Kako stvari stoje, dio potrebnog kadra popunjavat će se iz redova zaštitara, a dijelom će interes imati i domari koji već rade u školama. Iako je riječ o velikom broju radnih mjesta, jer je u Hrvatskoj više od 1.200 osnovnih i srednjih škola, a neke od njih još uvijek rade u dvije smjene, u resornom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) uvjereni su da neće imati problema s njihovim popunjavanjem.

Zaštitare u školama od ove jeseni trebali bi zamijeniti operativni djelatnici za sigurnost i civilnu zaštitu, koji se narednih mjeseci tek moraju educirati za to radno mjesto.

Edukaciju u trajanju od 250 sati obavljat će ustanove za obrazovanje odraslih koje dobiju rješenje MZOM-a. Trenutačno se program još ne provodi ni u jednoj ustanovi, no u tom ministarstvu očekuju da će s provedbom započeti u narednim tjednima. Koliko će se točno radnih mjesta u školama otvoriti, nemaju točnih podataka.

Još nisu izrađeni potrebni dokumenti za 1500 radnika

“Budući da je prethodno potrebno ispuniti sve preduvjete, zapošljavanje operativnih djelatnika očekuje se s početkom nove školske godine. U ovom trenutku ne raspolažemo podatkom o broju djelatnika koji će biti zaposleni, jer škole još nisu izradile potrebne dokumente na temelju kojih će se zapošljavanje planirati i odobravati”, kažu u MZOM-u.

Na pitanje očekuju li teškoće u zapošljavanju tolikog broja ljudi, jer njihova bi brojka, ako se ubroje dvosmjenske škole, mogla prijeći 1.500 radnika, u MZOM-u odgovaraju niječno.

“Ne očekujemo da će škole imati problema s nalaženjem kadrova za to radno mjesto. Plaća neće biti manja od one koju imaju osobe na radnim mjestima sličnog ili istog opisa poslova u drugim javnim i državnim službama”, poručuju. Prema dosad objavljenim podacima, bruto plaća djelatnika za sigurnost iznosit će oko 1.400 eura, a u neto iznosu, na primjeru oca dvoje djece u Rijeci, 1.120 eura mjesečno. S obzirom na činjenicu da su zaštitari mahom na minimalcu, zaštitarske tvrtke mogle bi se suočiti s odlaskom svojih kadrova.

Što će sve raditi?

“Ako se obistine obećanja o zajamčenim koeficijentima, isti jamče veća primanja od uobičajenih primanja u privatnim zaštitarskim društvima. Samim time, logičan je odljev djela neposrednih izvršitelja poslova privatne zaštite na novo radno mjesto u okviru škola, tim više što se radi o javnom sektoru koji ima zagarantirana i dodatna materijalna prava”, konstatira Ante Perčin, predsjednik HUP-a – Udruge zaštitarske djelatnosti.

Djelatnik za sigurnost će kontrolirati pristup školi, nadzirati i osiguravati imovinu i prostor škole, a pritom po potrebi surađivati s hitnom, vatrogascima, policijom. Osim toga, s učenicima će raditi na protokolu u slučaju hitnih situacija te promatrati što se događa po hodnicima, a u slučaju ponašanja koje bi moglo ugroziti sigurnost, prijavit će to nadležnoj osobi. U HUP-u smatraju da se na kraju priče sve zapravo svelo na klasičan zaštitarski posao, piše Novi list.

“Realno rečeno, uz ostale kompetencije koje su dodane, doista se radi o uobičajenim radnim zadacima zaštitara privatne zaštite. Stoga je u konačnici možda i najveći apsurd cijelog procesa i kreacije novog radnog mjesta, što će većina kadrova za novo radno mjesto biti upravo dosadašnji licencirani zaštitari, koji unatoč brojnim mišljenjima i prozivanjima o njihovoj neadekvatnosti u zaštiti škola, sada nakon par sati dodatne edukacije postaju trajno i cjelovito rješenje za navedenu sigurnosnu problematiku”, komentira Perčin. Nemaju, dodaje, ništa protiv dodatne edukacije koja je nužna za bilo koji specifični posao privatne zaštite, ali ovdje ne vide nikakav kvalitativni odmak u odnosu na postojeće zaštitare.

Dodatni poslovi

Same zaštitare, kojima bi novo radno mjesto moglo biti zanimljivo, odbit će – kažu u njihovom sindikatu – dodatni poslovi koje će djelatnik za sigurnost morati raditi, a odnose se na poslove održavanja objekta škole i njezina okoliša te na poslove domara i kotlovničara.

“Stvar je svake osobe vidi li svoju perspektivu u tome. Taj posao i nije zaštitarski, to je sasvim drugačiji opis posla gdje će ti djelatnici dobiti dio zaštitarskih ovlasti. Ali obavljat će i neke druge poslove, koji su prioritetniji i važniji za školu od same sigurnosti. Ako ćemo pravo, to radno mjesto nosit će veću plaću za otprilike 300 eura, ali za taj novac ići na deseterostruko veću odgovornost, ne znam hoće li se nekome isplatiti”, komentira Nikola Sraka, tajnik Sindikata zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti.

“Taj bi djelatnik trebao prvenstveno čuvati školu, ali on to neće raditi. Bit će i kotlovničar, kositi travnjake, iznositi smeće, najmanje će imati vremena voditi brigu o sigurnosti škole. To će raditi ako mu ostane vremena. Osnovni će mu posao biti u drugom planu i ne vjerujem da će moji kolege baš pohrliti na te poslove,” smatra sindikalac.

U MZOM-u nemaju podatke o broju trenutačno angažiranih zaštitara u osnovnim i srednjim školama, jer je to u nadležnosti osnivača škola, koji ih i financiraju.

Grad Zagreb je angažirao zaštitare u 116 osnovnih škola, a taj će angažman, kao i u drugim županijama, potrajati do kraja školske godine. Od iduće, njihova bi mjesta morali zauzeti novi djelatnici. Zaštitari su godinama deficitarno zanimanje, u Hrvatskoj ih je više od 42.000 s licencom, dok u struci radi njih tek oko 15.000.