ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / S. Marija Zrinka Roglić izabrana za novu predsjednicu Federacije benediktinskih koludrica u Hrvatskoj
Na skupštini Federacije benediktinskih koludrica u Hrvatskoj ‘Bl. Alojzije Stepinac’ održanoj u srijedu, 19. i četvrtak, 20 veljače u kapitularnoj dvorani ženskog benediktinskog samostana sv. Marije u Zadru, s. Marija Zrinka Roglić, opatica benediktinskog samostana u Rabu, izabrana je za novu predsjednicu te Federacije.

Na dvodnevnom zasjedanju Skupštine koja se održava svakih šest godina sudjelovale su opatice osam ženskih benediktinskih samostana u Hrvatskoj i po jedna sestra zastupnica iz svakog toga samostana.
Sudionice Skupštine razmatrale su djelovanje svojih zajednica u proteklom razdoblju, promišljale su smjernice za budućnost i poticaje za dodatnu povezanost i suradnju. „Služba predsjednice Federacije je održavati zajedništvo među samostanima koji slijede Pravilo sv. Benedikta. Svaki samostan ima svoj način monaškog života, a to se treba događati i na razini zajedništva, da se sve više promiče benediktinska duhovnost, Pravilo sv. Benedikta i monaška tradicija“, rekla je s. M. Zrinka. Prihvatila je službu predsjednice Federacije jer vjeruje da je „Bog glavni, početak i svršetak svega i neprestano je prisutan u nama“. „Ako su me sestre izabrale, prihvatila sam to jer se bojim Boga, odnosno, vjerujem da će on dati snagu za sve što je u meni slabo i nesposobno, da će on dati ono što trebam. Jer, kad sam slaba, onda sam jaka u njemu, u Bogu“, poručila je s. M. Zrinka, nova predsjednica Federacije na šestogodišnji mandat.

Na Skupštini su razgovarali o izazovima, teškoćama i potrebi formacije mladih sestara i učiteljica novakinja, što predstoji detaljnije odrediti. „Gotovo svaki samostan ima podmlatka. Vjerujemo da će samostani još više oživjeti u novim zvanjima. Ljudi prepoznaju da se isplati okrenuti prema traženju Boga i neprolaznim vrijednostima, a to živimo u samostanu: molitva, liturgija, zajedništvo, utemeljeno na euharistiji, na onome što nam je ostavio Isus Krist u Crkvi. Ne udaljavamo se od Crkve nego se želimo vratiti na izvore, a treba početi od onoga tko je centar svega, a to je Isus Krist, misa, euharistija, liturgija, molitva Časoslova“, poručila je s. M. Zrinka.

Na skupštini su sudjelovali i o. Jeronim Marin, prior benediktinskog samostana na Ćokovcu i opat Slavenske benediktinske kongregacije i o. Jozo Milanović, duhovni asistent Federacije. O. Jozo je pojasnio konstitucije i statute koje je odobrila Sveta Stolica i pomažu usmjeravati prema čemu treba ići u monaškom djelovanju. O. Jeronim je predstavnik braće benediktinaca koji su prisutni duhovno u podršci i suradnji sa ženskim benediktinskim zajednicama. Braća benediktinci predaju sestrama povijest monaštva, pouku iz Svetog Pisma, duhovnih spisa te ostalih sadržaja i duhovno – formativnih poticaja koje su koludrice pozvane produbljivati i rasti u monaštvu.

S. M. Zrinka Roglić rodom je iz Raba i u samostanu u Rabu djeluje 28 godina. Službu rapske opatice obavlja tri godine. U samostanu u Rabu je deset koludrica. „Benediktinkama me privukla osoba Isusa Krista, njihova molitva, pogotovo liturgijska i dotaknuo me Gospodin upravo preko Riječi Božje. Bila sam privučena Evanđeljem da je Marija odabrala bolji dio koji joj se neće oduzeti. Moje poslanje i ono s čime želim doći u Vječnost je da uvijek budem do Kristovih nogu. Ne samo kao Marija do Kristovih nogu koja je slušala njegovu riječ, nego i podno križa, gdje treba dočekati zoru uskrsnuća, odnosno svanuće. Jer, idemo prema svanuću“, rekla je s. M. Zrinka.

Geslo njenog monaškog posvećenja je ‘Daj mi piti’. „To je Isus rekao Samarijanki. Ta žeđ koja me i dovela u samostan, žeđ za konkretnom ljubavlju, a to je osoba Isusa Krista i žeđ za onim što je nepropadljivo me dovela u samostan – ta žeđ je u određenom trenutku postala i onaj ‘Žedan sam’ Isusa na križu. U ovom životu ne možemo doći k Isusu nego preko križa. Odnosno, svi smo blagoslovljeni križem i ne treba se toga bojati. Sve patnje i sva trpljenja samo nam mogu poslužiti da još više dođemo u Božji zagrljaj“, poručila je s. Marija Zrinka Roglić.
Federaciju benediktinskih koludrica ‘Bl. Alojzije Stepinac’ u Hrvatskoj, dekretom od 20. srpnja 1996. g., osnovali su Kongregacija za ustanove posvećenog života i Družba apostolskog života. Prva predsjednica Federacije je bila č. m. Anastazija Čizmin, opatica zadarskog samostana sv. Marije, a druga, dosadašnja prethodnica s. M. Zrinke je bila s. Benedikta Halilović, opatica paškog samostana sv. Margarite.

U Hrvatskoj djeluju 54 koludrice, vječno zavjetovane, a još deset sestara je u statusu kandidatice ili s privremenim zavjetima. Ženski benediktinski samostani u Hrvatskoj su: Cres, Krk, Rab, Pag, Zadar, Šibenik, Trogir i Hvar. Kroz povijest je bilo situacija da je nekad u benediktinskom samostanu bila i jedna koludrica, no samostani su se obnavljali i opstali. I sada ima naznaka buđenja zvanja za život u monaškom posvećenju u ženskim benediktinskim samostanima u Hrvatskoj.
Ines Grbić








Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok
Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac.
Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.
– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura.
Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu.
Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru
Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman. Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga u širi kontekst slovenskih udruga na prostoru Republike Hrvatske.
-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila je i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe. Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.
– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji 95 aktivnih članova. U sklopu brojnih aktivnosti ovo nam je 279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica monografije.

Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije. U Zadru se svake godine obilježava Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju i ostale manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija na svečanosti obilježavanja 20-te obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.
Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za Dopunsku školu slovenskog jezika koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja modela očuvanja jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.
Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.
Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.
Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra, slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima u razrušenom gradu.
Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.
Darja Jusup
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka”
U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.
Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.
U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.
– Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.
– Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.
Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.
– Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.
Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.
Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.








GTJ
22. veljače 2025. at 7:37
Mogli bi se i naši političari ponekad, bar malo” bojati Boga” u svom radu ! Svako Vam dobro, s. Marija Zrinka u Vašem budućem radu !