Hrvatska
Nijemci kažu da im je Hrvatska skupa. Pogledajte usporedbu cijene Zagreba i Berlina, Dalmacije i Münchena
Svake godine, pred početak ljetne turističke sezone, puno se piše i govori o cijenama na Jadranu. Uvijek se pronađe neka roba ili usluga koja strši cijenom, bila to kava, kuglica sladoleda ili najam ležaljke i apartmana.
Ove godine uoči sezone za koju i Vlada i resorno ministarstvo i guverner Hrvatske narodne banke upozoravaju na zamku skupog turizma, rani alarm uključio je statistički podatak o drastičnom padu broja gostiju iz Njemačke u predsezonskom svibnju. Tih tradicionalno najbrojnijih turista u Hrvatskoj bilo je gotovo upola manje nego lanjskog svibnja. A uz taj podatak stigle su i informacije o pisanju njemačkih medija koji upozoravaju na previsoke cijene u Hrvatskoj.
“Proteklih godina snažno su porasle cijene hotelske i gastronomske ponude. Zato više ne dolazi tako puno turista”, piše Rheinische Post u nedavnoj reportaži s hrvatskog Jadrana.
‘Skupo, skuplje, Hrvatska’
No, nije to ništa novo. I pretprošlog ljeta, kako je tada za N1 govorio novinar Deutsche Wellea Srećko Matić, ozbiljni njemački mediji pisali su o visokim cijemama na hrvatskoj obali, a istaknuo je tada i jedan od naslova: “Skupo, skuplje, Hrvatska”.
I lani su uoči turističke sezone neki tamošnji mediji, poput RTL-a, tvrdili da je Hrvatska već godinama preskupa i da se kao jeftinija alternativa Hrvatskoj njemačkim turistima nudi Albanija.
Za jednostavnu usporedbu, koja donekle može razjasniti kako stoje stvari, usporedili smo cijene nekih roba i usluga u Njemačkoj i kod nas. Točnije, u dvama glavnim gradovima – Berlinu i Zagrebu te u Münchenu i Splitu. Za usporedbu smo koristili podatke sa stranice Numbeo, internetske baze podataka o troškovima života u 350 gradova iz cijeloga svijeta.
Usporedba: Zagreb i Berlin
Prema usporedbi Numbea, troškovi života u Zagrebu su 26,6 posto niži nego u Berlinu bez najamnine za stan, odnosno 31,1 posto s uračunatom prosječom najamninom. Cijene u zagrebačkim restoranima 25,6 posto su niže nego u berlinskima, a i namirnice su 23,1 posto jeftinije. No i kupovna moć u Zagrebu je 22,4 posto niža nego u Berlinu. Razlika se ponajbolje vidi u iznosu prosječne neto plaće. U Zagrebu je ona 1.623 eura, 46,5 posto niža nego u Berlinu gdje prosječna neto plaća iznosi 3.034 eura.
Cijene u restoranima u Zagrebu za četvrtinu su niže nego u Berlinu.
Obrok (dvije osobe, tri slijeda) u restoranu srednje klase
Berlin: 70 eura
Zagreb: 60 eura
-14,3 %
Obrok u restoranu brze hrane
Berlin: 11,00 eura
Zagreb: 8,00 eura
-27,3 %
Domaće pivo (točeno 0,5 l)
Berlin: 4,50 eura
Zagreb: 3,20 eura
-28,9 %
Uvozno pivo (boca 0,33 l)
Berlin: 4,00 eura
Zagreb: 4,00 eura
0 %
Cappuccino (obični)
Berlin: 3,87 eura
Zagreb: 2,12 eura
-45,2 %
Coca-Cola/Pepsi (boca 0,33 l)
Berlin: 2,92 eura
Zagreb: 2,66 eura
-8,7 %
Voda (boca, 0,33 l)
Berlin: 2,55 eura
Zagreb: 2,09 eura
-18,3 %
Razliku čini razlika u prosječnoj plaći
Od namirnica u trgovinama, u Berlinu je sve skuplje nego u Zagrebu, osim flaširane vode, vina te piva, domaćeg i uvoznog.
Voda (boca 1,5 l)
Berlin: 0,92 eura
Zagreb: 1,12 eura
+21,9 %
Boca vina (srednji rang)
Berlin: 6,00 eura
Zagreb: 6,99 eura
+16,5 %
Domaće pivo (boca 0,5 l)
Berlin: 1,01 euro
Zagreb: 1,58 eura
+57,2 %
Uvozno pivo (boca 0,33 l)
Berlin: 1,65 eura
Zagreb: 1,92 eura
+15,9 %
Što se tiče ostalih namirnica u trgovinama, u Berlinu su sve skuplje – od neznatnih razlika u cijenama jaja (3,5 posto skuplje) i mlijeka (4,5 posto) do jabuka koje su u Berlinu skuplje čak 44 posto za kilogram. Krumpir, naranče, rajčice i zelena salata u Zagrebu su u trgovinama jeftiniji oko 25 posto.
Vožnja taksijem u Zagrebu je upola jeftnija nego u Berlinu. Obična tarifa za kilometar vožnje je 0,95 eura. Startna cijena vožnje taksijem u Zagrebu je još jeftinija – 2 eura naspram 5 eura u Berlinu. Cijena najjeftinije, polusatne jednosmjerne karte u zagrebačkom javnom prijevozu je 0,53 eura, dok u Berlinu košta 2,60 eura, ali za duže trajanje vožnje.
Berlin je skuplji od Zagreba, ali razlike u cijeni nisu tolike kolika je razlika u prosječnoj plaći i kupovnoj moći.
Usporedba: Split i München
Ta je razlika još izraženija u usporedbi Münchena i Splita.
Prema usporednim podacima Numbea, troškovi života bez najamnine za stan u Splitu su 25,6 posto niži nego u Münchenu, dok su uključujući najamninu niži za 32,4 posto. Cijene u splitskim restoranima 19,5 posto su niže nego u Münchenu, a cijene namirnica 19,9 posto niže. Međutim, lokalna kupovna moć u Splitu čak je 44,9 posto niža nego u glavnom gradu Bavarske.
Cijene u restoranima u Splitu niže su za dvadesetak posto nego u Münchenu.
Obrok (dvije osobe, tri slijeda) u restoranu srednje klase
München: 80,00 eura
Split: 70,00 eura
-12,5 %
Obrok u restoranu brze hrane
München: 12 eura
Split: 8 eura
-33,3 %
Domaće pivo (točeno 0,5 l)
München: 5 eura
Split: 4,75 eura
-5 %
Uvozno pivo (boca 0,33 l)
München: 5 eura
Split: 4,25 eura
-15 %
Cappuccino (obični)
München: 3,79 eura
Split: 2,47 eura
-34,8 %
Coca-Cola/Pepsi (boca 0,33 l)
München: 3,52 eura
Split: 3,02 eura
-14,1 %
Voda (boca 0,33 l)
München: 3,24 eura
Split: 2,48 eura
-23,6 %
Voda, vino i pivo skuplji kod nas
Što se tiče namirnica u dućanima, u onim minhenskima jabuke i rajčice skuplje su 41 posto nego u splitskima, a sir lokalnih proizvođača i kilogram goveđeg mesa 28 posto. Razlika u cijeni najmanja je za jaja koja su samo 0,8 posto skuplja u Münchenu, zelenu salatu koja je ondje skuplja 7 posto te naranče koje su 9,6 posto skuplje nego u Splitu. U Splitu je, prema podacima Numbea, pet artikala u trgovinama skuplje nego u Münchenu:
Riža (bijela, 1 kg)
München: 2,82 eura
Split: 3,27 eura
+16,2 %
Voda (boca 1,5 l)
München: 0.85 eura
Split: 1.10 eura
+29.2 %
Boca vina (srednji rang)
München: 6 eura
Split: 7 eura
+16.7 %
Domaće pivo (boca 0,5 l)
München: 1.02 eura
Split: 1.49 eura
+45.8 %
Uvozno pivo (boca 0.33 l)
München: 1.43 eura
Split: 2.07 eura
+44.2 %
Vožnja taksijem u Splitu je jeftinija. Obična tarifa za kilometar vožnje je 2 eura naspram 2,50 eura u Münchenu. Startna cijena vožnje taksijem je 3 eura, a u Münchenu 5,60 eura.
Iako je većina roba i usluga skuplja u Münchenu, ali mnoge ne značajno, razlika u prosječnim mjesečnim neto plaćama je ogromna: u Münchenu je ona 3.319 eura, a u Splitu 63 posto manje – 1.237 eura.
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Umjereno do pretežno je oblačno diljem Hrvatske, kiše ima na dijelu obale, u Gorskom kotaru i Lici, stoga se na mjestima vozi po mokrim i skliskim kolnicima te vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. U nastavku četvrtka bit će sunčanih razdoblja, no treba računati na kišu i pljuskove uglavnom duž Jadrana i uz Jadran.
I petak će biti nestabilan, treba računati na kišu i pljuskove mjestimice na Jadranu i uz njega. No, bit će i sunčanih razdoblja, osobito poslijepodne kad se izdigne magla u unutrašnjosti.
Tijekom subote i nedjelje bit će tmurnije u unutrašnjosti, što zbog magle što zbog niskih oblaka koji će se uglavnom dulje zadržavati. Sunčanije će biti na Jadranu.
Novi tjedan počet će uglavnom suho, no već potkraj utorka će uslijediti jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Hrvatskom hara jako zarazan soj gripe H3N2: “Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila predviđene doze”
Gripa ove godine stigla je ranije i širi se brže nego inače. U Hrvatskoj dominira soj H3N2, koji se lakše prenosi, a u posljednjih tjedan dana prijavljeno je više od sedam tisuća novih slučajeva.
Gripa stigla ranije, brojne ordinacije bez zaliha
Iako iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju da cjepiva u sustavu još uvijek ima, u brojnim ordinacijama obiteljske medicine zalihe su već potrošene.
“Oboljelih od gripe, što je nešto neuobičajenije nego što je inače. Znači, inače bi gripa dolazila krajem 12. mjeseca, a sad već krajem 11. smo počeli bilježiti slučajeve gripe i u pravilu zadnjih tjedan dana je prijavljeno preko 7.000 novooboljelih osoba, što u konačnici čini da sad imamo preko 14.200 prijava oboljenja od gripe”, otkriva epidemiologinja Vesna Višekruna.
Cjepiva ima dovoljno
Sezona cijepljenja započela je još sredinom listopada, a velik dio raspoloživih doza već je iskorišten. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju: razloga za paniku nema, cjepiva u sustavu još uvijek ima.
Kako govori Višekruna, cjepiva nabavljenog putem centralnog distribucijskog sustava, još uvijek ima dovoljno. “Započeli smo cijepljenje sredinom 10. mjeseca. Distribuirano je prema županijama. Županija je dalje prema svojim liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila one predviđene doze koje jesu bile za njihove pacijente, no cjepiva još uvijek ima, tako da se može naručiti. Preporučljivo je da se osobe jave u svoje zavode za javno zdravstvo, da provjere situaciju na terenu, ali cjepiva još uvijek ima”, savjetuje epidemiologinja.
Ipak, dio građana žali se da cjepivo ne mogu dobiti kod svojih obiteljskih liječnika. U pojedinim ordinacijama zalihe su već potrošene, pa se pacijente upućuje na zavode za javno zdravstvo.
Smanjen interes za cijepljenje u post-covid eri
“Morala sam naručiti već ove godine za iduću, a potom smo dobili još nekih 30 dodatnih doza. Pacijenti koji su u međuvremenu čekali na te dodatne doze, a željeli su se cijepiti, otišli su na Hrvatski zavod za javno zdravstvo i na Nastavni zavod, Andrija Štampar, i ondje se već procijepili.
Sada kada smo dodatne doze potrošili, više tu i tamo se netko sporadično javi da bi se cijepio i njega onda uputimo na Nastavni zavod za javno zdravstvo, Andrija Štampar, jer ne bismo željeli da nam propadnu doze naručene, a zapravo više nema nekog velikog interesa za cijepljenje”, kazala je opisujući situaciju na terenu Nataša Toskić, liječnica obiteljske medicine.
Manjak cjepiva u pojedinim ordinacijama nije posljedica nestašice, već slabijeg interesa prethodnih godina, pa su liječnici naručivali manje doze nego ranije.
“Cijepila sam otprilike 320 svojih pacijenata. Ove godine je interes veći nego što je bio u protekle 3-4 godine, ali još uvijek manji nego što je bio prije pandemije COVID-a”, kazala je Toskić.
Vjeruju li građani struci?
I dok jedni i dalje bezrezervno vjeruju struci, drugi gripu smatraju bezazlenom bolešću i sumnjaju u opravdanost cijepljenja.
“Mislim sve najbolje o cjepivima, ali nisam se cijepila. Planiramo ja i suprug otići kod doktorice opće prakse”, kazala je jedna sugrađanka, dok druga dodaje:
“Čula sam da je ove godine gripa pojačana, no ne planiram se cijepiti, nadam se izbjeći.”
Liječnica Toskić ističe: “Moj savjet je uvijek bio svim mojim pacijentima – cijepite se. Bolje je cijepiti se pa dobiti možda slabiji oblik virusa”, inzistira.
Tko se želi cijepiti, još uvijek stigne, a termine je nabolje provjeriti kod nadležnog zavoda za javno zdravstvo, ako liječnik više nema doza.
Državni inspektorat objavio je obavijest za potrošače o povlačenju više proizvoda.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojevima i rokovima trajanja: – PEČENI SLATKI KEKS S BADEMOM AMARETTI 175g SAPORI, s naznakom najbolje upotrijebiti do: 18.03.2026. (Lot L 355077 2), 02.05.2026. (Lot L355122 1), 04.07.2026. (Lot L 355185 2), 25.08.2026. (Lot L355237 1) , 03.09.2026. (Lot L 355246 1) , 20.10.2026. (Lot L 355293 1), proizvođača Colussi S.p.A., Milan, IT zbog povišene razine cijanovodične kiseline.
Proizvod nije u skladu s Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.
Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
Proizvođač: Colussi SpA., Italija
Maloprodaja: NTL d.o.o., Soblinec, Hrvatska
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
Državni inspektorat Republike Hrvatske također obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojem i rokom trajanja: “Aptamil AR 1, početna hrana za dojenčad (povećana regurgitacija), NETO: 400g, hrana za posebne medicinske potrebe, datum uporabe: 17.05.2026., LOT: 111444865“ zbog utvrđene povećane prisutnosti bakterije Bacillus cereus.
Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu i „Vodiču za mikrobiološke kriterije za hranu“..
Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
Dobavljač: Nutricia Export BV, Lange Kleiweg 6, RIJSWIJK, Nizozemska
Distribuira na tržištu RH: AWT International d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 52a
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Liječnica otkrila simptom koji pokazuje imate li covid ili gripu
PROGNOZA / Kiša tek u dijelu zemlje, evo kad je izgledno jače pogoršanje
Hrvatskom hara jako zarazan soj gripe H3N2: “Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila predviđene doze”
Horoskop za 18. prosinca 2025.
IZ NADBISKUPIJE / Nadbiskup Zgrablić predvodi polnoćku u katedrali, te mise na Božić i na staru godinu
ŠPICA!
PLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene
FOTOGALERIJA S ADVENTA / Rišpet & Jonathan
FOTOGALERIJA / Promenada sv. Lucije
VIDEO / Klapa Puntamika donosi toplu božićnu priču u pjesmi “Božić je u svitu”
(FOTO/VIDEO) Zadarski band aid okupio se nakon 31 godinu i zapjevao pjesmu “Božić u Zadru”
(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
