Veze su često složene, a to posebno dobro vide odvjetnici za razvode koji svakodnevno svjedoče raspadu brakova. Lena Nguyen, odvjetnica s iskustvom u više američkih saveznih država, primijetila je obrazac koji se stalno ponavlja: žene u brakovima često završavaju u lošijoj poziciji ne zbog velikih sukoba, već zbog načina na koji pristupaju odnosima.

Prema njezinim riječima, ključna osobina koja ženama nedostaje jest – sebičnost. “Postoji jedna stvar koju bi žene trebale naučiti od muškaraca, a to je kako biti sebičan. Kao odvjetnica za razvode, naučila sam da muška sebičnost nije mana, već strategija”, kaže Nguyen, prenosi Times of India. Objašnjava da muškarci češće donose odluke koje su u njihovom interesu, dok žene pokušavaju zaštititi sve oko sebe, što ih na kraju može koštati.

Sebičnost nije mana
Nguyen ističe da muškarci bez grižnje savjesti stavljaju sebe na prvo mjesto. “Nitko ih zbog toga ne naziva bezosjećajnima. Smatraju ih pametnima, strateški nastrojenima i praktičnima”, kaže ona.

Dodaje i: “Muškarci se ne srame dati si prioritet. Ne ispričavaju se što biraju ono što im koristi. Djeluju u skladu s tim i nakon toga mirno spavaju.” S druge strane, žene su, kako kaže, naučene da se prilagođavaju i daju više nego što bi trebale: “Hvale nas zbog nesebičnosti, čak i kada nas to košta svega.”

Na kraju, upozorava da takav obrazac dugoročno dovodi do iscrpljenosti i nezadovoljstva. “Kada dosljedno birate sebe, dobivate stabilnost, mogućnosti i mir”, objašnjava. Naglašava i da ovo nije poziv na okrutnost: “Ovo nije poziv da postanete okrutni – to je poziv da prestanete miješati samoodricanje s ljubavlju.” Zaključuje da sebičnost nije mana, nego vještina koju žene trebaju razviti kako bi zaštitile sebe i vlastitu budućnost.

Mnogi se ljudi redovito bude usred noći, često oko tri sata ujutro, i pitaju se zašto se to događa. Klinički psiholog i specijalist za medicinu spavanja dr. Michael J. Breus, poznat i kao “Doktor za san”, objašnjava da za ovu pojavu postoji prirodan, biološki razlog, no ona može ukazivati i na ozbiljniji problem, piše Express.co.uk.

Biološki razlog buđenja
Dr. Breus pojašnjava da odgovor leži u našoj biologiji. “Mnogi se pitaju zašto se bude između jedan i tri sata ujutro. Ispostavilo se da je to vaša biologija”, rekao je.

“Tjelesna temperatura raste sve do otprilike 22:30, a zatim počinje padati. Taj pad signalizira mozgu da počne otpuštati melatonin. Temperatura tijela potom nastavlja padati”, objašnjava stručnjak.

“Međutim, u jednom se trenutku tijelo mora ponovno početi zagrijavati kako ne bi došlo do pothlađivanja. To se obično događa između jedan i tri sata ujutro i tada se svi na Zemlji, baš svi, probude”, dodao je.

Kada buđenje postaje problem?
Prema dr. Breusu, samo buđenje nije problematično sve dok se možete vratiti spavanju. “Većina se ljudi samo okrene i ponovno zaspi”, kaže on. Problem nastaje kada to nije moguće. “Neki se, međutim, suočavaju s drugim problemom koji se zove nesanica.”

Što je nesanica?
Britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) definira nesanicu kao redovite poteškoće sa spavanjem, a navode da se stanje obično može popraviti promjenom navika spavanja. Iako svaka osoba ima različite potrebe za snom, odraslima je u prosjeku potrebno sedam do devet sati. Ako se stalno osjećate umorno, vjerojatno ne spavate dovoljno.

Znakovi nesanice uključuju često buđenje tijekom noći, poteškoće s usnivanjem, prerano buđenje ujutro te osjećaj umora i nakon spavanja. Kao česti uzroci navode se stres, buka, neudoban krevet, rad u smjenama, konzumacija alkohola te spavanje u previše toploj ili hladnoj sobi.

Kako se liječi nesanica?
U slučaju problema s nesanicom, NHS savjetuje obraćanje liječniku opće prakse koji će pokušati utvrditi uzrok kako bi se primijenilo odgovarajuće liječenje. Jedna od metoda koja se može preporučiti jest kognitivno-bihevioralna terapija (KBT), koja se provodi s terapeutom ili putem online programa.

Liječnici danas rijetko propisuju tablete za spavanje. “Liječnici opće prakse sada rijetko propisuju tablete za spavanje za liječenje nesanice. One mogu imati ozbiljne nuspojave i možete postati ovisni o njima”, navodi NHS. Propisuju se isključivo na vrlo kratko razdoblje, od nekoliko dana do najviše nekoliko tjedana, i to samo ako je nesanica izrazito teška, a druge metode liječenja nisu bile uspješne.

Mnogi vjeruju da će kruh dulje sačuvati svježinu ako ga drže u hladnjaku, no istina je potpuno suprotna. Ova uobičajena navika zapravo ubrzava starenje kruha i do šest puta, što je na vlastitom primjeru otkrila jedna Australka nakon što je kupila skupocjenu štrucu zanatskog kruha. Njezino je otkriće iznenadilo mnoge koji su godinama činili istu pogrešku, piše news.com.au.

Skupocjena lekcija
Sve je počelo kada je autorica članka kupila štrucu kruha za 20 australskih dolara (oko 12 eura) u novoj, popularnoj pekari. U želji da joj investicija što dulje potraje, krenula ga je pospremiti u hladnjak, no u tome ju je spriječio suprug, tvrdeći da se “kruh ne smije držati u hladnjaku”.

“Mislila sam da se šali. Nije li svrha hladnjaka upravo u tome? Da stvari dulje traju?” napisala je. Nakon prepirke, rješenje su potražili na moderan način – pitali su umjetnu inteligenciju. Na suprugovo zadovoljstvo, umjetna inteligencija potvrdila je njegovu tvrdnju.

Znanstveno objašnjenje
Kruhu, naime, nije mjesto u hladnjaku jer zbog niske temperature postaje ustajao znatno brže. Temperatura i okruženje u hladnjaku ubrzavaju proces retrogradacije, kemijske reakcije zbog koje se molekule škroba preuređuju u kristalnu strukturu. Posljedica toga jest da kruh postaje suh i tvrd.

Većina hladnjaka održava temperaturu od oko 4 °C, što je “opasna zona” za škrob. Prema studiji Magoffina i Hoseneya, kruh pohranjen na toj temperaturi postaje ustajao i do šest puta brže od kruha koji se čuva na sobnoj temperaturi.

Kako onda pravilno čuvati kruh?
Postavlja se pitanje kako ga onda ispravno čuvati. Prema znanstvenoj agenciji CSIRO, kruh bi trebalo držati na kuhinjskom pultu ako ga planirate pojesti unutar četiri dana. Za dugotrajnije skladištenje, zamrzivač je najbolja opcija jer u potpunosti zaustavlja proces starenja kruha.