak oborina.
“To je povezano jedno s drugim. Kada se temperatura diže ipak se može normalno živjeti ako ima oborina. Međutim, kiše nema. Imamo povremenu umjerenu malu oborinu koja dođe i ode. U nekim okvirima te će se oborine i povećati za oko pet posto, ali što to vrijedi ako prosječne mjesečne temperature narastu za nekoliko stupnjeva.”
Zelene površine postaju žute
Laički gledano, najvidljiviji znak zagrijavanja je sve manje zelenih površina u naseljima pa i izvan njih. One nisu nestale, nego su požutjele izgorjevši pod jakim suncem. Sve je više ‘sprženih’ žutih površina.
“Nažalost, da. Putovao sam nekidan u Podravinu i Slavoniju. Na jednom polju vidim normalan, na drugom spaljeni kukuruz. Nemamo pravog navodnjavanja, nemamo sustave navodnjavanja i nismo pripremljeni za ovo što se događa i ono što će se događati”, kaže Grisogono.
U Hrvatskoj, dodaje, ta nespremnost već se osjeća u poljoprivredi, a osjećat će se i u turizmu.
“Ljetna sezona nam je ‘spržena’. Imamo predsezonu i posezonu i trebali bi surađivati s Bosnom i Hercegovinom koja ima brda i planine. Trebali bi razvijati turizam u Lici i Gorskom kotaru. Slovenija i Austrija već su razradile sustav kako se ponašati u ovakvim vremenskim uvjetima. Austrijanci zovu da se ljeti ide u njihove planine i nude jeftiniji smještaj u to doba godine. A mi živimo u prošlom svršenom vremenu”, smatra.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.






