Hrvatska
Stručnjak otkrio što čeka Hrvatsku: Dalmacija će dobiti suptropsku klimu, a Slavonijom će vladati suša

Hoćemo li ovog ljeta imati superćelijskih iznenađenja? Život sa strepnjom od oluje, istovjetne onoj koja je prije dvije godine sredinom srpnja pogodila dijelove Hrvatske i pritom prouzročila nezapamćenu štetu, možda će biti nešto na što ćemo se trebati naviknuti u budućnosti.
Ekstremne vremenske pojave, kako u svijetu tako i na europskom kontinentu, postaju sve češći slučaj, a samim time i magnituda prirodnih katastrofa poput poplava, tropskih oluja i suša posljednjih desetljeća pokazuje pojačanje u odnosu na desetljeća iza nas. O sve intenzivnijim pojavama, ljetu koje uskoro i kalendarski počinje i za sobom nosi potencijalno nove prijetnje u vidu vremenskih ekstrema te prilagodbi čovjeka na novonastalu situaciju za Večernji list govori cijenjeni atmosferski fizičar prof. dr. sc. Branko Grisogono.
Najbolje će proći Lika
Ističe kako je jako teško procijeniti koje pojave najviše prijete na globalnoj razini s obzirom na to da čitav klimatski sustav akumulira sve više i više energije pa možemo reći da lagano “šprica” iz jednog u drugi ekstrem.
“Zasad možemo reći da se ne postavljamo dobro prema događajima kao što su uragani, superćelijske oluje, poplave, suše… Poplave su, recimo, jedan od žešćih događaja kojih će, uz požare i suše, vjerojatno u budućnosti biti najviše ako gledamo na globalnoj razini. Sjetimo se dva recentna primjera, poplave u Kataloniji pri čemu je ta španjolska pokrajina jako stradala. Tu je zakazala reakcija obrambenog sektora, politika se nije postavila kako treba i hitne službe nisu bile na vrijeme alarmirane. S druge strane, imali smo zimus požare u Kaliforniji. Los Angeles je grad veličine Istre, što je vrlo nezgodna situacija za vatrogasce koji su morali spašavati gusto naseljeno područje, a neobična je bila i politika koja je odlučila da neće zalijevati naselja morskom vodom kako ih ne bi salinizirali, što je meni potpuno nelogičan pristup za događaj takvih razmjera. Što se tiče same prirode, katastrofalnim požarima na tom području kumovo je tip vjetra Santa Ana. Ona je dinamički slična našoj buri i u takvim uvjetima kanaderi ne mogu pravovremeno prigrabiti vodu i proći tamo gdje treba”, komentira Grisogono.
Geografski udaljeni primjeri poput požara u Kaliforniji zapravo i nisu nemogući na prostoru Europe. Španjolska je u posljednje vrijeme posebno na udaru, a iako su pojave nalik tropskim olujama, poput razornog Miltona ili Helen koji su opustošili jugoistočnu obalu SAD-a malo vjerojatne, i kod nas se mogu javiti svojevrsni uragani.
“Na našem područje specifičan je takozvani MediCane. Takve oluje imaju 20 posto energije od uragana koji se događaju na visokoj morskoj temperaturi, barem oko 27 Celzijevih stupnjeva. Hrvatska je u ovo doba godine navikla imati Jadran na svega 20, a ipak smo već sada na 23 ili 24 Celzijeva stupnja.To je ogromna promjena energije i kod nas i u Jadranu generalno govoreći su se takve oluje počele pojavljivati sve češće. Klima se mijenja na svim vremenskim i prostornim skalama i mi to nismo uspjeli do sada prije zabilježiti. Postoje prastari podaci, to su takozvani proxy podaci, iz godova drveća i iz koralja ili ledenjaka, ali to su indirektna mjerenja koja imaju velike pogreške. Prava mjerenja postoje svega 100 i 200 godina. Mi, zapravo, nedovoljno znamo o klimatskom sustavu”, pojašnjava atmosferski fizičar. A ubrzane promjene doživljava i Hrvatska koja će u budućnosti razviti niz problema, ovisno o regiji.
“Hrvatska ima četiri ili pet klimatskih područja. Dalmacija će imati sve više dugotrajnih suša i približavat će se suptropskoj klimi uz manje oborina i jako sunčevo zračenje. Energija će se tamo pojačavati direktno od Sunca zato što neće biti dovoljno oblaka i dovoljno isparavanja. Pojedini otoci, poput Lošinja, Visa i dijelova Korčule, stradat će zbog dizanja srednje razine mora. Značajne promjene čekaju i niske obale gradova poput Zadra i Šibenika, napose zbog izdizanja razine mora. Slavonija će, s druge stane, imati intenzivniju sušu. Oni će dobiti kišu, ali će biti u takvim porcijama ta će je biti gotovo nemoguće apsorbirati. Jednostavno, doći će poplava, uništit će, primjerice, kukuruz kojeg imamo ionako sve manje i manje, a između će biti sušna razdoblja. Istra će dobivati jače olujne kumulonimbuse. Zagorje će imati sve više tuče. Svaki dio Hrvatske će dobivati nove nepogode. Možda će najbolje proći Lika koja će vjerojatno biti zaštićenija od drugih dijelova zemlje”, govori Grisogono.
Superćelijske oluje s početka priče mogle bi također biti dio ljetnih razglednica iz Hrvatske. Kako objašnjava stručnjak, to je posebna vrsta kumulonimbusa koji se u ljeto 2023. razvio u sjeveroistočnoj Italiji i prešao preko Slovenije gdje je naposljetku i ojačao. Tu su onda stvoreni i novi hrvatski rekordi u veličini tuče koji su, u takvom promjeru, opasni po ljude. U pripremi na takve pojave u budućnosti, ključno je pratiti informacije Državnog hidrometeorološkog zavoda koje onda moraju jasno i na vrijeme plasirati u medije, poručuje Grisogono.
“Još uvijek ne možemo prognozirati kad i gdje će se to dogoditi, a razloga je nekoliko. Prvo, mi nemamo dovoljno česta i gusta mjerenja stoga numerički operativni modeli ne mogu izmisliti nešto što uopće nema naznaku. Ono što je preduvjet nastanka takvih pojava jest visoka relativna vlažnost, dakle, sparina, što ljudi i osjete. Ključna je i raspoloživa konvekcija, dakle, potencijalna energija. Imate vlažan i topao zrak, ali iznad toga treba biti relativno hladan i suh zrak i to onda stvori svojevrsni poklopac. Unutra se zagrijava i u nekom času pukne. Nadalje, tu je jako važno takozvano smicanje vjetra; da na različitim visinama vjetar puše drukčije pa se razvije vertikalna struja prema gore i silazna struja dolje. Ako bismo išli slikovito opisivati situaciju, zamislite sad da ste u kinu i da ima nekoliko zločestih ljudi koji će napraviti nešto loše, ali vi u mraku ne možete znati gdje oni sjede. Vi predosjećate da će se nešto dogoditi, dakle, to je fizika koju mi znamo, ali mi ne znamo koje sjedalo i koji redak će napraviti glupost. To je slikovita logika iza superćelijskih oluja”, zaključuje Branko Grisogono
Hrvatska
Vapaj HGSS-a: Voda je došla do grla, nemamo organizirano helikoptersko spašavanje na vanurbanom terenu

Na izuzetno zahtjevnom terenu iznad mjesta Bast-Baška Voda, spašavatelji HGSS-a Makarska prošli tjedan su spašavali maloljetnog stranog državljanina koji se zbog dezorijentiranosti više nije znao sigurno spustiti prema dolje, ostao je bez vode, završio iscrpljen i dehidriran pod izravnim suncem.
U akciji je sudjelovalo 15 spašavatelja HGSS stanice Makarska koji su u iznimno teškim uvjetima,– na temperaturama višim od 40 stupnjeva na suncu i po vrlo zahtjevnom terenu, morali stići do unesrećenog.
Sve bi bilo puno brže, jednostavnije i sigurnije u pogledu intervencije da je HGSS u ovoj akciji imao helikoptersku podršku, no nije. Kako se radilo o maloljetnoj osobi u neposrednoj opasnosti, putem centra 112 zatražena je podrška helikoptera, no zahtjev im je odbijen, potvrdio nam je pročelnik HGSS-a Marko Andrić.
“MUP-ovi helikopteri nam nisu na raspolaganju”
Andrić je istaknuo kako je situacija u Hrvatskoj trenutno alarmantna i kako trenutačno “nemamo organizirano helikoptersko spašavanje na vanurbanom području”.
S vojskom su nekoć, govori nam Andrić, imali odličnu suradnju, no resursa više nema i suradnja stoga više nije moguća, rečeno im je to na posljednjem sastanku, ističe prvi čovjek HGSS-a.
S druge pak strane MUP-ovi helikopteri im nisu na raspolaganju. “Još uvijek je nejasno koji je konkretni plan s dva pristigla Subaru Bell helikoptera, koji su u ingerenciji MUP-a i Civilne zaštite. Ozbiljne strategije u Hrvatskoj nema, unatoč nastojanjima s naše strane. Suradnja je više puta najavljena, ali nedostaju provedba i jasno definirani modaliteti, te za sada nemamo operativnu podršku s terena”, govori nam Andrić.
HMS-ovi helikpoteri nemaju vitlo
Na upit što je s helikopterima Hitne medicinske službe (HMS), pročelnik HGSS-a je istaknuo:“Moram pohvaliti dobru dosadašnju suradnju s Hitnom medicinskom službom, u okviru njihovih mogućnosti često nam izlaze u susret. No, problem je što njihovi helikopteri nemaju vitlo koje bi uveliko olakšalo i ubrzalo spašavanje s nepristupačnog terena, jer bi se spašavatelj pomoću vitla spustio iz helikoptera na teren i pružio brzu pomoć unesrećenom ispod lebdećeg helikoptera, što je od iznimne važnosti ukoliko je unesrećena osoba životno ugrožena”, kaže naš sugovornik.
Marko Andrić ističe kako su predložili još bolju suradnju s HMS-om, kao i ugradnju vitla u njihove helikoptere. Također su zatražili i sastanak s predsjednikom Vlade RH.
HGSS uvijek tamo gdje treba pomoć
Hrvatska gorska služba spašavanja ima školovano ljudstvo, vrhunske spašavatelje koji su završili treninge najviše razine osposobljavanja za helikoptersko spašavanje, spremni su za rad s novim generacijama letjelica. Iza njih su tisuće akcija na zahtjevnom terenu, to je rad koji traje kontinuirano više od 30 godina, no postavlja se pitanje zašto nemaju sustavnu helikoptersku podršku.
HGSS će, govori nam Andrić, kao i dosad, biti tamo gdje treba – danju, noću, ljeti i zimi.
“Helikopterskim spašavanjem u prvom redu želimo osigurati osobi unesrećenoj u vanurbanim uvjetima da čim prije bude spašena”, istaknuo je za kraj pročelnik.
Maloljetnik s početka teksta je, srećom, uspješno spašen s Biokova, no postavlja se pitanje što bi bilo da je njegovo stanje bilo kompleksnije.
Upite o razlozima odbijanja slanja helikopterske podrške u akciji na Biokovu poslali smo MUP-u. Odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo.
Hrvatska
PROGNOZA / Danas velika promjena vremena: “Budite spremni na jača grmljavinska nevremena”

S početkom tjedna na Jadranu završava toplinski val, a uz pojačanje juga, promjena vremena već je zahvatila sjeverni dio Hrvatske. Kiša i nevere, praćene olujnim vjetrom, očekuju se u ostatku zemlje, uz osjetno hladnije temperature
U srijedu doći će do smirivanja vremenskih uvjeta, a prevladavat će sunčano, uz umjeren do jak vjetar – buru i sjeverozapadnjak. Unutrašnjost zemlje bit će pod utjecajem nestabilnog vremena, iako će se od srijede oborine rjeđe javljati, dok će sunčana razdoblja biti duža. Do tada, bit će obilnih pljuskova, grmljavine i olujnih udara vjetra. Svježina koja će stići već sutra u zapadne krajeve bit će dobrodošla za mnoge, objavio je HRT.
I jučer je bilo vruće, a promjena vremena već je zahvatila dijelove zemlje. Danas će frontalni poremećaj donijeti vlažan i nestabilan zrak, pomičući se preko naših krajeva.
Na istoku zemlje, nakon pretežno sunčanog jutra, ostatak dana obilježit će pljuskovi i grmljavina, a moguće su i nevere praćene olujnim udarima sjeverozapadnjaka i zapadnjaka. Dnevna temperatura može doseći i do 31 stupanj, dok će noćna biti oko 20.
“Budite spremni na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu”, upozorio je DHMZ te dodao da postoji mogućnost orkanskog vjetra.
Jaki pljuskovi u središnjoj Hrvatskoj
Središnja Hrvatska imat će sličnu noćnu temperaturu, ali dan će biti svježiji, s najvišom temperaturom oko 27. Kiša će početi već od ranog jutra, često u obliku jakih pljuskova s grmljavinom. Slab do umjeren jugozapadni vjetar okrenut će se prema sjeverozapadnjaku, povremeno moguće jakom i olujnom.
Na zapadnom dijelu Hrvatske prevladavat će umjeren jugozapadni i južni vjetar, dok će na moru puhati jugo. Pljuskovi i grmljavina bit će česti, a na obali su mogući nevere s olujnim vjetrom. Poslijepodne će doći do kratkotrajnog smirivanja vremena uz povremeno sunčana razdoblja. Najniža temperatura bit će između 20 i 23, dok će na unutrašnjosti biti niža. Najviša dnevna temperatura kretat će se između 26 i 29 stupnjeva.
Nevera uz obalu u Dalmaciji
U Dalmaciji, unatoč sunčanim razdobljima i promjenjivoj naoblaci, sutra se očekuju pljuskovi s grmljavinom, osobito sredinom dana, uz vjerojatnost nevera i olujnog vjetra uz obalu. Iako će vjetar biti umjeren jugozapadni i jugo, dan će biti vruć, a najniža temperatura bit će između 20 i 25, u unutrašnjosti nešto niža.
Na krajnjem jugu Hrvatske, nakon tople noći, dan će biti sunčan i vruć, većinom suho, a pljuskovi su mogući samo poslijepodne na sjevernom dijelu. More će biti umjereno valovito, s umjerenim jugom i južnim vjetrom.
Obilni grmljavinski pljuskovi u utorak
U utorak će osjetno osvježiti, uz čestu kišu i pljuskove s grmljavinom, koji će lokalno biti obilni. Srijeda donosi smirivanje vremena, ali će i dalje biti nestabilno, dok će pljuskovi od četvrtka postati rjeđi. Vjetar će biti umjeren sjeverozapadni i sjeveroistočni.
I na Jadranu će doći do promjena. U utorak je očekivana oblačnost i kiša, uz pljuskove s grmljavinom. U srijedu će se situacija stabilizirati, a na krajnjem jugu još će biti oborina tijekom jutra. Sunčana razdoblja predviđaju se prema poslijepodnevu, a vjetar će biti umjeren do jak sjeverozapadni, a od srijede i bura.
Hrvatska
Cijene nezaustavljivo rastu: Pogledajte koliko je čovjek platio 70 deka kruha

Rast cijena u Hrvatskoj i dalje se ne zaustavlja, a kućni budžeti mnogih građana već odavno su na rubu izdržljivosti. Hrvatska ima treću najveću inflaciju u eurozoni, a Vlada tvrdi da je učinila sve što je mogla
Vladimir iz Zagreba primjećuje kako su brojni proizvodi dosegli apsurdne cijene: “I to neopravdano. Imate cijenu kruha koja je ograničena – idem jučer u trgovinu i cijena polubijelog kruha od 700 grama je 1,99 eura. To je nevjerojatno bezobrazno skupo”, rekao je za RTL.
Inflacija potaknuta sezonskim faktorima dodatno otežava situaciju. Aplikacije koje uspoređuju cijene u trgovinama otkrivaju zapanjujuće razlike u iznosima koje kupci plaćaju za iste proizvode.
Goleme razlike u cijenama na obali
Na primjer, ista vrsta miješanog mljevenog mesa može varirati u cijeni za čak 2,16 eura, a slične razlike uočene su i kod paketa šunke ili maslaca. Kupci istog šampona za kosu mogu ga platiti i do šest eura više, dok se cijena iste kreme za sunčanje razlikuje čak sedam eura, ovisno o lokaciji kupnje.
Predsjednica jedne potrošačke organizacije, Ana Knežević, ovakvu praksu komentira riječima: “To je jednostavno ta pohlepa trgovaca koju oni pravdaju ne znam ni ja čime, da nisu oni krivi – dobavljači, uvoznici, svatko drugi je kriv, samo oni nisu. To se nema čime opravdati. Tragedija je što su ljudi prisiljeni kupiti jer nemaju izbora, a ceh plaćaju i ljudi koji žive na moru, a ne žive od turizma.”
Svaki četvrti trgovac krši propise
Dok građani svakodnevno pokušavaju pronaći najpovoljnije cijene, inspektori već mjesecima provode kontrole na terenu. Od veljače pa do kraja lipnja provedeno je više od 3000 inspekcija. Rezultati pokazuju da se tri četvrtine trgovaca pridržava propisa, dok je jedna četvrtina prekršila pravila.
Kršenja uključuju prodaju proizvoda po cijenama višima od propisanih ograničenja, kao i nepostojanje artikala s Vladine liste s ograničenim cijenama na policama. Do sada je izdano blizu stotinu prekršajnih kazni.
Ana Knežević ističe zabrinjavajući trend: “Od prvog dana otkako je inspekcija počela kontrolirati trgovce, otkako su stupile na snagu te mjere, stalno se ponavljaju jedni te isti prekršaji, što znači da se trgovci ne boje inspekcije.”
Sezona donosi nove izazove
Iako bi se moglo očekivati da će dolaskom ljeta cijene biti povoljnije, stvarnost je drukčija – turistička sezona za trgovce i ugostitelje znači priliku za dodatnu zaradu, a to često ide na štetu potrošača.
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, objašnjava što bi dugoročno moglo pomoći: “Ako želimo obuzdati takav rast cijena hrane, mi moramo imati konkurentniju i snažniju domaću proizvodnju i smanjiti ovisnost o uvozu. Kad nešto kupujete od druge ili treće ruke, u konačnici to bude skuplje.”
Iz Udruge trgovine i logistike, Stjepan Roglić smatra da odgovornost nije na jednoj strani: “Ovdje svi mi podnosimo teret povećanja cijena. I trgovci na svojoj strani, i distributeri i logistika na svojoj strani, svatko mora podnijeti teret. Svatko mora u tom segmentu umanjiti svoja profitna očekivanja i mora promijeniti neke svoje planove.”
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PREDAH OD VRUĆINA / Pred vratima velika promjena vremena. Donijet će drastičan pad temperature…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Koncert Giuliana i grupe Diktatori na rivi u Petrčanima
-
magazin3 dana prije
Horoskop za 6. srpnja 2025.
-
magazin19 sati prije
“NIŠTA IM NEĆE BIT'” / Zbog lošeg vremena, predstava Ecije Ojdanić i Frana Maškovića večeras u 20 sati u Diklu!