Connect with us

Hrvatska

Stručnjak otkrio što čeka Hrvatsku: Dalmacija će dobiti suptropsku klimu, a Slavonijom će vladati suša

Objavljeno

-

Hoćemo li ovog ljeta imati superćelijskih iznenađenja? Život sa strepnjom od oluje, istovjetne onoj koja je prije dvije godine sredinom srpnja pogodila dijelove Hrvatske i pritom prouzročila nezapamćenu štetu, možda će biti nešto na što ćemo se trebati naviknuti u budućnosti.

Ekstremne vremenske pojave, kako u svijetu tako i na europskom kontinentu, postaju sve češći slučaj, a samim time i magnituda prirodnih katastrofa poput poplava, tropskih oluja i suša posljednjih desetljeća pokazuje pojačanje u odnosu na desetljeća iza nas. O sve intenzivnijim pojavama, ljetu koje uskoro i kalendarski počinje i za sobom nosi potencijalno nove prijetnje u vidu vremenskih ekstrema te prilagodbi čovjeka na novonastalu situaciju za Večernji list govori cijenjeni atmosferski fizičar prof. dr. sc. Branko Grisogono.

Najbolje će proći Lika

Ističe kako je jako teško procijeniti koje pojave najviše prijete na globalnoj razini s obzirom na to da čitav klimatski sustav akumulira sve više i više energije pa možemo reći da lagano “šprica” iz jednog u drugi ekstrem.

“Zasad možemo reći da se ne postavljamo dobro prema događajima kao što su uragani, superćelijske oluje, poplave, suše… Poplave su, recimo, jedan od žešćih događaja kojih će, uz požare i suše, vjerojatno u budućnosti biti najviše ako gledamo na globalnoj razini. Sjetimo se dva recentna primjera, poplave u Kataloniji pri čemu je ta španjolska pokrajina jako stradala. Tu je zakazala reakcija obrambenog sektora, politika se nije postavila kako treba i hitne službe nisu bile na vrijeme alarmirane. S druge strane, imali smo zimus požare u Kaliforniji. Los Angeles je grad veličine Istre, što je vrlo nezgodna situacija za vatrogasce koji su morali spašavati gusto naseljeno područje, a neobična je bila i politika koja je odlučila da neće zalijevati naselja morskom vodom kako ih ne bi salinizirali, što je meni potpuno nelogičan pristup za događaj takvih razmjera. Što se tiče same prirode, katastrofalnim požarima na tom području kumovo je tip vjetra Santa Ana. Ona je dinamički slična našoj buri i u takvim uvjetima kanaderi ne mogu pravovremeno prigrabiti vodu i proći tamo gdje treba”, komentira Grisogono.

Geografski udaljeni primjeri poput požara u Kaliforniji zapravo i nisu nemogući na prostoru Europe. Španjolska je u posljednje vrijeme posebno na udaru, a iako su pojave nalik tropskim olujama, poput razornog Miltona ili Helen koji su opustošili jugoistočnu obalu SAD-a malo vjerojatne, i kod nas se mogu javiti svojevrsni uragani.

“Na našem područje specifičan je takozvani MediCane. Takve oluje imaju 20 posto energije od uragana koji se događaju na visokoj morskoj temperaturi, barem oko 27 Celzijevih stupnjeva. Hrvatska je u ovo doba godine navikla imati Jadran na svega 20, a ipak smo već sada na 23 ili 24 Celzijeva stupnja.To je ogromna promjena energije i kod nas i u Jadranu generalno govoreći su se takve oluje počele pojavljivati sve češće. Klima se mijenja na svim vremenskim i prostornim skalama i mi to nismo uspjeli do sada prije zabilježiti. Postoje prastari podaci, to su takozvani proxy podaci, iz godova drveća i iz koralja ili ledenjaka, ali to su indirektna mjerenja koja imaju velike pogreške. Prava mjerenja postoje svega 100 i 200 godina. Mi, zapravo, nedovoljno znamo o klimatskom sustavu”, pojašnjava atmosferski fizičar. A ubrzane promjene doživljava i Hrvatska koja će u budućnosti razviti niz problema, ovisno o regiji.

“Hrvatska ima četiri ili pet klimatskih područja. Dalmacija će imati sve više dugotrajnih suša i približavat će se suptropskoj klimi uz manje oborina i jako sunčevo zračenje. Energija će se tamo pojačavati direktno od Sunca zato što neće biti dovoljno oblaka i dovoljno isparavanja. Pojedini otoci, poput Lošinja, Visa i dijelova Korčule, stradat će zbog dizanja srednje razine mora. Značajne promjene čekaju i niske obale gradova poput Zadra i Šibenika, napose zbog izdizanja razine mora. Slavonija će, s druge stane, imati intenzivniju sušu. Oni će dobiti kišu, ali će biti u takvim porcijama ta će je biti gotovo nemoguće apsorbirati. Jednostavno, doći će poplava, uništit će, primjerice, kukuruz kojeg imamo ionako sve manje i manje, a između će biti sušna razdoblja. Istra će dobivati jače olujne kumulonimbuse. Zagorje će imati sve više tuče. Svaki dio Hrvatske će dobivati nove nepogode. Možda će najbolje proći Lika koja će vjerojatno biti zaštićenija od drugih dijelova zemlje”, govori Grisogono.

Superćelijske oluje s početka priče mogle bi također biti dio ljetnih razglednica iz Hrvatske. Kako objašnjava stručnjak, to je posebna vrsta kumulonimbusa koji se u ljeto 2023. razvio u sjeveroistočnoj Italiji i prešao preko Slovenije gdje je naposljetku i ojačao. Tu su onda stvoreni i novi hrvatski rekordi u veličini tuče koji su, u takvom promjeru, opasni po ljude. U pripremi na takve pojave u budućnosti, ključno je pratiti informacije Državnog hidrometeorološkog zavoda koje onda moraju jasno i na vrijeme plasirati u medije, poručuje Grisogono.

“Još uvijek ne možemo prognozirati kad i gdje će se to dogoditi, a razloga je nekoliko. Prvo, mi nemamo dovoljno česta i gusta mjerenja stoga numerički operativni modeli ne mogu izmisliti nešto što uopće nema naznaku. Ono što je preduvjet nastanka takvih pojava jest visoka relativna vlažnost, dakle, sparina, što ljudi i osjete. Ključna je i raspoloživa konvekcija, dakle, potencijalna energija. Imate vlažan i topao zrak, ali iznad toga treba biti relativno hladan i suh zrak i to onda stvori svojevrsni poklopac. Unutra se zagrijava i u nekom času pukne. Nadalje, tu je jako važno takozvano smicanje vjetra; da na različitim visinama vjetar puše drukčije pa se razvije vertikalna struja prema gore i silazna struja dolje. Ako bismo išli slikovito opisivati situaciju, zamislite sad da ste u kinu i da ima nekoliko zločestih ljudi koji će napraviti nešto loše, ali vi u mraku ne možete znati gdje oni sjede. Vi predosjećate da će se nešto dogoditi, dakle, to je fizika koju mi znamo, ali mi ne znamo koje sjedalo i koji redak će napraviti glupost. To je slikovita logika iza superćelijskih oluja”, zaključuje Branko Grisogono

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Nedjelja će biti sunčana, ali od utorka stiže velika promjena: Evo što nas čeka diljem zemlje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Nestabilan i vlažan zrak s Atlantika približava se zapadnoj obali Europe i najavljuje promjenu vremenskih prilika na širem području kontinenta. Riječ je o dolini niskog tlaka zraka povezanoj s dubokom ciklonom nad Skandinavijom i Baltikom, koja se proteže preko Danske i Velike Britanije sve do zapadne obale Pirinejskog poluotoka.

Nad Biskajskim zaljevom dodatno se razvija ciklona koja na svojoj prednjoj strani povlači topao i vlažan zrak sa sjevera Afrike i Sredozemlja prema zapadnoj i srednjoj Europi.

Glavnina tog toplog i vlažnog zraka premještat će se prema istoku, i to sjevernije od Alpa, dok će manji dio zaobići Alpe i prodrijeti u Genovski zaljev. Početkom idućeg tjedna nestabilan zrak postupno će zahvatiti i naše krajeve, pa se od utorka očekuje izraženija promjena vremena.

Nedjelja donosi stabilne i ugodne prilike. Bit će pretežno sunčano, uz najviše dnevne temperature između 21 i 26 stupnjeva Celzija, kako u unutrašnjosti tako i na Jadranu. Poslijepodne je u gorskim krajevima moguć slab razvoj dnevne naoblake.

Vjetar će biti slab, u unutrašnjosti sjeverni i sjeveroistočni, dok će na Jadranu prevladavati vjetrovi dnevne cirkulacije, uz pojačan maestral na srednjem i južnom dijelu te u kanalima među otocima. Temperatura mora kreće se između 16 i 18 stupnjeva, a ultravioletni indeks je visok.

U ponedjeljak prijepodne nastavlja se stabilno i sunčano vrijeme. Jutarnje temperature u unutrašnjosti bit će oko četiri stupnja, a na Jadranu oko 12. Međutim, već poslijepodne i u noći na utorak sa zapada stiže promjena.

Naoblačenje će najprije zahvatiti Istru i sjeverni Jadran, a tijekom utorka proširit će se na cijelu zemlju. U zapadnim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu očekuje se slaba kiša, uz jačanje juga.

Srijeda donosi pretežno oblačno vrijeme s povremenom umjerenom kišom. Na Jadranu i u planinskim krajevima unutrašnjosti mjestimice su mogući i grmljavinski pljuskovi. Jugo će dodatno ojačati, osobito na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana.

Jutarnje temperature ostat će bez većih promjena, oko šest stupnjeva u unutrašnjosti i oko 12 na Jadranu, dok će dnevne temperature biti u manjem padu, oko 19 u unutrašnjosti i oko 22 stupnja na obali.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Uživajte u sunčanom vikendu jer sredina idućeg tjedna donosi nova pogoršanja vremena

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Trenutno se nalazimo pod utjecajem anticiklone koja donosi stabilno i suho vrijeme, uz umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Ciklonalna aktivnost zadržava se nad Baltikom, dok se nad Biskajskim zaljevom razvija ciklona.

Na njezinoj prednjoj strani prema zapadnoj i srednjoj Europi prodire topao i vlažan zrak sa sjevera Afrike i Sredozemlja. Glavnina tog zraka premješta se prema istoku, sjevernije od Alpa, te će početkom i sredinom idućeg tjedna zahvatiti i naše krajeve.

Tijekom dana će prevladavati sunčano vrijeme uz slab razvoj dnevne naoblake. Na Jadranu i uz obalu puše jaka bura, koja će tijekom poslijepodneva okrenuti na jak maestral.

Najviša dnevna temperatura u unutrašnjosti kreće se između 19 i 24 stupnja, dok je na Jadranu oko 22 stupnja. Temperatura mora iznosi od 15 stupnjeva uz obalu do 17 stupnjeva na otocima i otvorenom moru južnog Jadrana. Ultraljubičasti indeks je visok.

U nedjelju se nastavlja stabilno i sunčano vrijeme, uz hladna jutra u unutrašnjosti, gdje će se temperature kretati između tri i pet stupnjeva. U kotlinama gorskih krajeva moguće je i oko nula stupnjeva, uz slab mraz pri tlu. Na Jadranu će jutarnje temperature biti između deset i 15 stupnjeva.

Dnevne temperature u unutrašnjosti bit će za 15 do 20 stupnjeva više od jutarnjih, pa bi se ponegdje mogle popeti i do 26 stupnjeva. Na Jadranu i uz obalu najviša dnevna temperatura bit će oko 23 stupnja, uz maestral, koji će na srednjem i južnom dijelu biti pojačan.

Krajem tjedna očekuje se stabilizacija

Početkom idućeg tjedna očekuje se utjecaj prodora vlažne zračne mase s Atlantika. U ponedjeljak poslijepodne i u noći na utorak sa zapada stiže promjena vremena. Naoblačenje će najprije zahvatiti Istru i sjeverni Jadran, a tijekom utorka proširit će se na cijelu zemlju. Slaba kiša očekuje se u utorak u zapadnim krajevima unutrašnjosti te na sjevernom Jadranu, gdje će zapuhati jugo.

U srijedu će prevladavati pretežno oblačno vrijeme, uz slabu, mjestimice i umjerenu kišu. Na Jadranu i u planinskim krajevima unutrašnjosti mogući su i lokalni grmljavinski pljuskovi.

Na moru će vjetar promijeniti smjer i zapuhat će bura. Jutarnje temperature zraka neće se znatnije mijenjati, u unutrašnjosti će biti oko šest stupnjeva, a na Jadranu oko 12. Najviše dnevne temperature od utorka će biti u manjem padu, pa će se u unutrašnjosti kretati oko 19 stupnjeva, a na Jadranu oko 22.

Krajem tjedna očekuje se stabilizacija vremena uz osjetan porast temperature zraka.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Od anticiklonalne bure do ljetnih temperatura u dva dana

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka

Hladan zrak polarnog podrijetla prodro je nad naše krajeve te se Panonska nizina, do planinske prepreke Dinarida, napunila hladnim, stabilnim zrakom anticiklone. Hladan zrak prelijeva se preko planinske prepreke na Jadran kao jaka, mjestimice i olujna bura.

Bura povezana s anticiklonom u unutrašnjosti naziva se anticiklonalna bura. Kratak opis anticiklonalne bure iz „Meteorološkog priručnika za nautičare” glasi:

Anticiklonalna bura nastaje pod utjecajem anticiklone s rashlađenog europskog kontinenta. Hladan i suh zrak iz anticiklone prelijeva se preko primorskih planina prema toplijem moru, dok se ciklona nalazi u Mediteranu, južno od Jadranskog mora. Zrak je suh, temperatura niska, tlak zraka visok, a nebo vedro. Samo se na ponekom planinskom vrhu, i to kratkotrajno, može zadržati oblačna kapa. Anticiklonalne bure traju dulje. Razina mora se snižava pa tijekom bure u lukama sjevernog Jadrana, osobito onima s kritičnim dubinama u odnosu na gaz broda, treba biti oprezan. Također je važno da privez brodice bude kratak.

Danas će vrijeme biti sunčano, a na Jadranu vjetrovito uz jaku, na udare i olujnu buru. Najviše dnevne temperature kretat će se od 17 do 22 °C, dok je temperatura mora od 16 do 17 °C.

U subotu i nedjelju nastavlja se sunčano i stabilno vrijeme, uz jutarnji slab mraz u kotlinama unutrašnjosti. Jutarnje temperature u unutrašnjosti, na dva metra visine u meteorološkom zaklonu, bit će od 1 do 4 °C, a na Jadranu oko 9 °C. Najviše dnevne temperature u subotu od 21 do 24 °C, dok će u nedjelju porasti za dva do tri stupnja, pa će maksimum dosezati i 27 °C. Na Jadranu će bura slabjeti i skretati na jak poslijepodnevni maestral.

Analiza vremenske situacije ukazuje na sporo premještanje anticiklone prema istoku kontinenta, dok će oslabljeni prodor vlažnijeg i toplijeg zraka atlantskog podrijetla započeti u prvoj polovici idućeg tjedna uz slabo jugo.

Naoblačenje s kišom očekuje se tek sredinom tjedna.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu