Hrvatska
Stručnjak otkrio što čeka Hrvatsku: Dalmacija će dobiti suptropsku klimu, a Slavonijom će vladati suša
Hoćemo li ovog ljeta imati superćelijskih iznenađenja? Život sa strepnjom od oluje, istovjetne onoj koja je prije dvije godine sredinom srpnja pogodila dijelove Hrvatske i pritom prouzročila nezapamćenu štetu, možda će biti nešto na što ćemo se trebati naviknuti u budućnosti.
Ekstremne vremenske pojave, kako u svijetu tako i na europskom kontinentu, postaju sve češći slučaj, a samim time i magnituda prirodnih katastrofa poput poplava, tropskih oluja i suša posljednjih desetljeća pokazuje pojačanje u odnosu na desetljeća iza nas. O sve intenzivnijim pojavama, ljetu koje uskoro i kalendarski počinje i za sobom nosi potencijalno nove prijetnje u vidu vremenskih ekstrema te prilagodbi čovjeka na novonastalu situaciju za Večernji list govori cijenjeni atmosferski fizičar prof. dr. sc. Branko Grisogono.
Najbolje će proći Lika
Ističe kako je jako teško procijeniti koje pojave najviše prijete na globalnoj razini s obzirom na to da čitav klimatski sustav akumulira sve više i više energije pa možemo reći da lagano “šprica” iz jednog u drugi ekstrem.
“Zasad možemo reći da se ne postavljamo dobro prema događajima kao što su uragani, superćelijske oluje, poplave, suše… Poplave su, recimo, jedan od žešćih događaja kojih će, uz požare i suše, vjerojatno u budućnosti biti najviše ako gledamo na globalnoj razini. Sjetimo se dva recentna primjera, poplave u Kataloniji pri čemu je ta španjolska pokrajina jako stradala. Tu je zakazala reakcija obrambenog sektora, politika se nije postavila kako treba i hitne službe nisu bile na vrijeme alarmirane. S druge strane, imali smo zimus požare u Kaliforniji. Los Angeles je grad veličine Istre, što je vrlo nezgodna situacija za vatrogasce koji su morali spašavati gusto naseljeno područje, a neobična je bila i politika koja je odlučila da neće zalijevati naselja morskom vodom kako ih ne bi salinizirali, što je meni potpuno nelogičan pristup za događaj takvih razmjera. Što se tiče same prirode, katastrofalnim požarima na tom području kumovo je tip vjetra Santa Ana. Ona je dinamički slična našoj buri i u takvim uvjetima kanaderi ne mogu pravovremeno prigrabiti vodu i proći tamo gdje treba”, komentira Grisogono.
Geografski udaljeni primjeri poput požara u Kaliforniji zapravo i nisu nemogući na prostoru Europe. Španjolska je u posljednje vrijeme posebno na udaru, a iako su pojave nalik tropskim olujama, poput razornog Miltona ili Helen koji su opustošili jugoistočnu obalu SAD-a malo vjerojatne, i kod nas se mogu javiti svojevrsni uragani.
“Na našem područje specifičan je takozvani MediCane. Takve oluje imaju 20 posto energije od uragana koji se događaju na visokoj morskoj temperaturi, barem oko 27 Celzijevih stupnjeva. Hrvatska je u ovo doba godine navikla imati Jadran na svega 20, a ipak smo već sada na 23 ili 24 Celzijeva stupnja.To je ogromna promjena energije i kod nas i u Jadranu generalno govoreći su se takve oluje počele pojavljivati sve češće. Klima se mijenja na svim vremenskim i prostornim skalama i mi to nismo uspjeli do sada prije zabilježiti. Postoje prastari podaci, to su takozvani proxy podaci, iz godova drveća i iz koralja ili ledenjaka, ali to su indirektna mjerenja koja imaju velike pogreške. Prava mjerenja postoje svega 100 i 200 godina. Mi, zapravo, nedovoljno znamo o klimatskom sustavu”, pojašnjava atmosferski fizičar. A ubrzane promjene doživljava i Hrvatska koja će u budućnosti razviti niz problema, ovisno o regiji.
“Hrvatska ima četiri ili pet klimatskih područja. Dalmacija će imati sve više dugotrajnih suša i približavat će se suptropskoj klimi uz manje oborina i jako sunčevo zračenje. Energija će se tamo pojačavati direktno od Sunca zato što neće biti dovoljno oblaka i dovoljno isparavanja. Pojedini otoci, poput Lošinja, Visa i dijelova Korčule, stradat će zbog dizanja srednje razine mora. Značajne promjene čekaju i niske obale gradova poput Zadra i Šibenika, napose zbog izdizanja razine mora. Slavonija će, s druge stane, imati intenzivniju sušu. Oni će dobiti kišu, ali će biti u takvim porcijama ta će je biti gotovo nemoguće apsorbirati. Jednostavno, doći će poplava, uništit će, primjerice, kukuruz kojeg imamo ionako sve manje i manje, a između će biti sušna razdoblja. Istra će dobivati jače olujne kumulonimbuse. Zagorje će imati sve više tuče. Svaki dio Hrvatske će dobivati nove nepogode. Možda će najbolje proći Lika koja će vjerojatno biti zaštićenija od drugih dijelova zemlje”, govori Grisogono.
Superćelijske oluje s početka priče mogle bi također biti dio ljetnih razglednica iz Hrvatske. Kako objašnjava stručnjak, to je posebna vrsta kumulonimbusa koji se u ljeto 2023. razvio u sjeveroistočnoj Italiji i prešao preko Slovenije gdje je naposljetku i ojačao. Tu su onda stvoreni i novi hrvatski rekordi u veličini tuče koji su, u takvom promjeru, opasni po ljude. U pripremi na takve pojave u budućnosti, ključno je pratiti informacije Državnog hidrometeorološkog zavoda koje onda moraju jasno i na vrijeme plasirati u medije, poručuje Grisogono.
“Još uvijek ne možemo prognozirati kad i gdje će se to dogoditi, a razloga je nekoliko. Prvo, mi nemamo dovoljno česta i gusta mjerenja stoga numerički operativni modeli ne mogu izmisliti nešto što uopće nema naznaku. Ono što je preduvjet nastanka takvih pojava jest visoka relativna vlažnost, dakle, sparina, što ljudi i osjete. Ključna je i raspoloživa konvekcija, dakle, potencijalna energija. Imate vlažan i topao zrak, ali iznad toga treba biti relativno hladan i suh zrak i to onda stvori svojevrsni poklopac. Unutra se zagrijava i u nekom času pukne. Nadalje, tu je jako važno takozvano smicanje vjetra; da na različitim visinama vjetar puše drukčije pa se razvije vertikalna struja prema gore i silazna struja dolje. Ako bismo išli slikovito opisivati situaciju, zamislite sad da ste u kinu i da ima nekoliko zločestih ljudi koji će napraviti nešto loše, ali vi u mraku ne možete znati gdje oni sjede. Vi predosjećate da će se nešto dogoditi, dakle, to je fizika koju mi znamo, ali mi ne znamo koje sjedalo i koji redak će napraviti glupost. To je slikovita logika iza superćelijskih oluja”, zaključuje Branko Grisogono
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




