ZADAR / ŽUPANIJA
LJETNA ŠKOLA NA SVEUČILIŠTU: “Nacionalizam jača jer suvremene države nisu uspjele zaštiti svoje državljane od osiromašivanja i gubitka sigurnih radnih mjesta”
Nacionalističke ideologije i nacionalistički pokreti oblikovali su moderni svijet. Slomom imperijalnih struktura nacionalna država etablirala se kao jedini legitimni oblik teritorijalne vladavine, a niz nacionalističkih ideja i praksi normalizirao se i ugradio u svakodnevni život. Međutim, nacionalizam dobiva na snazi tek kada postane agresivan i pretjeran. Posljednjih nekoliko godina agresivni nacionalistički idiomi postali su prevladavajući diljem svijeta: od porasta ekonomskih protekcionističkih politika, izbora desničarskih populističkih vođa i stranaka do porasta antiglobalističke retorike i širenja nativističkih i antiimigrantskih pokreta.
O tome zašto se nacionalizam pokazao tako snažnom silom u modernom dobu, kakvu ulogu globalizacija igra u stvaranju populističkih i nativističkih reakcija te o drugim područjima iz područja nacionalizma raspravlja se na Međunarodnoj doktorskoj ljetnoj školi „Nations and Nationalisms in the Contemporary World” (Nacije i nacionalizmi u suvremenom svijetu), koja se održava od 9. do 14. lipnja na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, a na kojoj sudjeluju 34 doktoranda i profesora iz uglednih europskih sveučilišta od Filipina i Etiopije, preko Ukrajine, Crne Gore, Hrvatske i Njemačke do Kanade i Sjedinjenih Američkih Država. Neke od najvažnijih tema koje se obrađuju su nacionalizam u graničnim područjima; uloga ratnih pobjeda i poraza u oblikovanju nacionalističkog diskursa, način izgradnje teorije o nacionalizmu, metodološki aspekti istraživanja nacionalizma, suvremeni oblici nacionalizma poput „svakodnevnog nacionalizma” i „genetskog nacionalizma”.
– Nacionalizam kao ideologija koja zahtijeva preklapanje kulturnih grupa i političkih granica država od 19. stoljeća nije prestala biti aktualna, a vjerojatno niti neće, jer povijesna naslijeđa, društvena i geopolitička stvarnost vrlo često ne omogućuju brojnim nacionalističkim političkim pokretima da realiziraju svoje programe te ih primoravaju da ulaze u različite oblike konflikata. Kada je nekoliko generacija kulturnih ili etničkih grupa uključeno u nasilne konflikte oko granica država ili za dominaciju u državi, ti konflikti se institucionaliziraju i razvijaju vlastitu dinamiku koja se više ne može jednostavno zaustaviti, kaže prof. dr. sc. Saša Božić s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru.
Nacionalizam kao poseban kolektivni sentiment, posebno u etabliranim nacijama-državama, jača ili slabi ovisno o percepciji ugroze kulturnog i nacionalnog identiteta, odnosno sposobnosti društava da apsorbiraju političke ili ekonomske pritiske. Uvjeti u kojima dolazi do velikih društvenih ili ekonomskih promjena posebno su pogodni za jačanje nacionalizma kao isključujućeg sentimenta.
– Suvremene države nisu uspjele zaštiti velik dio svoje populacije od osiromašivanja, gubitka sigurnih radnih mjesta koja omogućuju biografsku stabilnost i stvaraju osjećaj ponosa i sigurnosti. Društveni status brojnih skupina danas je niži nego prije dvadesetak godina, a perspektiva budućeg rasta se izgubila. Ne začuđuje onda i porast zahtjeva da se nacije-države zatvore i prekinu ili smanje razmjenu i kretanje preko granica i prvenstveno okrenu jačanju blagostanja autohtone populacije za koju se vjeruje da je ekskluzivni vlasnik države. Globalizacija je stvorila brojne šanse za poboljšanje statusa velikog dijela populacije suvremenih nacija-država, ali je u brojnim država u isto vrijeme ekonomski i društveno opustošila pojedine regije, posebno ruralne. Međutim, trenutačni proces deglobalizacije koji smanjuje međuovisnost i povezanost država, nacionalnih gospodarstva i društvenih grupa, stvara novu geopolitičku nestabilnost koja povratno pojačava osjećaj nesigurnosti i ugroze te stvara dodatne uvjete za jačanje nacionalizma kao kolektivnog sentimenta isključivanja i zatvaranja, ističe Božić.
Sudionike ljetne škole na otvaranju je pozdravio prorektor za Sveučilište u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, koji je istaknuo kako se Ljetna škola posvećena proučavanju nacija i nacionalizma održava u gradu oblikovanom slojevima povijesti, kulture i identiteta.
– Posebno smo ponosni na doprinos našeg Odjela za sociologiju, čija je predanost i stručnost pomogla da se ovaj događaj ostvari. Odjel je dugo bio središte kritičkog mišljenja, međunarodne suradnje i istraživanja koja premošćuju lokalno s globalnim. Iskreno se nadamo da će Zadar postati konstanta na vašem profesionalnom putu – ne samo točka na karti, već stalni dom za vaš rad i ideje, rekao je Penezić.
Ljetna škola održava se u organizaciji međunarodne akademske organizacije The Association for the Study of Ethnicity and Nationalism (ASEN)” na London School of Economics and Political Science (LSE) i Sveučilišta u Zadru.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Promocija 147 prvostupnika Sveučilišta u Zadru
U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u petak su održane dvije svečane promocije prvostupnika različitih struka. Promovirano je ukupno 147 studenata s odjela za anglistiku, arheologiju, etnologiju i kulturnu antropologiju, filozofiju, francuske i frankofonske studije, germanistiku, geografiju, klasičnu filologiju, kroatistiku, lingvistiku, pedagogiju, povijest, povijest umjetnosti, rusistiku, sociologiju, hispanistiku i iberske studije, talijanistiku te s Teološko-katehetskog odjela.
Promotor i voditelj prve promocije bio je dr. sc. Ivan Magaš s Odjela za kroatistiku, a promovente su pozdravile pročelnica Odjela za rusistiku doc. dr. sc. Adrijana Vidić i v. d. pročelnice Odjela za kroatistiku doc. dr. sc. Ivana Petešić Šušak.
Pročelnica Vidić izrazila je zahvalnost majkama i očevima, bakama i djedovima, skrbnicima, cijelim obiteljima, presudnoj mreži podrške koja stoji iza svakog ulaska u učionicu.
– Hvala vam što ste nama, nastavnicima Sveučilišta u Zadru, povjerili obrazovanje onih koji su vam najvažniji. Nadamo se da vas nismo iznevjerili. Drage prvostupnice i prvostupnici, evo vas na novom osvojenom vrhu, najvišem dosad, no nikako ne i posljednjem. Sigurno nije bilo lako! Kontekst u kojem ste stasali neodoljivo podsjeća na onaj iz kletve „Dabogda živio u zanimljivim vremenima”. Previše je buke, skoro nimalo razboritosti, svijet uporno potpaljuju kojekakvi narcisi i koristoljupci. Mirne duše mogu reći da ste u tom i takvom svijetu vi eksces vrijedan svakog poštovanja i divljenja. Riječi kojima bih vas generacijski opisala na osnovu vlastitog doživljaja su: izrazito solidarni, fantastični sugovornici, suludo kreativni, hrabri i otvoreni, neumorni volonteri, izvrsni čitatelji, mudre glave pune originalnih ideja, nježna bića, branitelji različitosti, zaštitnici slabijih, spontani, skromni, nehvalisavi, beskrajno simpatični i dobri ljudi. I, vjerovali ili ne – krajnje fokusirani iako svi kude upravo taj vaš fokus! No iz dana u dan svjedočim tome da ste itekako fokusirani na one stvari koje prepoznajete kao važne i zbog kojih onda bez problema mičete brda i planine, rekla je Vidić.
Ispričala se uime svoje generacije što svijet u kojem živimo nije učinila jednostavnijim, manje zagađenim mjestom.
– Danas ne govorim u imperativima da budete ovo ili da budete ono: držim da već jeste sve to što bih poželjela da budete i da na koncu bolje znate što s tim učiniti jer vidite dalje u budućnost od mene. Mogu samo podvući crtu i reći: itekako ima nade!, poručila im je.
Pročelnica Petešić Šušak izrazila je ponos što su upravo oni bili dio ovog Sveučilišta i akademske zajednice, a svaki njihov daljnji napredak bit će najveća nagrada njihovim predavačima.
– Budite svjesni da je obrazovanje trajan proces. Nastavite učiti, usavršavati se i preispitivati vlastite granice. Očekujemo od vas da budete stručni, odgovorni i etični u svome radu, ali i hrabri u zagovaranju znanja, istine i napretka, rekla je.
Promotor na drugoj promociji bio je izv. prof. dr. sc. Frano Vrančić s Odjela za francuske i frankofonske studije.
– Dragi diplomanti, zahvaljujem na ljubavi te intelektualnom i moralnom poštenju. Vaš integritet, ustrajnost i marljivost bit će i dalje naše najveće nadahnuće u istraživačko-nastavnom radu. Želim vam puno sreće u zauzimanju za istinske humanističke vrijednosti i u borbi za opće dobro. I ne zaboravite riječi osvjedočenog prijatelja baskijskog i hrvatskog naroda, francuskog romanopisca i nobelovca Françoisa Mauriaca, koji nas uči da čak i kad nečija domovina postane nepodnošljiva, jedina preostala mogućnost jest voljeti je u najfizičkijem smislu – u drveću, u obzoru, a posebice u kamenu. Ostanite neumorni zagovaratelji zadarskog sveučilišta, Grada Zadra i Zadarske županije u sredinama u kojima živite, poručio je prof. Vrančić.
U 12 sati promovirani su: Lana Begonja, Ariana Belec, Stela Bogičević, Anita Borovina Vranješ, Antea Bugarija, Petra Burmas, Nera Colić, Petra Čelan, Blanka Čirjak, Daria Dautović, Matej Dizdarević, Ivan Dragojević, Livia Drašković, Nikolina Dvekar, Lara Đuran, Kate Franin-Pečarica, Barbara Gašpar, Elizabeta Grubišić, Veronika Habijanec, Doroteja Ivanec, Elena Janković, Ana Jelić, Jana Kanjka, Marija Karninčić, Matej Kerman, Lucija Klun, Natalija Kolić, Patrik Koren, Biljana Kostić, Viktoria Kovač, Marin Lepur, Antea Maričić, Valentina Marjanović, Katarina Matešić, Petra Meštrović, Gabrijela Miletić Bulat, Maris Mimica, Leona Mladin, Ivona Obrovac, Marina Parčina, Roman Pavić, Aurora Pejin Santucho, Dina Pejković, Lucija Periš, Vanessa Petešić, Cvita Plenča, Karla Posavec, Matej Puljiz, Iva Radić, Ivona Ratković, Lucija Rožić, Monika Sabljić, Marta Santini, Luka Sminderovac, Katarina Sučić, Vinko Šeremet, Elena Šimunić, Magdalena Špoljarić, Karla Šupe, Karla Tadić, Maja Tieško, Nika Tolić, Luka Tomašević, Dora Ušić, Nina Vidović, Valentina Višić, Marta Vitković, Sara Vladić, Gloria Vukoša, Petra Zoričić, Tena Živčić.
U 14 sati promovirani su: Marko Antonio Anić, Petra Aračić, Petra Bakić, Tena Balog, Ivana Barišić, Antea Batur, Antonio Brajičić, Martina Brkić, Paola Cesarić, Ana Ciglenec, Marija Čarija, Ivan Čerina, Paula Čižmek, Ana Čondrić, Mia Marija Ćurin, Margita Delač, Ramona Delija, Mia Dešpoja, Tea Domitrović, Marija Džimbeg, Šimun Đuka-Alemani, Ervina Flegar, Antonia Golec, Viktor Gregurović, Lea Gunjača, Matea Hendić, Ozren Hodalj, Marina Horvat, Željka Horvat, Lucija Hrehorović, Marko Huten, Hana Ivančić, Marija Jelić, Lea Jerončić, Tanja Jović, Klara Jurica, Jure Karaman, Agata Karan, Iva Kostelac, Barbara Krneta Ušalj, Matea Kutleša, Luka Malnar, Sara Mamić, Mihael Marić, Marino Marinović, Jura Mašić, Una Menićanin, Ivona Miletić, Luka Nekić, Miroslav Novak, Šimun Perković, Nika Petrak, Ante Petričević, Kristina Petrović, Ivan Pivčević, Slavica Pleić, Tesa Preglej, Nikolina Puškarić, Kristina Raič, Antonela Ramljak, Sara Ratković, Marija Rezo, Azra Ružić, Anđela Saratlija, Nicol Serdar, Hana Skroza, Samanta Slana, Mihael Srša Karlovčec, Josipa Stvorić, Josip Sučić, Karla Šargač, Laura Šebalj, Paula Šegvić, Monika Tadić, Lana Terlević, Mia Vladić.
ZADAR / ŽUPANIJA
PLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 14. prosinca 2025.
BAUHAUS:
zatvoreno
KAUFLAND:
od 7 do 21
EUROSPIN:
zatvoreno
HEY PARK
zatvoreno
TOMMY
Put Stanova 46 – od 7 do 21
Bože Peričića 5 – od 8 do 13
Put Bokanjca 37 – od 7 do 21
KONZUM:
Ante Starčevića 3 – od 7 do 13
Put Pudarice 34 – od 7 do 13
LIDL:
zatvoreno
SPAR
A. Starčevića 5a – od 7 do 20
Bleiburških žrtava 18 – od 7 do 20
PLODINE
zatvoreno
SUPERNOVA:
zatvoreno
STUDENAC:
Stjepana Radića 26 – od 7 do 21
RIBOLA
Vukovarska ulica 6a – 7:00-21:00
Ulica Andrije Hebranga 10a – 7:00-21:00
Ulica Krste Odaka 5a – 7:00-21:00
PEVEX
od 8 do 14
METRO
zatvoreno
EMMEZETA
od 10 do 20
ZADAR SHOPPING CAPITOL
od 7 do 20
CITY PARK ZADAR
zatvoreno
ZADAR / ŽUPANIJA
KULTURA NAS POVEZUJE / Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar obilježava 20. rođendan
Božićni blagdani u Slovenskom kulturnom društvu Lipa Zadar na dosad najsadržajniji način obilježavaju se promocijom Monografije SKD Lipa Zadar – prilikom 20. godina neprekidnog djelovanja društva. Autorice su dr. Barbara Riman i dr. Kristina Riman.
Prigodnim programom obilježava se i Međunarodni dan ljudskih prava i to u restoranu GALIJA – Borik, ponedjeljak 15. prosinca 2025. u 17:30 sati.
KULTURNI PROGRAM: Glazbena skupina Ivan Harej i Zdenka Kallan Verbanac iz Slovenskog doma Bazovica Rijeka; polaznici dopunske nastave slovenskog jezika – odrasli i skupina djevojčica recitacije prigodnih pjesama.
-
magazin22 sata prijeŠPICA!
-
Svijet5 dana prijeAustralija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže
-
Tech4 dana prijeOBJAVILA NASA / Svijet će se zamračiti – stiže najduža pomrčina Sunca u posljednjih 100 godina
-
Hrvatska5 dana prijeNova prevara: Htjela uložiti u kriptovalute, ostala bez preko pola milijuna eura







