ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA / Zbog klimatskih promjena bit će potrebno sve više inovacija u poljoprivredi
U okviru 16. Međunarodne izložbe inovacija “AgroArca” prošlog je tjedna organiziran Inovacijski forum „Znanost i inovacije: Pokretači rasta i održivosti poljoprivrede”, na kojemu je petoro profesora Sveučilišta u Zadru, svatko iz svog područja, razmotrilo mogućnost unaprjeđenja bavljenja poljoprivredom inovacijama i povezivanjem s različitim sektorima.
Prof. dr. sc. Božena Krce Miočić s Odjela za ekonomiju navela je kako inovacije u agroturizmu postaju ključni faktor za održiv razvoj ruralnih područja i povećanje konkurentnosti malih poljoprivrednih gospodarstava. Kroz primjenu novih tehnologija, digitalnih alata i stvaranje pametnih (SMART) sela, stvaraju se novi turistički proizvodi kojima se agroturizam transformira u autentičan i interaktivan doživljaj.
– Poljoprivreda je oduvijek bila održiva, a da bi to ostala moraju se implementirati digitalizacija i pametne tehnologije. Ako nemate pametne farme, ako ćete se isključivo baviti poljoprivredom, nećete se imati vremena baviti turizmom. Tehnološke inovacije donose digitalne platforme i mobilne aplikacije koje su jednostavne i lako dostupne, istaknula je Krce Miočić.
Prof. dr. sc. Janja Filipi predstavila je nove tehnologije u pčelarstvu, kao što su digitalne vage koje uz težinu košnice mjere druge parametre poput temperature i vlažnosti zraka, zatim sustave za bilježenje podataka, brojače pčela, skupljanje pčelinjeg otrova…
– Brojači pčela su izvrsno rješenje za praćenje aktivnosti poput rojenja, ali još uvijek nisu najbolje izvedeni i postoje problemi s interpretacijom podataka. U ovo područje ulazi i umjetna inteligencija s analizom slike i zvuka, prognozom najboljeg trenutka za oprašivanje, s tim da se radi o skupim sustavima koji nisu dostupni manjim pčelarima, navela je Filipi.
Izazovi s kojima se naše pčelarstvo susreće su visoka životna dob pčelara, mali broj zajednica po pčelaru, radna snaga, seljenje, praćenje bolesti i štetnika te nedostatak hrane u prirodi kao posljedica klimatskih promjena. Danas Hrvatska ima oko 10 tisuća pčelara, a najveći broj ima do 30 ili između 30 i 150 zajednica.
Izv. prof. dr. sc. Tomislav Kos izlagao je o mogućnostima uvođenja Agriculture 5.0 u podizanju kvantitete i kvalitete poljoprivrednih proizvoda. Radi se o konceptu koji donosi spoj digitalne transformacije, održivih tehnologija i biološki inteligentnih rješenja poput precizne i automatizirane proizvodnje, naprednih senzorskih sustava, upotrebe umjetne inteligencije i strojnog učenja u upravljanju usjevima i sl.
– Konkurentnost hrvatskih proizvođača hrane na europskom i globalnom tržištu može se postići samo ako inovacije budu dostupne i primjenjive u stvarnim uvjetima. Visoki početni troškovi podrazumijevaju da trebamo proizvođače s etabliranim poslom, no ono što su prednosti su smanjenje ulaznih troškova, povećanje prinosa i smanjenje utjecaja na okoliš. Vrijednost proizvoda precizne poljoprivrede stalno raste, u čemu prednjače Nizozemska i Izrael. Društvo neće moći sve probleme moći riješiti preciznom poljoprivredom, ali ona dugoročno donosi korist i poljoprivrednicima i okolišu, istaknuo je Kos.
„Može li kvaliteta biti pokretač rasta i održivosti poljoprivrede?” Na to pitanje odgovore je ponudio izv. prof. dr. sc. Ivica Zdrilić s Odjela za ekonomiju, koji je naglasio kako kvaliteta u poljoprivredi nisu samo izgled, okus, veličina proizvoda, nego cijeli sustav, od sjemena i uzgojnih praksi upravljanja resursima i zaštite okoliša, pa sve do uvjeta rada i odnosa prema tržištu.
– Kupci imaju sve veća očekivanja od kvalitete hrane, a osim informacija o zemlji podrijetla bitni su im način proizvodnje i drugi parametri. Nije moguće samo oponašati uspješne organizacije, oni koji žele uspjeti moraju se kontinuirano unaprjeđivati i primjenjivati inovacije prije konkurencije, a sve uz vodstvo kvalitetnog menadžmenta, istaknuo je Zdrilić.
Znanost i inovacije imaju ključnu ulogu u osiguravanju održivosti i otpornosti akvakulture u Jadranskom moru, naveo je u svom izlaganju izv. prof. dr. sc. Ivan Župan s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu. Uzgoj morske ribe, poput orade i brancina, te školjkaša, poput dagnji i kamenica, suočava se s brojnim izazovima povezanim s klimatskim promjenama, uključujući ekstremne vremenske događaje, porast temperature mora i smanjenu dostupnost mlađi.
– Od 2020. godine prvi put imamo u prehrani više vodenih organizama iz akvakulture nego iz izlova. Kako bismo nastavili s opskrbom hranom iz ovog izvora, morat ćemo prilagođavati tehnologije uzgoja, budući da je more sve toplije i prošle godine prvi put imalo temperature preko 30 stupnjeva. U takvim uvjetima školjkaši daju lošije rezultate, ribe je sva manje a rješenja su često skupa i uključuju spuštanje kaveza za uzgoj u veću dubinu, selekciju, korištenje recirkulacijskih sustava i slično, naveo je Župan. Sveučilište je prošlih godina provelo nekoliko inovativnih postupaka, među kojima su introdukcija gofa i jakobove kapice u uzgajališta te duboko zamrzavanje malostonske kamenice tekućim dušikom kako bi se osigurala dostupnost kroz cijelu godinu, naročito u turističkoj sezoni.
Izlagačima na Inovacijskom forumu čestitao je rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, koji je najavio daljnji angažman ove ustanove u području inovacija i rada na dobrobiti šire zajednice.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






